Građane zanima sadašnjost, a osobito budućnost ovog grada, tematizirana i artikulirana iz višestrukih perspektiva stručnih sudionika.
Ciklus tribina Grad u Gradskoj proizašao je iz uočenog zanimanja publike za tribinu Književni petak pod naslovom Koje je boje Zagreb?, održane 21. travnja 2023., čiji je urednik i voditelj bio publicist, voditelj platforme 1POSTOZAGRAD te dugogodišnji suradnik portala H-Alter Saša Šimpraga. Već pola godine kasnije, u listopadu 2023., Šimpraga je i autor projekta, urednik i voditelj novog ciklusa tribina tematski usmjerenog na grad Zagreb. Program je nastao na inicijativu Gradske knjižnice, a u suradnji Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, izdavača portala H-Alter, i Knjižnica grada Zagreba. Program je podržan u sklopu javnog natječaja Kultura i umjetnost u zajednici. Ovaj novi šestomjesečni program održavao se u prostoru Gradske knjižnice na zagrebačkom Starčevićevom trgu, s po jednom tribinom mjesečno, sve do ožujka 2024. godine.
Brojnost publike, kao i njezino aktivno uključivanje u rasprave u okviru svih šest tema, potvrdili su početnu pretpostavku programa. Građane zanima sadašnjost, a osobito budućnost ovog grada, tematizirana i artikulirana iz višestrukih perspektiva stručnih sudionika. No, i u publici su se okupili stručnjaci iz različitih područja – arhitekture, urbanizma, agronomije, krajobrazne arhitekture, kao i članovi lokalne uprave te stanovnici četvrti o kojima se govorilo.
Već je u najavi ciklusa naznačen tematski raspon budućih razgovora – urbanizam, arhitektura, krajobraz, okoliš, kultura grada Zagreba – uz naznaku moguće primjenjivosti pojedinih rješenja u skoroj budućnosti gradskih javnih prostora, kojima transformacija planski slijedi, ili je pak poželjna i/ili nužna. Iako su javni razgovori i informiranje javnosti, rasprave i senzibilizacija građana o stanju, planiranju, razvoju i drugim segmentima gradskog tkiva zacrtani planom i programom pojedinih institucionalnih ureda, poput ZgForuma, iz nekog razloga izostaju. Stoga se sinergijskim projektom nezavisne scene i javne kulturne ustanove – centralne zagrebačke Gradske knjižnice – nastojala popuniti ova praznina te građanima omogućiti bolje razumijevanje grada, okupiti različita stajališta te pružiti priliku da se ona javno iznesu. Upravo u vezi s tim pokazalo se kako je knjižnica za to idealno mjesto, jer riječ je o javnoj kulturnoj ustanovi otvorenoj svim građanima koja može i treba otvoriti prostor konstruktivnom višeglasju, nužnom za sagledavanje i promišljanje tema važnih za lokalnu zajednicu.
Na šest tribina Grad u Gradskoj, uz ovaj je rezime napisano i na portalu H-Alter objavljeno dvanaest tekstova, jedan uvodni, problemski, uoči svake tribine, drugi kao prikaz održanog razgovora. Autori tekstova bili su Saša Šimpraga (2), Filip Pračić, Igor Marković (4), Lana Bunjevac (2), Vesna Janković, Igor Ekštajn i Sanja Baković. Svaka od šest tribina popraćena je ilustracijom, u čemu je sudjelovalo šest ilustratorica mlađe generacije – Ana Kovačić, Cicko (Dora Ivković), Agata Lučić, Vendi Vernić, Petra Divković i Hana Tintor, s ciljem osnaživanja novinske ilustracije te poticaja većeg angažmana ilustrator(ic)a na gradskim temama.
U razgovorima uživo u kupoli Gradske knjižnice sudjelovalo je dvanaestoro stručnjaka, a svaka je tribina tematizirala pojedini gradski lokalitet, odnosno segment u gradu, dok je kraj ciklusa obilježen fenomenološkim pogledom na vrijeme u gradu – čime se nadovezalo i na spomenutu tribinu na Književnom petku o boji u gradu. Prvih je pet tribina bilo usmjereno na razgovor o Kvaternikovom trgu, zatim o Tratinskoj ulici i pješačkim zonama, o (budućem) trgu na spoju Donjeg grada i Trnja kod buduće Gradske knjižnice u Paromlinu, o velikom i vrijednom prostoru bivše tvornice Janko Gredelj te o važnosti gradskih park-šuma i zelenila. Sudionici tribina bili su arhitekt i urbanist Zoran Hebar, krajobrazni arhitekt Marijo Spajić (Kvaternikov trg i njegova zona), arhitekt i urbanist Borislav Doklestić, liječnik Janko Večerina, koji se bavi utjecajem javnih prostora na zdravlje ljudi (Tratinska – paralelni centar grada), zatim arhitekti Igor Ekštajn i David Kabalin (Plavi trg), Cvijeta Biščević, arhitektica, permakulturna edukatorica i regenerativna dizajnerica te arhitektica i krajobrazna arhitektica Stanislava Odrljin, suradnica na projektima ozelenjavanja gradova Barcelone i Dublina, zainteresirana za stvaranje javnih prostora koji uključuju bioraznolikost (Nove park-šume), zatim arhitekt i urbanist Ratko Miličević te Ardijan Karlo Gashi, također arhitekt (Gredelj – zona otpora), a da bi na kraju na vrh Gradske knjižnice po prvi put stigao i dugogodišnji i najstariji gradski urar Zlatko Lebarović te povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić (Vrijeme i grad). Urednički izbor gostiju ponudio je podjednako etablirane stručnjake kao i one nove, mlađe generacije.
Svih ovih mjeseci mogli su se čuti razni prijedlozi, od jednostavno provedivih do radikalnijih, a često se moglo čuti kako naoko nema velikih zapreka da se pojedina rješenja doista i provedu. Za detaljniji uvid u sadržaj razgovora na tribinama mogu se pročitati tekstovi napisani u sklopu ovog projekta, a dodatna je vrijednost što se tribine mogu i pogledati. Na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba objavljene su snimke tribina, koje su snimili djelatnici Gradske knjižnice, Marko Šikić i Igor Mladinić.
Da bi se ipak nekako podvukla crta nakon održanog programa, izdvojit ću neke od smjernica zajedničke ovim temama.
Sugerira se instutucionalno regrupiranje, okupljanje stručnjaka iz raznih područja te formiranje institucije – na tragu nekadašnjeg Zavoda za izgradnju grada – u kojoj bi multidisciplinarni tim razvijao, istraživao i planirao projekte, kako bi se potaknuo učinkovitiji sustav koji stručno, kvalitetno i sveobuhvatno, misleći o budućnosti, odgovara na sadašnje potrebe građana i grada samog.
Kada smo kod javnog interesa, na tribinama se istaknula i važnost kvalitete javnih gradskih
prostora uopće, potreba za prilagodbom klimatskim promjenama i sustavno ozelenjavanje.
Na kraju, knjižnica, kao javna kulturna gradska ustanova otvorena svim građanima i spremna za kvalitetnu suradnju poput ove ostvarene, dobro je mjesto za otvaranje za zajednicu važnih tema, mjesto na kojem se može postići za razvoj neophodno višeglasje. Sama Gradska knjižnica sadrži jedinstvenu zbirku građe o gradu Zagrebu – Zagrabiensiu te se u njoj i danas održava moguće i prva zagrebačka tribina Književni petak (od 1955., Knjižnica B. Adžije), njegujući diskusiju i dijalog s javnošću. Za vrijeme održavanja ciklusa Grad u Gradskoj, ova je knjižnica bila jedino mjesto u Zagrebu na kojem se u kontinuitetu od pola godine razgovaralo o gradu, te je svakako jedno od mjesta na kojem bi se takvi razgovori trebali nastaviti. A potrebe za razgovorima o gradskim temama, sudeći po ovom ciklusu, i te kako ima!
