Romsko naselje na Strugama postoji još od 1960-ih, a ono na Vrtnom putu od 1980-ih. Jednako su zapuštena, naseljavana i raseljavana bez plana i brige zajednice.
Trebala se dogoditi tematska sjednica dvaju odbora zagrebačke Gradske skupštine da se birokratiziranost gradskih ureda pokaže u punom sjaju. Na jučerašnjoj zajedničkoj sjednici Odbora za nacionalne manjine i Gradske koordinacije za ljudska prava o uvjetima života i stanovanja Roma u Zagrebu bili su zaposlenici Gradskog poglavarstva iz čak sedam gradskih ureda koji se bave, ili bi se trebali baviti, unapređenjem položaja Roma u glavnom gradu. No, ono što se moglo čuti daleko je od opipljivih rezultata. Iako je tema sjednice postavljena široko, stambeni problemi zagrebačkih Roma za tu su priliku svedeni na dvije urgentne točke – poražavajući i ponižavajući uvjeti života Roma na adresama III. Struge 40 i Vrtnom putu u Gradskoj četvrti Pešćenica-Žitnjak, gdje samo 15-ak minuta vožnje od centra grada živi oko 150 odraslih i djece bez struje, vode i kanalizacije.
Romsko naselje na Strugama postoji još od 1960-ih, a ono na Vrtnom putu od 1980-ih. Jednako su zapuštena, naseljavana i raseljavana bez plana i brige zajednice. Mnogi tamošnji Romi su i dan-danas nereguliranog prebivališta i bez zdravstvene zaštite.
Suživot sa štakorima
Nevladine organizacije koje pomažu na terenu svjedočile su kako izgleda suživot ljudi i štakora u takvim – po život i zdravlje – opasnim uvjetima.
„Nakon dvije godine što sam redovito na Strugama, navikla sam se na štakore. Triput sam skoro stala na nekog od njih, ali sva sreća oni dosta brzo trče, pa se to po danu ne događa. Ali oni dolaze noću, to nije izuzetak, samo što se ljudi uče nositi s takvim situacijama. Kao što se uče nositi sa situacijama da nemaju vode, tako se uče i sa štakorima. Ljudi su mi na Strugama rekli ‘mi postavimo barijeru na vrata, uvijek pazimo da odrasli spavaju glavom prema vratima ili prema zidovima gdje mislimo da bi mogli ti glodavci ući’. Srećom, štakor zadnje dvije godine na Strugama nije ugrizao ni jedno dijete, baš zbog toga što odrasli paze. Ugrižen je jedan mladić, ali on je bio prvi na putu prema štakoru da to ne budu njegova sestra i brat“, opisala je Martina Horvat iz Ambidekser kluba, udruge koja na Strugama radi najviše s djecom i mladima. Njezin je prijedlog da nadležni trebaju doći na teren, vidjeti što kome tamo treba, nekome pomoć oko prijave prebivališta ili zdravstvene zaštite, poslušati ih i prema tome stvoriti potrebne mehanizme pomoći.
Iako se Hrvatska još 2005. godine uključila u Europsku dekadu za Rome, a Grad Zagreb je od 2013. pa sve do 2020. redovito donosio pripadajuće akcijske planove, rezultati su – ako je suditi po ta dva naselja – skoro pa nevidljivi. Izuzetak su instaliranje kemijskih toaleta i privremenih priključaka za struju i vodu ili odvoz smeća.
Unatoč tome što se – barem na papiru – kroz godišnje akcijske planove Grad Zagreb u valunzima i parcijalno bavio uvjetima života zagrebačkih Roma, iz izvještaja nadležnih gradskih ureda pripremljenih za tematsku sjednicu stječe se dojam da je riječ o stihijskom pristupu problemu, od slučaja do slučaja ili kada im se netko od udruga obratio za pomoć.
Ako je suditi po njihovim izvještajima, gradskim službenicima su više-manje vezane ruke, a zapravo ostavljaju utisak da ne ulažu previše truda osim onoga što je striktno propisano za sve građane Zagreba.
Gradski uredi k’o rakova djeca
U izvještajima gradskih ureda nižu se opravdanja zašto je teško sustavno pomoći Romima na Strugama i Vrtnom putu. Pozivaju se na česte migracije i neprijavljivanje doseljavanja i iseljavanja zbog čega je teško utvrditi broj stanovnika, a zbog bespravne gradnje nemoguće je trajno riješiti potrebnu infrastrukturu poput struje, vode, kanalizacije i cesta.
Istovremeno, gradski uredi se vode premisom „ista prava za sve bez razlike“, neovisno o specifičnosti neke društvene skupine, u ovom slučaju Roma.
Tako su iz gradskog Ureda za upravljanje imovinom i stanovanje naglasili da Odluka o najmu stanova Grada Zagreba „ne stavlja u privilegirani položaj pripadnike romske nacionalne manjine u odnosu na druge nacionalne manjine i građane“. To što Romi po sadašnjim kriterijima stambenog zbrinjavanja ne mogu ispuniti te uvjete i ostvariti pravo na siguran dom, gradski službenici uzimaju zdravo za gotovo.
Prema Odluci o najmu stanova potrebno je, među ostalim, da osoba najmanje deset godina neprekidno prebiva na području Zagreba. Stan se, međutim, može dodijeliti i izvan liste prvenstva ako se osoba nalazi u „iznimno teškom socijalno-zdravstvenom položaju“ poput invalidnosti, nesposobnosti za rad ili su korisnici centra za socijalnu skrb. U gradskim uredima tumače da svi članovi obitelji moraju imati desetogodišnje prebivalište u Zagrebu uz ispunjavanje i zdravstvenih uvjeta da bi im Ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom napisao preporuke za stambeno zbrinjavanje izvan liste prvenstva.
„Trenutno, na poticaj udruge Ambidekster, razmatramo zahtjev jedne osobe sa Struga na temelju lišene poslovne sposobnosti, a ostale obitelji nemaju prebivalište ili nemaju zdravstvenu kategoriju. Nama su ruke vezane. Isključivo radimo po Odluci o najmu stanova. Mimo toga ne možemo ništa“, objasnila je Ira Fajfer.
I u gradskom Uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje kažu da nemaju nikakav specijalni program ni za jednu manjinu, nego se pripadnici romske i bilo koje druge nacionalne manjine mogu javiti kao svi ostali poduzetnici na javne natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava obrtnicima i poduzetnicima. Napomenuli su samo da prilikom dodjele potpore inovatorima, pripadnici romske nacionalne manjine dobivaju dodatne bodove.
Ana Rakarić, pomoćnica pročelnika za pravne i ekonomsko-financijske poslove, uputila je Rome da se jave Poduzetničkom centru -Plavom uredu o čemu podatke mogu pronaći na webu, zaboravljajući da se obraća populaciji koja nema ni struju za običnu žarulju a kamoli za kompjuter.
Njezin kolega, Dejan Jaić zadužen za poljoprivredu, pohvalio se da su unazad godinu dana pokrenuli mikročipiranje pasa na području Zagreba te da je uočeno da na područjima gdje žive obitelji romske nacionalne manjine ima povećan broj takvih pasa koji nisu mikročipiran i pod stalnim nadzorom. Rekao je da njegov ured stoji maksimalno na raspolaganju da taj problem kroz određeno vrijeme u dijalogu s romskom manjinom “dovede u jedan trajni red“, jer je veliki broj pasa bez nadzora „veliki teret na proračun Grada Zagreba, a i pogodno tlo za širenje zaraza“.
Na sjednici se čulo i da se Odjel za nacionalne manjine pri gradskom Uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo ne bavi problemima nacionalnih manjina u Zagrebu, pa tako ni romske, nego isključivo osiguravanjem i kontrolom utroška sredstava za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. S tim u vezi, nisu zaboravili napomenuti kako je Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba samo u ovoj godini dobilo 527 tisuća kuna iz gradskog proračuna. Dok su bili na snazi akcijski planovi za Rome, od 2013. do 2020., u okviru djelatnosti tog ureda bilo je i donošenje i praćenje provođenja tih planova.
„Sve što se događalo na Strugama i Vrtnom putu, naš ured u tome nije sudjelovao. Komunikacija se svodila na razmjenu informacija s drugim uredima koji se na neki način bave s Romima“, rekla je predstavnica Ureda za kulturu, napomenuvši da je inače za sve mjere vezano za Rome u Zagrebu temeljem akcijskog plana u 2019. utrošeno oko 5,6 milijuna kuna, a 2020. nešto više od 3,6 milijuna kuna.
„Nužan je izlazak iz pretjeranog formalizma“
„Na vama je rješavanje problema. Nužan je izlazak iz postojećih okvira pretjeranog formalizma“, upozorila je na sjednici pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja se problemom Struga i Vrtnog puta bavila i u svojem posljednjem Izvještaju o stanju ljudskih prava u 2021.godini u kontekstu etničke diskriminacije Roma.
U izvještaju je, među ostalim, upozorila da tamošnjim romskim obiteljima – koje žive u „krajnje neadekvatnim uvjetima koji ugrožavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo“ – izostaje primjerena podrška lokalnih i državnih institucija.
„Problem je što osobe nereguliranog boravka ne mogu ostvariti pravo na rješavanje stambenog problema, a zapravo realno zadovoljavaju taj uvjet, jer praktički borave ali ne mogu to dokazati. Izuzeća su dosta usko definirana. Definicija „teškog socijalno-zdravstvenog položaja“ je postavljena tako da ona ne obuhvaća majku sa šestero djece od kojih su neka bolesna. Pa koga ona onda uopće obuhvaća!?“, upozorila je pučka pravobraniteljica koja preporuča da se ljudima sa Struga hitno nađe adekvatan smještaj u skladu sa standardima ljudskih prava, da se odustane od pretjeranog formalizma i izmjeni Odluke o najmu stanova.
Prema njezinom mišljenju, trebalo bi omogućiti da se za dokazivanje faktičkog prebivanja u Zagrebu ne koriste isključivo evidencije MUP-a nego i evidencije centara za socijalnu skrb ili uključenost djece u obrazovni sustav.
„Mi smo bili na terenu, pisali smo mnogim nadležnima, ali moć da se nešto promijeni imate vi, to ima Grad Zagreb, ali ako svatko nastavi postupati kao do sada problem će ostati. Pitanje pravednosti jednake prema svima može zavarati, a to se vrlo često može čuti kad se govori o Romima u svjetlu ‘mi ne gledamo tko je Rom tko nije, prema svima postupamo jednako’. Koji put je diskriminacija i kad jednako postupate prema ljudima koji su u nejednakim situacijama“, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Romi nisu brojevi
Za trajna rješenja, primjerena potrebama tamošnjih romskih obitelji i ‘popuštanju’ kriterija založili su se i Raman Fazlievski, član Odbora za nacionalne manjine i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, i Ramiz Ajdin, koordinator Vijeća romske manjine za Struge i Vrtni put.
„Romi nisu brojevi ni statistika. Kada ste prvi put isključili struju u Vrtnom putu prije dvije godine, po hladnoći, to nije bilo humano. Na Strugama ista stvar. Jeste li vi bili tamo, jeste li bili na terenu, jeste li vidjeli to? To je sramotno. Što mislite kako su djeca tamo učila za vrijeme COVID-a? Kako su se kupala? Više od 40 godina je tamo problem i nije se riješio. Kontejneri ne dolaze u obzir. Trebamo naći trajno rješenje. Dosta nam je edukacija tamo. Treba raditi, doći na teren i ovog trena smjestiti te ljude na način koji im je prihvatljiv. Ne možemo nekog iz kuće, koji je tamo 40 godina i bavi se željezom jer mu je to prihod, staviti u stan. Želimo čuti njihova mišljenja, što oni žele, rekao je Ramiz Ajdin. Upozorio je da se ne smije dogoditi da se Struge i Vrtni put riješe kao nekada deložirano Plinarsko naselje i da kasnije iskrsnu problemi kao u Petruševcu.
Nikola Vukobratović, gradski zastupnik SDSS-a i član Odbora za nacionalne manjine, kritizirao je izvještaje gradskih ureda jer je iz njih vidljivo da se radi po modelu ‘brigo moja, pređi na drugoga’, a Nura Ismailovski iz Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba upozorila je na odgovornost jer se ni mjere iz dosadašnjih akcijskih planova 2013-2020 – poput osiguravanja alternativnog smještaja, uklanjanja otpada i deratizacije – de facto nisu ispunile.
„Nadamo se novom akcijskom planu i da ćemo onda imati konkretne akcije“, rekla je Nura Ismailovski. Založila za pozitivnu diskriminaciju Roma kako bi nadležne institucije detektirale probleme specifične za Rome.
U raspravi je predloženo i da nadležni gradski uredi porade na boljoj informiranosti Roma o njihovim pravima, da se pokušaju povezati i s Pravnom klinikom koja bi im pomogla oko problema s prebivalištem i ostalim statusnim pitanjima te da se u pri izradi budućih dokumenata uključi i Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Na kraju su aklamacijom prihvaćeni zaključci koje je predložila Marta Kiš (Zagreb je naš!), predsjednica Odbora za nacionalne manjine, koji će u obliku preporuka biti upućeni nadležnim gradskim uredima i radnim tijelima. Među njima su redefiniranje kriterija za najam gradskih stanova te hitno rješavanje otpada. Kiš je najavila i formiranje radne skupine za izradu novog akcijskog plana za Rome.
Inače, na zajedničkoj tematskoj sjednici o Romima bili su samo gradski zastupnici iz Zagreb je naš! i SDSS-a, ali ne i članovi skupštinskih odbora iz SDP-a, HDZ-a, Domovinskog pokreta, Zelene liste i HSLS-a – Viktor Gotovac, Mirjana Kujundžić Tiljak, Igor Peternel, Nenad Matić i Kristijan Jelić.
