Planet Zemlja
Dok su u Zagrebu masakrirali stabla, staništa ptica, u Vrbovcu su im uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede namjerno porušena gnijezda. „To je bio pokolj“, kaže Manuel Jacmenović iz Ornitološkog laboratorija.
Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.
Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: Za obradu miješanog otpada odabrana je zastarjela tehnologija koja rezultira štetnim spaljivanjem i uništavanjem vrijednih resursa.
Analiziramo rezultate 4 M! godine u Zagrebu: Vizija prometa gradske vlasti na papiru je ostala ista kao i na početku mandata, ali smjer u kojem idu gradski novci potpuno se odvojio od smjera u kojem idu riječi.
U vinu je istina, a istina kaže da više nema vina koje možemo popiti, a da s njim ne popijemo i kemikaliju TFA, još uvijek nereguliranu u EU-u, koju je čovjek unio u okoliš najviše putem pesticida.
Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.
Na Ilirskom trgu, kod spoja s Opatičkom ulicom i pod kulom, stoljetno je stablo lipe koje s obzirom na mikrokoloaciju, način na koji je razvilo krošnju i općenito kako dominira uvelike doprinosi kvaliteti mjesta.
Dok je sunce u zalasku zlatnim svjetlom obasjavalo solarne panele na krovu Gradske tržnice u Križevcima, okupljeni zadrugari zadruge ZEZ Sunce otvorili su prvu solarnu elekranu u vlasništvu građana u Hrvatskoj.
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja uoči Marša za životinje: Situacija traži izmjenu Kaznenog zakona jer trenutačno silovanje životinja nije zasebno kazneno djelo.
Boleslaw Slocinski, BIOM: „Ministarstvo poljoprivrede ne prepoznaje da je olovo u sačmi i njihova nadležnost, lovstvo je u njihovom resoru.“
Razočarani nepravednom raspodjelom resursa i u manjku drugih mogućnosti, sve više stanovnika Prvoga svijeta okreće se smeću u potrazi za živeži.
Boris Štromar: Rasvjeta je jedna od glavnih gradskih infrastruktura, a čini se da se gradske vlasti više razumiju u vodovod i kanalizaciju, nego u javnu rasvjetu koja im svake noći bliješti u glavu.
Kada je prije gotovo dvije godine usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, nazvan je „povijesnim“ no on do danas nije na snazi: za to je potrebna ratifikacija 60 država potpisnica.
Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog hvatanja i ubijanja zaštićenih vrsta na temelju Direktive o staništima tijekom ribolova.
Zoran Tomić: Mali modularni reaktori nova su mantra elite koja u stvari nema namjeru rješavati ni energetsku ni klimatsku krizu.
“S obzirom na štetu koju bi Gornji horizonti napravili delti Neretve, hrvatska Vlada mora oštrije reagirati”, kaže Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
“Jako je teška situacija, svi odgovorni guraju od sebe taj problem, a među Brođanima vlada teška apatija“, kaže Peter Tot-Đerđ iz Građanske inicijative za čisti zrak Slavonski Brod.
Začuđuje propuštena prilika “zelenih” gradskih vlasti da u ovom mandatu krajobrazno urede barem jedan veliki park na nekoj od površina koje se čuvaju desetljećima i za koje postoje imovinsko-pravni uvjeti.
Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.