U bloku omeđenom Preradovićevom, Hebrangovom, Gajevom i Berislavićevom ulicom Prosvjeta planira izgradnju biblioteke, muzeja, sklopa za izvedbene umjetnosti, dvorane amfiteatralnog tipa sa 400 mjesta, knjižare s papirnicom te ugostiteljskog pogona. Stanari okolnih zgrada na tribini su pohvalili kulturno-društveni aspekt projekta i namjeru da se ne gradi nešto što bi ih moglo smetati i narušavati stambeni život.
U Zagrebu, na lokaciji Preradovićeva ulica 21-23 koja je u vlasništvu Srpskog kulturnog društva Prosvjeta planira se gradnja kulturno-društvenog centra, a za planirani zahvat je u tijeku priprema provođenja procedure natječaja. Prema smjernicama Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Zagreba (iz veljače ove godine) tijela uključena u ovaj projektni natječaj pozvala su stanovnike i korisnike prostora na uključivanje u proces. Prije nekoliko dana projekt je predstavljen i na sjednici Vijeća gradske četvrti Donji grad gdje se odvila konstruktivna rasprava o nekim mogućim rješenjima.
Javna tribina je održana 21. rujna u Galeriji SKD Prosvjeta, a organizatori tribine su Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, VGČ Donji grad i izrađivač natječajnog programa, ASK ATELIER d.o.o. Osim predstavnika organizatora (tijela uključenih u proces) tribini su prisustvovali i vijećnici mjesnih odbora iz tog područja i stanovnici ulica iz tog bloka, za koje je tribina i organizirana.
Prisutne je pozdravio predsjednik SKD Prosvjeta Mile Radović, rekavši da je njihova namjera informirati stanovnike o planovima i pozvati ih na na sudjelovanje u nalaženju rješenja za što kvalitetniju izradu natječaja.
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić rekao je kako je Zavod uključen u pripremu natječajnog programa, odnosno u pripremu urbanističkog plana uređenja koji će obuhvatiti ovaj blok. “Mi u Zavodu vjerujemo da je potrebno uvesti više demokratičnosti u izradi prostorno-planskih dokumenata, s obzirom da su ti procesi često mistificirani i stvaraju se negativni naboji. No, prema Zakonu o prostornom uređenju javna rasprava o ovakvim planiranjima dolazi dosta kasno, kada planeri već imaju prijedlog i onda se tek uključuju građani. Nekad imate suvisle i dobre prijedloge, ali je već prekasno za promjene. Važno nam je ovo uključivanje građana i smatramo da mijenjamo neku dosadašnju praksu kako se i kojim tempom ovakvi projekti rade, i od samog početka smo svi zajedno osjećali višestruku opravdanost uključivanja građana u ovako ranoj fazi”, naglasio je Božić.
Blok je omeđen Preradovićevom, Hebrangovom, Gajevom i Berislavićevom ulicom i to je jedina neizgrađena čestica koja obuhvaća središte bloka. “Prema GUP-u imamo obavezu provedbe evropskog natječaja i sad smo željeli spojiti to u jedan pripravni postupak tako da izrađujemo program kojim definiramo što će tu biti, što se tu može graditi, u kojim površinama i oblicima. Zatim će se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj u skladu s pravilnicima i potom će se ići u dva smjera – u jednom dijelu će dati podlogu arhitektonskog projekta za građevine na ovoj čestici, a u drugom dijelu će biti podloga za plan urbanističkog uređenja koji obuhvaća cijeli blok na temelju čega će se razvijati drugi projekti u okviru toga bloka, možda i rekonstrukcije nekih postojećih zgrada. Također u perimetru bloka postoji dosta zelenih površina, pa možda postoji potreba za spajanjem s nekom drugom česticom, nekim vrtom i tome slično”, rekao je Božić.
Marko Sančanin iz tvrtke ASK ATELIER predstavio je namjeru odnosno planove dogovorene s investitorom. “Svjesni smo vrijednosti ove parcele i blizine prostora koji su suština Donjeg grada – od pješačke zone, glavnog trga i Zrinjevca. Došli smo zajednički do zaključka da je dobar put izgradnja društvenog sadržaja odnosno poslovno-društvenog kompleksa gdje bi ovo poslovno trebalo omogućiti ono društveno. Ključan korak je bio početak suradnje s gradskim zavodima”, rekao je Sančanin.
Potom su predstavljeni planirani sadržaji. Planirana je izgradnja biblioteke (dosadašnja biblioteka ima oko 27 000 svezaka, a broj se povećava), a vrši i srodnu funkciju s postojećim Arhivom Srba. Oba ta sadržaja zahtijevaju kvalitetan prostor i bolje uvjete. Za tu potrebu je namijenjeno oko 990 m2 neto. Drugi sadržaj bi bio muzej s obzirom na raštrkanu građu – za što je namijenjeno 1000 m2 neto. Potom sklop za izvedbene umjetnosti – odlučeno je da se ide na dvije dvorane – jednu polivalentnu s 200 mjesta, te veliku dvorana amfiteatralnog tipa sa 400 mjesta. S obzirom na prostornu zahtjevnost, dio tog sadržaja planira se smjestiti i pod zemlju. Što se tiče komercijalnog sadržaja, investitor želi imati reprezentativnu knjižaru sa papirnicom (što je i jedna od prepoznatljivosti Prosvjete), a drugi dio komercijalne djelatnosti bi bio vezan za ugostiteljski pogon, odnosno (kafić i slično). Površina namijenjena tom sadržaju nije velika i iznosi 406 m2 neto. Malo više od pola prostora je “pojela” poslovna namjena koja je od početka bila planirana jer cijeli projekt nije održiv bez dijela koji će funkcionirati kao izvor prihoda – radi se o površini 1662 m2 neto. Tu su i drugi ulazno servisni prostori – poput dizala, portirinice, te garaža na -2 sa otprilike 100 parkirnih mjesta. Prema sadašnjem GUP-u moguće je izgraditi otprilike 10 500 m2, od toga 6800 nadzemno.
Na pitanje iz publike dodatno je pojašnjen daljnji proces: nakon savjetovanja s građanima i implementacije u program prijedlog ide u gradski ured za strategiju, zatim u ured za zaštitu spomenika i kulture i gradski ured za graditeljstvo. Potom se predaje MUP-u zbog mogućih protupožarnih zahtjeva, a nakon svega toga ide uredu gradonačelnika na potvrdu. Što se tiče trajanja cijelog projekta rečeno je da bi ga Ured gradonačelnika mogao dobiti početkom sljedeće godine.
Jedan od vijećnika je primijetio da ja ovo za Zagreb kapitalan projekt i da trenutno u Zagrebu ne postoji niti jedan investitor koji je spreman graditi društveni sadržaj. Stanovnici/sudionici su pohvalili inicijativu ovakvog uključivanja stanara, a posebno kulturno-društveni aspekt i namjeru da se ne gradi nešto što bi moglo smetati stanare i narušavati stambeni život.
Više pitanja iz publike se odnosilo na problem parkinga, što je veliki problem svih koji žive u centru. Stanovnici smatraju kako bi sve što se može po tom pitanju napraviti bila velika dobit. Prema sadašnjem GUP-u postoji ograničenje na 100 parkirnih mjesta, no postoje i mogućnosti rješenja.
Dio pitanja i rasprave se vezao uz dječji park u bloku koji je bez mogućnosti pristupa. Park je u vlasništvu Grada Zagreba, ali se do njega mora proći kroz dvije privatne parcele i stoga je zatvoren. Sančanin je rekao da je Zavod za zaštitu spomenika kulture prepoznao vrijednost tog parka u svojim smjernicama koje su već ugrađene u natječajni program i propisao je da se jedan dio na parceli mora srušiti između ostalog i kako bi se otvorila ta veza. Tu se očekuje stvarni pomak u dogovoru Grada i investitora.
Postavilo se i pitanje rješenja za susjedne zgrade u Preradovićevoj koje su među najderutnijima u gradu. Predstavnik stanara jedne od tih zgrada rekao je kako su oni konkretno zainteresirani za rušenje te zgrade (koja je između ostalog i znatno nastradala u potresu) i izgradnju nove.
Na pitanje o predviđenom otvorenom i/ili zelenom prostoru (trgu ili sl.) odgovoreno je kako investitor od početka želi otvoreni prostor u kojemu bi se između ostaloga odvijali i kulturni programi (npr. ljetno kino) i to je već ugrađeno u program. Ideja je da to bude što je moguće više javni prostor i da dvorište (ili barem njegov dio) bude konstantno otvoreno za javnost.
Nives Molnar iz Zavoda za prostorno uređenje i jedna od koordinatorica izrade programa cjelovite povijesno urbane cjeline grada Zagreba rekla je kako se takvi elementi sada ugrađuju u GUP. Na pitanje o postotku parcele predviđenom za podzemni dio odgovoreno je kako je Zavod za zaštitu spomenika već dao smjernice da određeni dio mora biti u površini tj. da se ispod ne može graditi garaža i da je to uvjet investitoru. Sančanin je dodatno objasnio: “Mi smo prema trenutnom GUP-u obavezni imati 20 posto prirodnog terena, ali mislim da smo debelo premašili taj postotak u ovoj zadnjoj verziji. U podzemnom dijelu je predviđen i dio podzemnih dvorana, no vidjet ćemo kako će to proći kroz “filtere” i tu bi moglo biti nekih modulacija”.
Otvorila se i tema mogućnosti korištenja solarne energije, odnosno bi li se na jednom dijelu unutarnjih zgrada mogli postaviti solarni paneli kako bi cijeli taj dio imao koristi. Molnar je rekla kako je ta problematika obuhvaćena kroz program cjelovite obnove povijesno-urbane cjeline. “Najpraktičnije bi bilo da se stanari bloka uspiju organizirati, jer najveći problem donjogradskih blokova je vlasništvo – i pojedinačnih kuća i parcela u unutrašnjosti. Mi iz Zavoda ovoga časa nemamo kapacitete i mogućnosti da se oko toga angažiramo, međutim ako stanari uspiju pokrenuti neku kritičnu masu na razini bloka, onda situacija se može okrenuti. Možemo dati određenu količinu podrške, jer smo u tom smjeru radili i program. Možemo tražiti savjet od naše energetske agencije. Postoji i platforma/aplikacija gdje se može zabilježiti solarni potencijal u gradu”, dodala je.
Na pitanja o nastavku komunikacije s javnošću odgovoreno je kako je to svakako važna namjera investitoru i izrađivaču. “Tek smo u fazi izgradnje programa, to će se dalje uklapati u planiranje urbanističkog uređenja što isto ima obavezu uključivanja javnosti kroz obaveznu javnu raspravu propisanu zakonom o prostornom uređenju, a budite sigurni da ćemo se truditi da budete uključeni i više”, odgovorio je Božić. Građani su upućeni da u bilo kojem trenutku mogu uputiti prijedloge i pitanja vezana uz GUP, a konkretno vezano uz ovaj projekt mogu dostaviti komentare, prijedloge i pitanja na e-mail Zavoda za prostorno uređenje do kraja mjeseca rujna.
