“Nasilni izgoni više nisu ograničeni samo na jednu ili dvije zemlje, jedan ili dva incidenta, već su postali dio zabrinjavajuće i tolerirane politike. Pushbackovi iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, iz Grčke u Tursku, iz Malte i Italije u Libiju, iz Mađarske u Srbiju i iz Poljske u Bjelorusiju čine položaj migranata još težim“, navedeno je u porekjučer izglasanoj rezoluciji. HDZ-ovke Marijana Balić i Zdravka Bušić izbjegle su glasanje, kao i Davor Ivo Stier koji se nije ni izjašnjavao. Stjepo Bartulica nije se ni ukazao u Strasbourgu.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe donijela je rezoluciju kojom poziva države članice da prestanu sa zakonima i praksom nasilnog protjerivanja (pushback) izbjeglica i tražitelja azila. Pozivaju se države da u svoje nacionalne zakone ugrade načelo zabrane pushbackova, predlaže se niz mjera za zaštitu žrtava, kazneno gonjenje odgovornih za nasilna protjerivanja i jačanje međunarodne suradnje. Parlamentarci su naglasili i važnost dobrog funkcioniranja nezavisnih mehanizama nadzora postupanja na granicama, i na nacionalnom i na europskom nivou, u koje treba uključiti i civilno društvo. U usvojenom tekstu rezolucije naglašava se i da bi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) trebala ojačati svoje kapacitete kako bi dio aktivnosti usmjerila ka istraživanju nasilnih protjerivanja da bi se odgovorni priveli pravdi.
Rezolucija, izglasana u srijedu 12. listopada u Strasbourgu, nastala je na temelju izvještaja koji je sačinio Pierre-Alain Fridez, parlamentarac iz Švicarske i član grupacije socijalista, demokrata i zelenih (SOC) u Parlamentarnoj skupštini VE. U izvještaju se Hrvatska apostrofira kao jedna od država koja provodi protuzakonita vraćanja i kolektivna protjerivanja migranata.
U dvosatnoj raspravi o prijedlogu rezolucije sudjelovali su i članovi saborskog izaslanstva u Vijeću Europe, od kojih je većina kasnije izbjegla glasanje.
Rezolucija je prihvaćena sa 62 glasa za, 9 protiv i 2 suzdržana.
Nasilni izgoni postaju pravilo, a ne izuzetak
U dokumentu usvojenom na jesenskom zajedanju Parlamentarne skupštine istaknuto je da su se države članice Vijeća Europe, među kojima je i Hrvatska, dužne pridržavati odredbi međunarodnog prava koje zabranjuju mučenje i nečovječno ponašanje. Između ostalog, upozorava se da članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i članak 4. Protokola IV uz Konvenciju zabranjuju državama članicama vraćanje migranata i tražitelja azila u drugu zemlju bez pojedinačne procjene o tome je li vraćanje sigurno.
Parlamentarna skupština izrazila je žaljenje zbog „temeljitog nepoštivanja međunarodnih standarda u nekim zemljama“ te zaključuje da se pravo na azil i dalje krši.
„Nasilna protjerivanja na granicama poprimila su zabrinjavajuće razmjere i na moru i na kopnu, postavši paneuropski problem koji se odnosi na najmanje polovicu država članica. Nasilni izgoni više nisu ograničeni samo na jednu ili dvije zemlje, jedan ili dva incidenta, već su postali dio zabrinjavajuće i tolerirane politike. Pushbackovi iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, iz Grčke u Tursku, iz Malte i Italije u Libiju, iz Mađarske u Srbiju i iz Poljske u Bjelorusiju čine položaj migranata još težim“, stoji u rezoluciji.
Parlamentarna skupština pozvala je i na međudržavnu solidarnost u upravljanju migracijama. Upozoreno je i da neke države pokušavaju potkopati neovisne mehanizme zadužene za nadgledanje stanja na granicama čineći ih ovisnima o financiranju vlade, ograničavajući im pristupe granici ili objektima za zadržavanje migranata.
Parlamentarci Vijeća Europe su osudili što se zakoni protiv krijumčara ljudi primjenjuju i na branitelje ljudskih prava i drugih ljudi uključenih u operacije potrage i spašavanja na kopnu i na moru, što migrantima direktno otežava pristup azilu.
„Pravo na azil uključuje i pravo da vas o tom postupku informiraju i organizacije civilnog društva, zagovaračke skupine, branitelji ljudskih prava i specijalizirane institucije za pružanje pravne pomoći. Države moraju osigurati funkcioniranje takvih tijela, a ne ih de facto zabranjivati kriminalizacijom njihovih aktivnosti“, naglašava se u rezoluciji.
Istaknut je i značaj specijalizirane obuke granične policije, implementacije međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, razvoj posebnih programa za zaštitu žrtava i najranjivijih migranata poput djece, žena, osoba s invaliditetom i starijih osoba, te suradnja s civilnim društvom i institucijama poput pravobranitelja.
Izvještaj koji je temelj rezolucije
U izvještaju švicarskog parlamentarca Frideza, koji je prethodio upravo usvojenoj rezoluciji, posebno su obrađeni pushbackovi iz Grčke u Tursku, iz Litve, Poljske i Latvije u Bjelorusiju kao i nasilna odvraćanja migranata iz Italije i Malte u Libiju. Jedno poglavlje posvećeno je i nasilnim protjerivanjima izbjeglica i tražitelja azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Na temelju i tih informacija o Hrvatskoj formulirane su preporuke u rezoluciji.
Pierre-Alain Fridez navodi kako postoje brojni izvještaji i snimke protuzakonitog vraćanja, kolektivnog protjerivanja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja prema migrantima na hrvatskim granicama. Nevladina organizacija Danish Refugee Council dokumentirala je gotovo 7 tisuća takvih slučajeva iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu 2019. godine i još 16 tisuća slučajeva 2020. godine.
„Migranti koji su nezakonito vraćeni u Bosnu i Hercegovinu često su doživjeli niz pushbackova poznatih kao ‘lančani izgoni’ koji počinju u Italiji ili Austriji, prolaze kroz Sloveniju i završavaju u Hrvatskoj odakle ih se gura natrag na teritorije izvan EU-a“, navodi se u izvještaju švicarskog parlamentarca. Migrantima se često uskraćuje pravo na podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
U izvještaju su navedena i zapažanja delegacije Odbora Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) koja je bila u izvanrednom i hitnom obilasku Hrvatske u ljeto 2020. upravo zbog informacija o nasilju prema migrantima. CPT je tada, među ostalim, istražio i dokumentirao neke slučajeve zlostavljanja i mučenja od strane hrvatske policije. Citiraju se i medijski izvještaji o fizičkom i seksualnom zlostavljanju i pucanju na migrante, izbjeglice i tražitelje azila. Ističe se i problem odnosa hrvatskih vlasti prema nevladinim organizacijama za ljudska prava koje se bave problemom migranata.
„Od 2017.godine humanitarne akcije u vezi s ljudskim pravima uvelike su kriminalizirane u zemlji, a članovi nevladinih organizacija optuženi su za omogućavanje ilegalnih migracija i krijumčarenja“, stoji u izvještaju koji se poziva i na poseban izvještaj Pučke pravobraniteljice iz srpnja 2021. koji je bio posvećen stanju ljudskih prava migranata na granicama.
Podsjeća se i na izvještavanje nekoliko europskih medija koji su objavili uznemirujuće snimke nezakonitih protjerivanja u Hrvatskoj i Grčkoj početkom listopada 2021., nakon čega je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala na temeljitu istragu u tim dvjema zemljama. Navodi se da su hrvatske vlasti priznale da su neki od njihovih policajaca sudjelovali u pushbackovima na granici s Bosnom i Hercegovina. No, iako je vijest o provođenju interne istrage bila pozitivno dočekana, u izvještaju švicarskog parlamentarca također se navodi i da postoji skepsa u stvarnom preuzimanju odgovornosti prozvanih država kao i oko uloge Frontexa. Ističe se i da su nevladine organizacije zabrinute koliko je navedena istraga stvarno neovisna i efikasna.
Protupravne radnje granične policije zabilježio je i Centar za mirovne studije u Hrvatskoj, koji je Državnom odvjetništvu podnio pet kaznenih prijava protiv policijskih službenika nepoznatih počinitelja, koji su tijekom 2020. i 2021. godine mučili, ponižavali i gurali izbjeglice s područja Hrvatske u Bosna i Hercegovina, ističe se u izvještaju.
Švicarski parlamentarac pri izradi izvještaja nije koristio samo dokumente i medijske napise, nego je posjetio Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu od 20. do 23. veljače ove godine. Zajedno s njim bila je i austrijska parlamentarka Stephanie Krisper iz grupacije liberala i demokrata (ALDE). Ona je na aktualnom zasjedanju Parlamentarne skupštine bila izvjestiteljica na temu „Sigurne treće zemlje za tražitelje azila“.
„Naš posjet omogućio je izravnu razmjenu s javnim tijelima i predstavnicima civilnog društva u u Hrvatskoj i BiH. Pitanje pushbackova istaknuto je na sastancima s graničnim policajcima obiju zemalja, skrećući im pozornost na važnost sprečavanja nasilnog protjerivanja i poštivanja međunarodnih standarda“, stoji u izvještaju.
Pierre-Alain Fridez posebno je istaknuo vrlo pozitivnu ulogu nevladinih organizacija. Tijekom boravka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini susreo se s aktivisticama Mreže za praćenje nasilja na granici (BVMN): Milenom Zajović, predsjednicom Are You Syrious, Sarom Kekuš iz Centra za mirovne studije, i Alexandrom Bogos, koordinatorica za zagovaranje i pravo u BVMN-u, čiji su doprinosi njegovom izvještaju, kako ističe, „bili vrlo vrijedni i pravovremeni“.
HDZ-ovci izbjegli glasanje
U raspravi o predloženoj rezoluciji u srijedu sudjelovali su predstavnici svih pet političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te dvadesetak parlamentaraca u pojedinačnoj raspravi. Među njima i troje iz Hrvatske – HDZ-ovke Marijana Balić i Zdravka Bušić, članice grupacije europskih pučana, te donedavni SDP-ovac, a sada nezavisni Domagoj Hajduković, član grupacije socijalista, demokrata i zelenih (SOC) u Parlamentarnoj skupštini VE.
Marijana Balić i Zdravka Bušić u svojim su se izlaganjima diplomatski zahvalile izvjestiteljima što su “uložili napore” istražujući važnu temu migracija, ali nisu zaboravile naglasiti da je riječ o širem, europskom problemu kojeg tako treba i rješavati.
Marijana Balić napomenula je i da je izvjestitelj Europskog parlamenta o primjeni schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj, koji je nedavno boravio u Hrvatskoj, pozitivno ocijenio stanje na terenu.
„Kao država članica Europske unije koja upravlja najdužom novom vanjskom kopnenom granicom, Hrvatska se svakodnevno suočava s velikim pritiskom migranata koji pokušavaju nezakonito prijeći granicu. Uz brigu o sigurnosti vanjskih granica Unije, uvjeravam vas da je Hrvatskoj zaštita ljudskih prava i života na prvom mjestu. Čvrsto vjerujem da dobro upravljanje našim granicama, sigurnost naših građana i puno poštivanje međunarodnog prava i zaštita izbjeglica nisu u suprotnosti jedno s drugim, već se mogu i trebaju zajednički postići“, rekla je Balić.
I Zdravka Bušić je naglasila da Hrvatska, kao država članica Europske unije, ima obvezu štititi vanjske granice Unije te da pri tome „poduzima sve potrebne mjere i provodi relevantne preporuke s ciljem zaštite prava migranata i izbjeglica“.
Kao osobito važno izdvojila je „edukaciju policijskih službenika u suradnji s civilnim društvom i međunarodnim organizacijama“. Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo je i distribuiralo poseban priručnik o pravima migranata, a organiziralo je i razne skupove. Navela je i „posebne stručne programe iz područja zaštite ljudskih prava koji se provode u okviru srednjeg i visokog obrazovanja“.
Pushbackove migranata s hrvatske granice nazvala je izoliranim incidentima kojih „ima doista malo“ i oni su procesuirani.
„Moram priznati da je, nažalost, bilo izoliranih slučajeva prekoračenja ovlasti od strane policijskih službenika, ali su odmah procesuirani“, rekla je Bušić.
Za socijaldemokrata Domagoja Hajdukovića poseban je izazov kako kontrolirati migracijske tokove, odnosno kako zaštiti migrante, a istovremeno zaštiti i države.
„Moramo obeshrabriti opasne migracije, prije svega opasne morske prelaske poput prelaska Sredozemlja i dugotrajna pješačenja, na primjer od Bangladeša do Grčke, gdje su migranti plijen krijumčara, trgovaca ljudima, kriminalaca, a maloljetnici bez pratnje često su izloženi nasilju i zlostavljanju“, upozorio je Hajduković. Bitno je i prihvaćanje pomoći nevladinih organizacija.
„Ne govorim o nevladinim udrugama koje su kriminalne organizacije i koje se pretvaraju da su nevladine udruge a zapravo trguju ljudima, nego o nevladinim udrugama koje stvarno pomažu migrantima. Te nevladine organizacije treba podržati i omogućiti im nesmetano djelovanje jer su fleksibilnije, brže i prilagodljivije situaciji nego možda neki službeni sustavi“, rekao je Hajduković ističući da je potrebno mnogo više solidarnosti na europskoj razini te da treba razmotriti reformu sustava azila.
Na kraju, u glasanju o rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz Hrvatske je sudjelovao samo Domagoj Hajduković koji ju je podržao. Marijana Balić i Zdravka Bušić izbjegle su glasanje, kao i njihov stranački kolega Davor Ivo Stier koji se o rezoluciji o nasilnim protjerivanjima migranata uopće nije izjašnjavao.
Stjepo Bartulica (Domovinski pokret), peti član saborskog izaslanstva, posebna je priča. Bartulica se u Strasbourgu nije ni ukazao. Iako je njegovo sudjelovanje na zasjedanju Parlamentarne skupštine uredno najavljeno na internetskim stranicama Sabora, on je – u isto vrijeme dok je u Strasbourgu trajala rasprava o rezoluciji o nasilnim protjerivanjima migranata – govorio u Zagrebu na tribini prolajfera o pobačaju.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).