Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata. Iako je zakonski okvir o rodno uvjetovanom nasilju dodatno unaprijeđen, broj slučajeva nasilja prema ženama nastavio se povećavati. Pristup pobačaju i dalje je vrlo ograničen. Tužbe za klevetu ugrožavaju rad novinara i medija“.
Godišnji izvještaj AI-a detaljno skenira stanje u 154 države, a daje i pregled regionalne i međunarodne problematike vezano za ljudska prava.
Prava izbjeglica i migranata
Problem izbjeglica i tražitelja azila najveći je dio izvještaja o Hrvatskoj. AI upozorava da je Hrvatska nastavila uskraćivati pristup azilu tisućama potencijalnih tražitelja azila.
„Humanitarne organizacije dokumentirale su oko 10.000 slučajeva odbijanja i kolektivnog protjerivanja, te brojne slučajeve nasilja i zlostavljanja. U veljači je Dansko vijeće za izbjeglice izvijestilo da su dvije žene seksualno zlostavljane, prisiljavane da se skinu gole, držane pod nišanom pištolja i prijetnje silovanjem od strane hrvatskih policajaca. Iz MUP-a su te prijave demantirali“, navodi AI.
Izvještaj podsjeća i na izjavu Dunje Mijatović, povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava, o tome da „dosljedne optužbe upućuju na ustaljenu praksu kolektivnog protjerivanja i zlostavljanja migranata te nedostatak brzih istraga“. U srpnju je i Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata također potvrdio izvještaje o široko rasprostranjenim push-backovima s hrvatskog teritorija, zajedno s prijavama o krađama, uništavanju imovine, fizičkom zlostavljanju i napadima.
Posebno je obrađen tragičan slučaj protjerivanja afganistanske obitelji Hussiny i njihove djevojčice Madine koja je smrtno stradala na željezničkoj pruzi na granici između Hrvatske i Srbije nakon prisilnog push-backa s hrvatske granice.
AI podsjeća na odluku Ustavnog suda iz travnja prošle godine kojom je utvrdio da je Hrvatska povrijedila pravo obitelji Hussiny na azil tako što ih je 2018. godine prisilno vratila u Srbiju, a da nije adekvatno procijenila rizike tog povratka. Odlučujući o tri ustavne tužbe obitelji Hussiny Ustavni sud je, podsjetimo, tada ocijenio kako im je Hrvatska povrijedila ljudska prava i izložila ih riziku od mučenja i zlostavljanja.
AI navodi i presudu Europskog suda za ljudska prava u studenom. Sud u Strasbourgu presudio je da je Hrvatska višekratno prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima kada je obitelj Hussiny vraćena u Srbiju 2017. godine. Tom je prilikom poginula šestogodinja Madina. Hrvatska je proglašena krivom jer je obitelji prekršila pravo na detaljnu i učinkovitu istragu (članak 2. Konvencije), zabranu mučenja (članak 3.) i pravo na slobodu i sigurnost (članak 5.). Sud za ljudska prava je utvrdio i da je obitelj kolektivno protjerana iz Hrvatske suprotno zabrani iz članka 4. Protokola br. 4 uz Konvenciju. Hrvatska je kriva i što nije dospustila nesmetani kontakt između obitelji Hussiny i njihove odvjetnice odmah po njihovom ulasku u Hrvatsku 2018. godine čime je država prekršila odredbe članka 34. Konvencije. Zbog svih navedenih kršenja ljudskih prava obitelji Hussiny, sud je presudio da je Hrvatska dužna isplatiti obitelji 40.000 eura zbog neimovinske štete i 16.700 eura za troškove postupka. U međuvremenu, Hrvatska je najavila da će podnijeti zahtjev za preispitivanjem presude pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava.
Amnesty International navodi da su sudovi u Italiji i Austriji također utvrdili da su lančana protjerivanja tražitelja azila iz tih zemalja u Sloveniju i dalje u Hrvatsku, temeljena na bilateralnim sporazumima, bila u suprotnosti s međunarodnim pravom te da su žrtve podvrgnute ponižavajućem postupanju od strane hrvatske policije.
U godišnjem izvještaju Amnesty International navodi i slučaj Dragana Umičevića, aktivista udruge Are You Syrious, koji je proglašen krivim za „pomoć migrantima u ilegalnom prelasku granice“. U prosincu je Visoki prekršajni sud u Zagrebu potvrdio odluku nižeg suda i naložio Umičeviću da plati kaznu od 60.000 kuna (oko 8.000 eura) plus sudske pristojbe.
Umičevića se teretilo da je pomagao pri ilegalnom prelasku granice afganistanskoj obitelji Hussiny s 11-oro djece. Tada je, podsjetimo, reagirala i udruga Are You Syrious upozoravajući da je „mnogo pravnih apsurda u presudi“ te da je to „još jedan u nizu ozbiljnih alarma koji pokazuju da hrvatsko pravosuđe trenutno služi kao produžena ruka vlade, koja se svim silama trudi zastrašiti i ušutkati one koji govore o zločinu koji je počinjen protiv šestogodišnje djevojčice i njezine obitelji“. Mediji su tada izvijestili da je kazna koju je tražio MUP bila još drastičnija – 230.000 kuna, zatvor za Umičevića te zabrana rada udruge. Nakon presude Visokog prekršajnog suda od 60.000 kuna i plaćanje sudskih troškova, slučaj kažnjenog volontera izazvao je veliki interes i revolt javnosti te je građanskom solidarnošću u manje od 24 sata prikupljen potreban novac za plaćanje kazne. Iz udruge Are You Syrious tada su rekli da će pravomoćnu presudu poštivati, ali i najavili i daljnje pravne korake kako bi „istina i pravda u slučaju Dragana Umičevića i male Madine bila zadovoljena“.
AI bilježi i da su hrvatske vlasti u lipnju uspostavile nadzorni mehanizam za istraživanje izvještaja o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama. Međutim, organizacije za ljudska prava upozorile su da to tijelo nema neovisan i snažan mandat za učinkovito rješavanje kršenja, navodi AI.
Riječ je, podsjetimo, o tzv. nezavisnom mehanizmu nadzora nad radom policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite. Čine ga Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni križ. Njihov je mandat najavljeno i nenajavljeno posjećivanje državne granice i kontrola postupanja policije prema iregularnim migrantima. Osam domaćih i međunarodne organizacije izrazilo je zabrinutost u efikasnost i neovisnost tog tijela. Zajednički su reagirali Amnesty International, Human Rights Watch, Danish Refugee Council, International Rescue Committee, Refugee Rights Europe, Save the Children, Centar za mirovne studije i udruga Are You Syrious.
Amnesty International podsjeća i da je u listopadu skupina europskih medija objavila istraživački prilog koji prikazuje snimke hrvatske specijalne policije kako tuče nenaoružane tražitelje azila prije nego što ih vraća u Bosnu i Hercegovinu. Izvještaj je potaknuo internu istragu koja je rezultirala suspenzijom uključenih policajaca.
„Vlasti su to smatrale izoliranim incidentom, ali nevladine organizacije tvrde da je nasilno povlačenje s granica zemlje široko rasprostranjeno i sustavno“, upozorava Amnesty International.
U izvještaju se navodi i da je u prosincu Odbor Vijeća Europe za prevenciju mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) izjavio da je pronašao brojne vjerodostojne izvještaje o teškom zlostavljanju migranata i tražitelja azila od strane hrvatske policije tijekom njihovog ranijeg posjeta granici. Izvještaj CPT-a o teškim zlostavljanju migranata temelji se na posjetu Hrvatskoj od 10 do 14. kolovoza 2020. godine.
„Stope priznavanja tražitelja azila ostale su niske, a samo 42 osobe dobile su međunarodnu zaštitu do kraja godine“, upozorava Amnesty na kraju dijela izvještaja o problemu postupanja prema migrantima u Hrvatskoj.
Nasilje nad ženama i reproduktivna prava
Pozitivne promjene AI je zabilježio u odnosu na aktivnosti protiv nasilja nad ženama.
„Došlo je do značajnih poboljšanja u jačanju borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja. Kazneni zakon je izmijenjen kako bi se omogućio progon rodno uvjetovanog nasilja po službenoj dužnosti kada žrtva nije u mogućnosti ili ne želi podići optužnicu. Kriminalizirana je “osvetnička pornografija” i proširena je definicija “intimnog partnera” na bivše i sadašnje partnere, u skladu sa standardima Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija“, navodi AI.
Vlasti su, međutim, izvijestile o stalnom porastu rodno uvjetovanog nasilja, uključujući silovanje i nasilje u obitelji, a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozvala je vlasti na daljnje jačanje preventivnih i obrazovnih programa, stoji u izvještaju.
I dok AI pozitivnim ocjenjuje pomake u Kaznenom zakonu, istodobno upozorava na ograničavanje seksualnih i reproduktivnih prava žena u Hrvatskoj.
„Pristup seksualnim i reproduktivnim uslugama je ograničen raširenim odbijanjem pojedinih liječnika i nekih klinika da izvrše pobačaje pozivajući se na prigovor savjesti. Problem su i previsoki troškovi pobačaja i slaba regionalna pokrivenost ovlaštenih liječnika. To je posebno težak problem za one žene slabijeg imovinskog statusa“, upozorava AI.
Prava LGBTIQ osoba
Što se tiče LGBTIQ osoba i njihovog prava da imaju djecu, AI samo kratko navodi da je „u travnju sud u glavnom gradu Zagrebu podržao pravo istospolnih parova na posvajanje djece“. Radi se zapravo o nepravomoćnoj presudi zagrebačkog Upravnog suda u slučaju istospolnog para Ive Šegote i Mladena Kožića na koju se Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne obitelji nakon toga žalilo, pa o svemu još treba odlučivati i Visoki upravni sud.
Amnesty upozorava i da je po prvi put u više od deset godina, godišnja Povorka ponosa u Zagrebu u srpnju obilježena „nizom fizičkih i verbalnih homofobičnih napada te paljenjem duginih LGBTIQ zastava“. Napadnuta je i novinarka koja je izvještavala s Pridea, a nekoliko osoba je privedeno, navodi AI.
Zagreb Pride je tada priopćio da je prvi put nakon desetak godina došlo „do provale homofobnog fašističkog nasilja u nizu napada, paleži i uvreda u različitim dijelovima grada“ te da od policije očekuju da sve te napade obradi kao zločine iz mržnje. Policija je, pak, izvijestila da je privela ukupno pet osoba i kazneno ih prijavila za nasilničko ponašanje iz mržnje. Te je večeri napadnuta i novinarka 24 sata Tea Paponja, jer je slikala grupu mladih koji su napali jednog mladića i oteli mu i zapalili zastavu duginih boja.
Sloboda izražavanja
U godišnjem izvještaju Amnesty navodi i da se novinarima u Hrvatskoj i dalje prijeti te da su si suočeni s čestim tužbama. Citira se podatak Hrvatskog novinarskog društva o više od 900 aktivnih kaznenih tužni za klevetu protiv novinara i medija, koje su podnijeli većinom političari i javni dužnosnici, ali i javna televizija.
AI posebno ističe primjer portala H-Alter kojem je u rujnu sud u Zagrebu izdao privremenu zabranu svakog izvještavanja o Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i njezinoj tadašnjoj ravnateljici Gordani Buljan Flander.
„Portal je objavio niz članaka u kojima se navodi da je Poliklinika favorizirala očeve u sporovima oko skrbništva čak i kada su očevi proglašeni nesposobnim. Vlasti su se ogradile od sudske odluke“, pojašnjava AI.
H-Alter je, podsjetimo, tada objavljivao serijal novinarke Jelene Jindre pod nazivom „Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece“ što je rezultiralo ostavkom ravnateljice Buljan Flander, ali i njezinom tužbom kojom je tražila zabranu daljnjeg objavljivanja tekstova o njoj i Poliklinici. U studenom je Poliklinika, u vrijeme nove v.d. ravnateljice, povukla tužbu, ali ne i Gordana Buljan Flander.
Zanimljivo je da u ovogodišnjem izvještaju Amnesty Internationala nema dijela koji se tiče diskriminacije Roma u Hrvatskoj. U lanjskom izvještaju istaknuto je da se Romi kontinuirano suočavaju s diskriminacijom u svim aspektima života, što uključuje obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na dom i pravo na rad.
