Planet Zemlja
Kada je prije gotovo dvije godine usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, nazvan je „povijesnim“ no on do danas nije na snazi: za to je potrebna ratifikacija 60 država potpisnica.
Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog hvatanja i ubijanja zaštićenih vrsta na temelju Direktive o staništima tijekom ribolova.
Zoran Tomić: Mali modularni reaktori nova su mantra elite koja u stvari nema namjeru rješavati ni energetsku ni klimatsku krizu.
“S obzirom na štetu koju bi Gornji horizonti napravili delti Neretve, hrvatska Vlada mora oštrije reagirati”, kaže Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
“Jako je teška situacija, svi odgovorni guraju od sebe taj problem, a među Brođanima vlada teška apatija“, kaže Peter Tot-Đerđ iz Građanske inicijative za čisti zrak Slavonski Brod.
Začuđuje propuštena prilika “zelenih” gradskih vlasti da u ovom mandatu krajobrazno urede barem jedan veliki park na nekoj od površina koje se čuvaju desetljećima i za koje postoje imovinsko-pravni uvjeti.
Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.
Procesi ozelenjivanja Zagreba su nužni i trenutno u nekakvom uzletu kroz pojačanu sadnju drveća, ali su po dosezima još uvijek u začetku.
Ovogodišnji se program sastojao od četiri interaktivne radionice koje obrazuju o zero waste praksama poput pravilnog odvajanja otpada te popravljanja, razmjene i korištenja održivih predmeta.
Gotovo četiri godine nakon proglašenja, Park prirode Dinara postoji samo na papiru. Javna ustanova koja bi trebala upravljati Parkom nije osnovana.
Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.
“Od pasa se danas traži da ne budu psi, zaboravlja se da su životinje. Oni su borci po prirodi, nisu blesavi kao ljudi da ih se može lako staviti pod čizmu.”
“Financijski COP”, 29. runda UN-ovih klimatskih pregovora: Iako je dogovoreno da će se utrostručiti financiranje zemalja u razvoju, to je i dalje tek manje od četvrtine potrebnog novca.
Ciljevi gerilskog vrtlarenja su uglavnom uljepšavanje zanemarenih urbanih područja, promoviranje ekološke svijesti, uzgoj hrane, ili čin političkog protesta protiv lošeg upravljanja javnim prostorom.
“Zaštita pojedinačnih stabala u ovom trenutku nije prioritet u sektoru zaštite prirode”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Zagreb nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, daleko veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski.
Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica eurosocijalista u Europskom parlamentu o sigurnosti hrane izrazila je zabrinutost da bi najnoviji napor GMO industrije i pripadajućeg lobija mogao proklijati.
„Sustav koji imamo sistemska je korupcija, to je već način života i to ljudi plaćaju svojim životima“, kaže prof. dr. Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.
Sječa drvoreda zdravih stabala starih 50 i više godina uz Fažansku cestu u Puli bila je kap koja je prelila čašu Kruni Pekasu, poznatom kao Vrtlar Kruno, i građanskoj inicijativi Protiv nekontrolirane sječe stabala.