Hrvatska je bila dužna sačiniti akcijski plan za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju nasilne smrti šestogodišnje Madine Husseini. Plan je sada objavljen, pa je na vidjelo izašlo da je rađen s figama u džepu: Opće mjere za sprečavanje budućih kršenja ljudskih prava migranata uopće nisu navedene, premda ih je Vlada morala navesti. Vlada se nije ni osvrnula na sudski utvrđene povrede ljudskih prava, poput nezakonitog zadržavanja obitelji Husseini i njihove djece u prihvatnom centru nalik zatvoru, ograničavanje kontakta s odvjetnicom i njihovo kolektivno protjerivanje.
Odbor ministara Vijeća Europe objavio je Akcijski plan koji je sačinila hrvatska vlada vezano za izvršenje presude u slučaju kršenja ljudskih prava afganistanske obitelji Husseini i njihove djevojčice Madine koja je poginula pod naletom vlaka nakon prisilnog protjerivanja s hrvatsko-srpske granice u studenom 2017. godine. Riječ je dokumentu koji je Hrvatska bila dužna sačiniti u roku šest mjeseci od pravomoćnosti presude Europskog suda za ljudska prava. U njemu je Hrvatska trebala predstaviti plan, što je učinila i što namjerava učiniti kako bi u potpunosti izvršila presudu Suda u Strasbourgu, zajedno s rokovima za donošenje i provedbu tih mjera. Prema onome što je objavljeno, Vladin dokument trebat će još puno dorade.
Dostavljeni Akcijski plan trebao bi biti razmatran od 6. do 8. prosinca u Strasbourgu na sjednici Odbora ministara Vijeća Europe, odnosno na razini veleposlanika 46 država članica.
U međuvremenu, Odboru ministara stigla su i dva dopisa nevladinih organizacija za ljudska prava koje sa svoje strane sugeriraju što bi Hrvatska trebala napraviti da se u potpunosti zadovolji pravda u slučaju obitelji Husseini i male Madine, ali i koje bi mjere Hrvatska trebala poduzeti da se takvi slučajevi više ne ponove i da se prekine sa sustavnim kršenjem ljudskih prava izbjeglica.
Istodobno, u Hrvatskoj je boravilo i izaslanstvo Odbora ministara VE nadležno za nadzor izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi s predstavnicima hrvatske vlasti razgovarali o potrebnim mjerama za izvršenje presude M.H. i drugi protiv Hrvatske.
Izvršenje presude u slučaju obitelji Husseini pod pojačanim je nadzorom Odbora ministara. To znači da izvršenje presude zahtjeva provođenje hitnih mjera, odnosno da je riječ o presudi koja se odnosi na strukturni problem koji tako treba i rješavati. U ovom slučaju radi se o problemu tretmana iregularnih migranata u Hrvatskoj.
Bez mjera za poboljšanje tretmana izbjeglica
Vlada je 3. listopada poslala Akcijski plan u Strasbourg, samo dan prije isteka šestomjesečnog roka. Šturi dokument od svega pet stranica većim je dijelom posvećen onome što je Hrvatska do sada poduzela kako bi provela presudu vezano isključivo za propuste i kršenja ljudskih prava u slučaju smrti male Madine i plaćanja dosuđenog iznosa oštećenoj obitelji. Opće mjere za sprečavanje budućih kršenja ljudskih prava migranata uopće nisu navedene.
Što se tiče individualnih mjera, Vlada, među ostalim, navodi da su „vlasti osigurale ponovno otvaranje sporne kaznene istrage“, da su nadležna tužiteljstva “primila na znanje” nalaz Suda i “poduzela opsežne korake” u rasvjetljavanju spornih događaja. Pojednostavljeno, Vlada objašnjava što je učinila kako bi ponovno istražila smrt male Madine, jer je Sud utvrdio da dosadašanja istraga nije bila efikasna.
Vlada u dostavljenom Akcijskom planu navodi da je Državno odvjetništvo, nakon pravomoćne presude Suda u Strasbourgu, naložilo USKOK-u ponovno vještačenje u slučaju odbačene kaznene prijave obitelji Husseini protiv policijskih službenika koji su nadzirali državnu granicu na željezničkoj pruzi Tovarnik-Šid kada je protjerana obitelj Husseini i kada je poginula djevojčica Madina.
„Državno odvjetništvo naložilo je USKOK-u poduzeti sve potrebne istražne radnje usmjerene ka ispravljanju nedostataka u istrazi koje je utvrdio Sud za ljudska prava“, stoji u Akcijskom planu Vlade. Navodi se da su Glavna državna odvjetnica, ravnateljica USKOK-a i njihovi zamjenici održali sastanak 17. svibnja 2022. na kojem su analizirali presudu i dogovorili konkretne istražne radnje koje treba poduzeti tijekom nove istrage.
Osim ponavljanja istrage USKOK-a, Vlada navodi i da je ravnatelj policije osnovao radnu grupu za provođenje kriminalističkog istraživanja smrti afganistanske djevojčice kako bi se utvrdio slijed događaja te kobne noći 21. studenog 2017. godine. Objašnjava se da je radna grupa preuzela sve spise policijskih postaja koje su se ranije bavile predmetom kako bi analizirali materijale zajedno s USKOK-om.
„Konkretno, u skladu s nalazima Suda za ljudska prava, tijekom nove istrage radna grupa će, između ostalog, prikupljati sve dostupne podatke termografskih kamera koje su se tada koristile za nadzor hrvatsko-srpske granice. Vlasti će istražiti i sve moguće puteve koji mogu potvrditi ili isključiti kontakt između afganistanske obitelji i policijskih službenika, kao što su lokacija signala mobilnih telefona izbjegličke obitelji i GPS-a policijskog automobila“, navodi Vlada u dokumentu dostavljenom Odboru ministara Vijeća Europe. Namjera je i ponovno razgovarati s obitelji Husseini o okolnostima pogibije njihove djevojčice.
Što se tiče drugih utvrđenih povreda ljudskih prava, poput ponižavajućeg postupanja i nezakonitog zadržavanja obitelji Husseini i njihove druge djece u prihvatnom centru nalik zatvoru uz ograničeni kontakt s odvjetnicom te kolektivnog protjerivanja iz Hrvatske, Vlada se na njih gotovo nije ni osvrnula.
U dijelu planiranih individualnih mjera koje Vlada namjera poduzeti kako bi ispunila presudu Suda u Strasbourgu, još se samo navode “objektivni problemi” oko plaćanja presuđenog iznosa za obitelj Husseini. Naime, Vlada je imala problema sa stupanjem u kontakt s afganistanskom obitelji jer ona više nije u Hrvatskoj, ali je to sad, preko njihove odvjetnice, u postupku rješavanja.
I dok su individualne mjere barem dijelom konkretizirane – ponavljanjem istrage pogibije male Madine (istina, bez rokova) – u dijelu općih mjera Vlada zapravo nije napisala ništa konkretno.
Najavljuje samo skore sastanke hrvatskih vlasti s delegacijom Odbora ministara u Zagrebu kako bi se osiguralo izvršenje presude M.H. i drugi protiv Hrvatske. Vlada najavljuje da će Odboru ministara moći poslati popis općih mjera tek nakon tih sastanaka i razmjene mišljenja o ilegalnim migracijama i međunarodnoj zaštiti u svjetlu aktualne presude.
Vlada ne zaboravlja, ipak, istaknuti da je „već osigurala prijevod i distribuciju presude, pa je na taj način presuda postala dostupna široj javnosti i nadležnim domaćim vlastima “, a što zapravo nije ništa posebno jer je to dužna učiniti sa svakom presudom Europskog suda za ljudska prava koja se tiče Hrvatske.
U zaključku Akcijskog plana, Vlada najavljuje da će o tijeku istrage smrti male Madine izvještavati Odbor ministara „čim nove informacije postanu dostupne“, kao i da će redovito izvještavati Strasbourg i o općim mjerama kojima se mogu spriječiti slična kršenja.
Stječe se dojam da je Vladi važnije bilo uhvatiti rokove, nego sačiniti kvalitetan Akcijski plan koji bi jasno razradio što i u kojem roku namjerava učiniti kako bi ispunila obaveze iz presude.
Delegacija Vijeća Europe u Zagrebu
Dan nakon što je Vlada poslala Akcijski plan u Strasbourg, Hrvatsku je doista posjetilo izaslanstvo Odbora ministara Vijeća Europe. O dolasku predstavnika Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, naravno, nismo doznali iz medija, jer nitko iz izvršne vlasti o tome nije informirao javnost. Objavljena je samo kratka crtica na stranicama Vrhovnog suda.
Zanimljivo je da je njihov dvodnevni boravak, 4. i 5. listopada, tempiran baš u dane kada je Hrvatskoj isticao šestomjesečni rok za predaju Akcijskog plana o provođenju presude u slučaju obitelji Husseini i male Madine, a što je i bila jedna od tema sastanaka.
Prema objavi na stranicama Odbora ministara, cilj posjeta bio je s predstavnicima hrvatskih vlasti raspraviti dvije teme – kako se provode presude iz tzv. Statileo grupe predmeta vezanih za rješavanje problema vlasničkih prava nad stanovima sa zaštićenim najmoprimcima, ali i provođenje presude M. H. i drugi protiv Hrvatske, odnosno slučaj protjerivanja i stradavanja afganistanske obitelji Husseini.
Iako ni priopćenje iz Strasbourga nije bilo bogato detaljima, ipak se može nazrijeti u kojem bi smjeru trebala ići Hrvatska želi li do kraja ispoštovati presudu u slučaju afganistanske obitelji i njihove stradale djevojčice.
Navode da se Odjel sastao s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i glavnom državnim odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek kako bi razgovarali o mjerama potrebnim za provedbu presude M.H. i drugi „koji se, posebice, tiču neučinkovite istrage o smrti djeteta migranta na granicama, uvjeta pritvora tražitelja azila i kolektivnog protjerivanja“. Izaslanstvo je razgovaralo i s Uredom pravobraniteljice i Pravobraniteljicom za djecu, novim mehanizmom praćenja policijskog postupanja u području ilegalnih migracija, kao i organizacijama civilnog društva.
„Vlasti su pokazale jasnu odlučnost u donošenju pojedinačnih i općih mjera za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava, koje uključuju ponovno otvaranje kaznene istrage o smrti djeteta migranta, reviziju zakona o azilu te aktivnosti obuke i podizanja svijesti usmjerene, prije svega, na policiju kako bi se spriječile slične povrede Konvencije o ljudskim pravima“, stoji u obavijesti izaslanstva Odbora ministara Vijeća Europe zaduženog za praćenje izvršenja presuda Suda u Strasbourgu.
Ukratko, od Hrvatske se očekuje ne samo nova istraga u slučaju smrti djevojčice nego i donošenje općih mjera koje bi prekinule sustavno kršenje ljudskih prava migranata i izbjeglica, poput izmjene propisa koje reguliraju azil i jačanje obuke policije.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li u budućoj nadopuni Akcijskog plana Hrvatska to doista navesti kao prioritete.
I udruge pisale Odboru ministara
Još detaljnije preporuke Vladi kako bi trebala provesti presudu vezano za izbjegličku obitelj Husseini, dale su nevladine organizacije iz Hrvatske i regije koje su pisale Odboru ministara Vijeća Europe. Njihovi će se dopisi također naći na stolu prilikom rasprave u Strasbourgu.
Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava u vrlo detaljnim preporukama ističu, među ostalim, da nije nužno samo ponoviti istragu smrti djevojčice Madine nego provesti i efikasnu istragu mučenja, ponižavajućeg postupanja, zloupotrebe policijskih ovlasti i kolektivnog protjerivanja afganistanske obitelji. Nužnim smatraju i da vlast osigura da iznos koji je odredio Sud u Strasbourgu bude u potpunosti isplaćen obitelji Husseini.
Za razliku od Vlade koja je, barem u ovoj fazi, izbjegla sačiniti opće mjere, nevladine organizacije smatraju da su one jako važne. Među općim mjerama koje bi trebale prekinuti sustavno kršenje ljudskih prava izbjeglica, udruge predlažu da se uvedu snažni mehanizmi nadzora postupanja policije na hrvatskim granicama, da se nedavno uspostavljenom Neovisnom mehanizmu omogući neovisno financiranje, neometan pristup zelenoj granici i informacijskom sustavu MUP-a.
Hrvatska bi se u Akcijskom planu trebala obavezati i da će pučkoj pravobraniteljici omogućiti da u svakom trenutku ima neometan pristup dokumentima i mjestima zadržavanja izbjeglica i osoba lišenih slobode kako bi efikasno mogla istražiti potencijalno prekoračenje policijskih ovlasti.
Udruge traže i da među opće mjere koje bi trebala ispuniti Hrvatska uđu i odredbe o besplatnoj pravnoj pomoći za osobe kojima je određen povratak i njihovog neometanog kontakta s odvjetnicima, da imaju pravo na besplatne pozive i neograničeno vrijeme razgovora s pravnim zastupnicima.
Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava također smatraju i da bi se Vlada trebala obavezati da će nevladinim organizacijama osigurati pristup centrima za zadržavanje i drugim mjestima gdje se nalaze izbjeglice te osigurati da branitelji ljudskih prava ne budu stigmatizirani i da mogu raditi bez pritisaka koji ugrožavaju njihovu neovisnost.
Sličan dopis Odboru ministara Vijeća Europe uputila je i Mreža za nadgledanje nasilja na granicama (Border Violence Monitoring Network, BVMN), neovisna mreža nevladinih organizacija koja nadgleda kršenje ljudskih prava na vanjskim granicama Europske unije i zagovara prestanak nasilja nad migrantima. Čine je 11 udruga iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Francuske, Grčke, Turske i Njemačke.
Nadzor nad državom dok ne ispuni obaveze iz presude
Odbor ministara Vijeća Europe zadužen je za nadzor provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava. Nakon što presuda Suda postane pravomoćna, država na koju se ona odnosi dužna je u što kraćem roku Odboru ministara uputiti akcijski plan s mjerama što je poduzela ili što namjerava poduzeti u ispunjenju obaveza iz presude.
Predmet ostaje pod nadzorom sve dok država ne poduzme potrebne mjere. Mjere koje treba poduzeti u načelu određuje pojedina država i one mogu biti individualne – koje se odnose na konkretan slučaj iz presude – ili opće, one koje bi trebale spriječiti kršenja ljudskih prava u sličnim slučajevima izmjenom zakona ili prakse. Odbor ministara može državi pomoći u izvršenju putem preporuka i rezolucija. Vijeće Europe može državama pomoći i ciljanim programima, davanjem pravnih mišljenja, obukom i slično. Nadzor nad time kako država provodi neki akcijski plan može biti standardni, i to je u većini slučajeva, a može biti i pojačani nadzor – što je u slučaju presude Husseini i male Madine. Pojačani nadzor koristi se u slučajevima koji zahtijevaju hitne pojedinačne mjere ili koji otkrivaju važne strukturalne probleme.
Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava donio je 18. studenog 2021. godine presudu kojom je Hrvatska proglašena krivom za kršenje ljudskih prava afganistanske obitelji Husseini i njihove djevojčice Madine koja je, nakon prisilnog udaljenja, poginula pod naletom vlaka na hrvatsko-srpskoj granici kod Tovarnika.
Hrvatska je proglašena krivom da je obitelji Husseini prekršila pravo iz članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima, jer nije provela učinkovitu istragu smrti njihove šestogodišnje kćerke. Utvrđeno je i da je država prekršila članak 3. Konvencije koji zabranjuje mučenje i ponižavajuće postupanje jer je obitelj Husseini s većim brojem malodobne djece, pri njihovom ponovnom pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku u ožujku 2018. godine, gotovo tri mjeseca držala u Centru u Tovarniku koji je zatvorenog tipa nalik detenciji. Sud u Strasbourgu je utvrdio i da je došlo do povrede članka 5. Konvencije zbog dugotrajnosti postupka pred upravnim sudovima u postupcima dobijanja azila i preispitivanja zakonitosti njihovog dugotrajnog smještaja u objekte zatvorenog tipa, odnosno da nadležna tijela nisu učinila sve potrebno da što je više moguće ograniče dentenciju obitelji Husseini. Hrvatska je proglašena krivom i da je prekršila članak 4. Protokola br. 4 uz Konvenciju koji zabranjuje kolektivno protjerivanje stranaca te da je prekršila članak 34. Konvencije jer članovima obitelji Husseini nije dopustila nesmetani kontakt s njihovom odvjetnicom. Zbog svega, država mora platiti članovima obitelji ukupno 40.000 eura za nematerijalnu štetu i 16.700 eura na ime sudskih troškova.
Hrvatska je pokušala srušiti presudu pred Velikim vijećem Suda, ali je 4. travnja 2022. godine odbijen njezin zahtjev za obnovu postupka, tako da je toga dana presuda u predmetu M.H. i drugi protiv Hrvatske postala pravomoćna.
