U Hrvatskoj postoje primjeri ekonomskog modela koji pazi da postoji ravnoteža između okolišnih, društvenih i ekonomskih ciljeva. O njima govori dokumentarna serija „Dobra ekonomija“ autora Đure Gavrana, čija je epizoda Turizam prikazana jučer na ZagrebDoxu. „Ne možemo čekati da se kapitalizam sjeti da će uništiti sam sebe i nešto promijeni. Trebaju nam novi modeli već sad“, komentira sociolog Dražen Šimleša.
Kao dio posebnog programa ZagrebDoxa jučer je u Kaptol Centru održana projekcija jedne epizode dokumentarnog serijala Dobra ekonomija. Riječ je o serijalu autora Đure Gavrana koji se sastoji od uvodne epizode te pet tematskih epizoda, a kojeg HRT počinje prikazivati sljedeći tjedan. Kroz niz epizoda koje pokrivaju turizam, energiju, hranu, otpad i graditeljstvo, traži odgovore na pitanja kako postići održivost društva i okoliša. Posebno je zanimljivo vidjeti pozitivne primjere dobre ekonomije koji već postoje u Hrvatskoj.
Na ZagrebDoxu prikazana je tako epizoda na temu turizma, koja se ovom temom bavi kroz razgovor s nizom sugovornika koje turizam promatraju iz različitih uglova, od samih radnika u turizmu do društvenih aktivista Jurice Pavičića i Dušice Radojčić. Epizoda promatra pitanje održivog turizma, je li riječ o stvarnom zaokretu ili je riječ samo o novom obliku uglađenog konzumerizma.
Nakon projekcije održan je okrugli stol Poduzetništvom do održivog života. Autor serijala Đuro Gavran istaknuo je kako je ovu temu prijavljivao na natječaje pet godina za redom, dok nije uspio dobiti financiranje. Kroz tih pet godina je scena dobre ekonomije u Hrvatskoj znatno narasla.
„Govorimo o ekonomskom modelu koji pazi da postoji ravnoteža između okolišnih, društvenih i ekonomskih ciljeva. Dobra ekonomija otvara cijelu tu veliku kutiju okolišnih i društvenih problema koje imamo, ali i daje odgovore kroz neke inovativne poslovne modele“, objasnio je društveni poduzetnik i inovator Teo Petričević.
Sociolog s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i aktivist Dražen Šimleša podsjetio je kako je ekonomija u stalnom fajtu s prirodom i ljudima, a onda i samom sobom, pili si granu na kojoj sjedi.
„Unatoč tome što volimo misliti da se razvijamo, mi i dalje ovisimo o biokapacitetu planeta kojeg nemilice uništavamo. To trebamo promijeniti na strateškoj razini i za to nam je potrebna dobra ekonomija. Ne možemo čekati da se kapitalizam sjeti da će uništiti sam sebe. Trebaju nam novi modeli već sad“, dodaje Šimleša.
U zemljama gdje ovaj sektor još nije dovoljno razvijen kao što je Hrvatska, izazov je u tome da je veća potražnja zainteresiranih ljudi od praktičara koji su dio ekosustava dobre ekonomije i koji im mogu pomoći.
„Ljudima treba posao, hrana i energija, a ova dokumentarna serija pokazuje da takve priče već postoje u Hrvatskoj i treba ih poduprijeti“, kaže Šimleša.
Davorka Vidović, istraživačica i docentica na Fakultetu političkih znanosti, istaknula je kako je kod dobre ekonomije iznimno bitno da bude participativna.
„Ukoliko društveno poduzeće ima izražen socijalni cilj, ali ova participativna strana nije naglašena, možemo govoriti o kapitalizmu s humanim licem. Ako postoji angažman zajednice i zajednica ga prepoznaje kao nešto što joj koristi, radi se o modelima koji imaju potencijal biti alternative dominantom modelu koji se temelji na eksploataciji, gomilanju i rastu. Inicijative koje uspijevaju izgraditi zajednicu kroz nove modele ekonomskog djelovanja, stvaraju i povjerenje i solidarnost, a to je nešto što našem društvu jako fali“, kaže Vidović.
Epizoda serijala koja se bavi hranom, donosi tako i priču o kratkim lancima opskrbe, osim što propituje ekološkog nasuprot konvencionalnog uzgoja.
„Kratki lanci opskrbe su nešto u čemu svatko može lako sudjelovati. Na primjer, postoje inicijative koje omogućuju da naručite povrće direktno od proizvođača i za tjedan dana preuzmete svoju košaricu na dogovorenom mjestu. Cijena je slična onoj na tržnici, a vi znate od koga kupujete. To je primjer participativnog sudjelovanja“, kaže Gavran.
Istaknut je i primjer stambenih zadruga koje jako redefiniraju odnose moći u nekoj zajednici.
“Nama je danas doista potrebna promjena kako živimo, kako trošimo i kako proizvodimo, ne zbog planeta nego zbog opstanka naše vrste u smislu kvalitete života i izbjegavanja Mad Max scenarija gdje se koljemo radi malo preostalih resursa”, zaključuje Šimleša.
Uvodna epizoda Dobre ekonomije bit će prikazana u četvrtak, 6. travnja, na Prvom programu HTV-a s početkom u 21:10 h. Serijal će se emitirati šest tjedana za redom.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).