„Određivali smo koje su to ključne teme koje se pojavljuju u medijima vezano uz migracije. Već iz prikaza učestalosti vidimo da je dominantno izvještavanje bilo vezano uz promatranje pitanja koje se vezuju uz migracije kroz sigurnosnu optiku. To je tema 34 posto svih članaka. Nakon toga slijedi politika“, kaže Kruno Kardov, jedan od autora znanstvenog istraživanja „Medijske reprezentacije migracija: Diskurzivne konstrukcije migranata, izbjeglica i tražitelja azila u hrvatskim medijima“ koje je predstavljeno u srijedu u Zagrebu.
„Mediji su bitan dionik integracije izbjeglica i azilanata u društvo, imaju veliki utjecaj na kreiranje javnog mnijenja“, istaknula je Danijela Gauba, voditeljica Službe za ljudske prava u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na predstavljanju istraživanja „Medijske reprezentacije migracija: Diskurzivne konstrukcije migranata, izbjeglica i tražitelja azila u hrvatskim medijima“ i pripadajućih „Preporuka za medijsko izvještavanje o migrantima i izbjeglicama“ koje je održano u Zagrebu 6. srpnja.
Znanstveno istraživanje čiji su autori Kruno Kardov, Helena Popović i Drago Župarić – Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, obuhvaća razdoblje od početka 2018. do kraja 2019. i napravljeno je s ciljem utvrđivanja frekventnosti, ključnih kategorija i dominantnih narativa izvještavanja o izbjeglicama i migrantima.
„Ova tema postala je posebice važna i prisutna od 2015./16. godine događanjima koje nazivamo migrantskom krizom i masovnim prolaskom ljudi kroz balkanski humanitarni koridor kojim su tražili prolaz iz kampova u Turskoj do zapadne Europe. Krize se u svijetu danas multipliciraju, a održivih rješenja kao da je sve manje. Mediji mogu dobrim dijelom sukreirati određenu društvenu zbilju, kroz način kako odabiru pisati o temama, kako sugeriraju određene interpretativne oblike. Kroz izvještavanje medija možemo vidjeti jesu li migracije obojane negativno ili pozitivne. Mediji mogu doprinijeti integraciji naših novih susjeda, a koliko su bitni pokazuje i novo istraživanje Eurobarometra koje ukazuje da su mediji dominantni način dobivanja informacija za 56 posto građana EU, a društvene mreže za njih 15 posto. U hrvatskom kontekstu govorimo o ¾ građana koji se informiraju putem medija i društvenih medija“, naglasio je jedan od autora istraživanja Drago Župarić-Iljić.
Ciljevi koje su istraživači postavili bilo je odrediti frekventnost izvještavanja, teme koje dominiraju i dominantne značajke izvještavanja o migracijama. Odabrali su devet nacionalnih portala, dva regionalna, te 12 lokalnih medija iz osam županija u kojima su smještene osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom. Od lokalnih medija po učestalosti kojom su se bavili ovom temom iskaču Zadarski.hr, Kaportal.hr i Sbplus.hr.
„Određivali smo koje su to ključne teme koje se pojavljuju u medijima vezano uz migracije. Već iz prikaza učestalosti vidimo da je dominantno izvještavanje bilo vezano uz promatranje pitanja koje se vezuju uz migracije kroz sigurnosnu optiku. To je tema 34 posto svih članaka. Nakon toga slijedi politika. Iako se teme razlikuju po medijima, ne razlikuju se znatno“, kaže Kruno Kardov.
Unutar sigurnosti podteme koje se pojavljuju su suzbijanje kriminala i zaštita lokalnog stanovništva.
„Najučestalije sintagme koje se pojavljuju su ‘ilegalni imigranti bježali pred policijom’, ‘migranti iskočili iz teretnjaka’, ‘razbijen lanac krijumčara’, ‘potjera za krijumčarima’… Kod spašavanja migranata dodatno ih se konstruira kao nepromišljene, nekoga tko riskira život. Dominanta prijetnja su planina, rijeka, hladnoća, pri čemu ih policija spašava bilo od prirodnih prijetnji ili vlastite nepromišljenosti“, istaknuo je Kardov.
Kroz temu politike u medijima se teme migracija prate kroz odnos između institucionalne i vaninstitucionalne politike. Tu su istraživači uočili diskurzivnu borbu između aktera civilnog društva i državnih tijela.
„Imamo političke pozicije unutar političke sfere, debate između političkih stranaka, diskurzivne borbe krše li nadležne institucije zakone, zatim se uočavaju i pokušaji kako na temelju fenomena migracija dobiti naklonost birača. Određene ekscesne događaje politički akteri koriste u pridobivanju naklonosti birača intenziviranjem cijele priče. Međunarodni odnosi tiču se isto sfere politike, ali je ona vezana uz međudržavne odnose ili aktere koji su transnacionalni. Tu smo uočili često ponavljajuće sintagme kako će ‘Hrvatska zaštiti svoje interese’, ‘Hrvatska ispunjava standarde’, ‘Hrvatske ne ispunjava standarde…“, dodaje Kardov.
Tema integracije se u ovom razdoblju prvi put pojavljuje kao istaknuta tema. Dotad nije bila toliko učestala.
„U nekim zapadnim zemljama ekonomska dimenzija u prikazu migracija je izuzetno važna, od potrebe tržišta rada do ugrožavanja radnih mjesta. U Hrvatskoj u ovom promatranom razdoblju ova tema nije bila važna. Ono što imamo su dva paralelna procesa. Jedan je sekuritizacija, naglasak na pitanjima sigurnosti. No, događa se i humanitarizacija onog dijela izbjeglica koji su obuhvaćeni programom preseljenja“, kaže Kardov.
Margareta Gregurević s Instituta za migracije i narodnosti kao recenzentica istaknula je kako je cijela javnost dobila pregledan i analitički doprinos temi.
„Tema je u potpunosti relevantna i u današnjem kontekstu, ako se uzme u obzir današnja situacija vezana uz ukrajinsku krizu. Ova studija može poslužiti kao komparativni okvir u nekim budućim istraživanjima i usporedbama tretmana starih izbjeglica i novih izbjeglica i mogućih dvostrukih standarda. Osim u znanstvenom smislu, gdje će ova studija poslužiti znanstvenicima u nekom širem istraživanju tema, ali može poslužiti i kao ogledalo za propitivanje vlastitih stavova i institucija. Na taj način se može utjecati na kreiranje stavova javnosti o ovoj temi. Smjernice pak mogu poslužiti u nepristranom oblikovanju informacija u medijskom prostoru“, istaknula je.
U Preporukama za izvještavanje o migrantima i izbjeglicama autori, između ostalog, upozoravaju kako bi u prenošenju izbjegličkih priča trebali koristiti usluge prevoditelja.
„Događa se infantilizacija izbjeglica. Naime, kako djeca iz izbjegličkih obitelji krenu u školu i često brže nauče jezik od roditelja, ona postaju prevoditelji svojim roditeljima. Događaju se situacije da dijete prepričava životnu priču svoje obitelji“, ističe Kardov.
Autori su korištenje stručnih prevoditelja uvrstili u preporuke iako su svjesni da prevoditelja nema dovoljno i da mediji često rade u uvjetima u kojima ekonomski to nije moguće provesti.
Također, naglasili su kako bi se mediji više trebali baviti istraživačkim radom i vlastitom produkcijom, a ne samo pukim prenošenjem priopćenja.
„Bitno je, koliko god je to moguće, izbjegavati senzacionalistički pristup, kao i perpetuiranje šovinističkog koda, gdje su žene te koje treba spasiti, a muškarci su oni koji nasilno ulaze“, kaže Župarić-Iljić.
Kako i dalje dominira sporadično izvještavanje koje je vezano ili uz Međunarodni dan izbjeglica, aktivnosti nevladinih organizacija ili određene ekscesne događaje, autori preporučuju i sustavnije praćenje ove teme kao i izbjegavanje zamke da se o korisnicima priča bez korisnika.
S pozitivne strane, istraživači tvrde kako u promatranom razdoblju nisu uočili isticanje pitanja religije i kulturnih razlika, kao ni prisutnost govora mržnje i rasizma što je uočeno u nekim drugim istraživanjima marginalnih medija.
Osim klasičnih medija, građani se dijelom informiraju i na društvenim mrežama što je s jedne strane pojačalo humanitizirajući diskurs prikazivanja ove teme, ali je jačalo i moralnu paniku, širenje lažnih vijesti i slično.
„Treba nam senzibilizacija i edukacija svih nas, čak i onih koji se 20 godina uronjeni u sve aspekte ove teme“, zaključuje Župarić-Iljić.
Eurobarometar: Građani se ne smatraju dobro informiranima o integraciji
Oko 62 posto stanovnika EU-a smatra da je negativan prikaz imigranata u medijima jedna od najvažnijih prepreka migraciji, pokazalo je istraživanje Eurobarometra koje je povodom Svjetskog dana izbjeglica 2022. objavila Europska komisija. Istraživanje je provedeno između 2. studenog i 3. prosinca 2021. godine, a ispitivalo je javno mnijenje o integraciji imigranata u Europsku uniju. Ispitano je 26 510 građana EU-a u svim državama članicama EU-a.
Osim uloge medija u integraciji, pokazalo se da manje od četiri od deset Europljana (38%) smatra da su jako dobro i prilično dobro informirani o useljavanju i integraciji državljana trećih zemalja. U Hrvatskoj se veći postotak građana od prosjeka EU smatra neinformiranim, tek 24 posto ispitanih izjavilo je da se osjećaju dobro informiranima.
Na razini EU 68% ispitanika precjenjuje stvarni udio imigranata u stanovništvu. Polovica ispitanika (50%) smatra da je integracija većine imigranata uspješna na području u kojem žive, ali sličan udio (47%) smatra da je integracija neuspješna na nacionalnoj razini. Većina ispitanika, njih 69%, smatra da je aktivno promicanje integracije imigranata dugoročno nužno ulaganje za njihovu zemlju. 85% ispitanika smatra da bi imigranti trebali moći govoriti barem jedan od službenih jezika EU-a, kako bi se mogli bolje integrirati. Nešto više od polovice ispitanika (53%) slaže se da njihova nacionalna vlada čini dovoljno za promicanje integracije migranata u društvo.
Istraživanje također potvrđuje odobravanje građana EU-a (70%) pristupu integraciji kao dvosmjernom procesu. Ispitanici se posebno slažu s važnošću koja se pridaje ulozi različitih aktera u procesu integracije, poput poslodavaca, škola i nacionalnih vlasti na regionalnoj i lokalnoj razini, priopćeno je iz Europske komisije.