Nacrt Akcijskog plana Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu naći će se uskoro na sjednici Gradske skupštine. Kada bude usvojen, bit će to prvi takav plan lokalne zajednice u Hrvatskoj. Dobra je to vijest koja se čula na okruglom stolu pod nazivom „Što nas čeka u integraciji izbjeglica u 2022. godini?“ u organizaciji Centra za mirovne studije CMS-a.
Nacrt Akcijskog plana Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu naći će se uskoro na sjednici Gradske skupštine. Kada bude usvojen, bit će to prvi takav plan lokalne zajednice u Hrvatskoj. Dobra je to vijest koja se čula na okruglom stolu pod nazivom „Što nas čeka u integraciji izbjeglica u 2022. godini?“ koji je održan online u utorak u organizaciji Centra za mirovne studije CMS-a.
„Željeli smo otvoriti ovu temu jer smo htjeli čuti što se s nacionalnih i lokalnih razina priprema s ove razine“, rekla je uvodno Tea Vidović iz CMS-a.
Na lokalnoj razini radi udruga Centar za kulturu dijaloga – CKD koja od 2020. provodi projekt „Novi susjedi“ kojem je cilj pomoći uključivanju izbjeglica i migranata u društvo i senzibilizirati širu javnost. Osnovali su mobilne timove u Zagrebu, Karlovcu, Sisku, Rijeci… Rade s 200 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita kroz individualne planove integracije i na pravno-političkoj i na društveno-ekonomskoj i na kulturno-religijskoj dimenziji.
„Pomažemo im s primjerice prijavama na zavode za zapošljavanje i centre za socijalnu skrb, prijavama za stanovanje koje im pokriva država prva dva mjeseca…“, kaže Nejra Kadić Meškić iz CKD-a, udruge koja djeluje od 2015. sa sjedištem u Zagrebu.
U sklopu projekta organiziraju i javne susrete azilanata i lokalne zajednice i večere kod novih susjeda, a trenutno su fokusirani na obitelji nedavno pristigle iz Afganistana, evakuirane nakon što su talibani preuzeli vlast.
„Smješteni su u Rijeci, Sisku i Zagrebu. Imamo i dvije obitelji u prihvatilištu Porin kojima je odobrena međunarodna zaštita i čekaju preseljenje u Sisak i u Rijeku. To će značiti da će i u Rijeci i u Sisku živjeti po tri obitelji afganistanskog porijekla“, kaže Kadić Meškić.
Izazove integracije uspješno je pak premostio Salam Al-Nidawi, koji je od 2016. kada je došao iz Iraka, uspio i naučiti jezik i diplomirati na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti upravo na temama integracije. Danas je član Savjetodavne skupine migranata Vlade RH, a upravo jezik vidi kao i dalje najveći problem za integraciju većine osobama s međunarodnom zaštitom.
„Mi po zakonu imam0 pravo na tečajeve učenja hrvatskog jezika, no ima ljudi koji ni nakon šest godina nisu to pravo ostvarili. Također, jedanput ili dvaput tjedno po jedan ili dva školska sata nama nisu dovoljni jer je ovaj jezik jako različit od naših materinjih jezika. Nama treba škola od nekoliko sati na dan i to svaki radni dan. Rezultati cijelog procesa integracije bi tada bili potpuno drugačiji. Udruge organiziraju volontere koji vježbaju jezik s ljudima i to je odlično, ali nama ipak treba intenzivna škola s iskusnim profesorima“, ističe Al-Nidawi.
Službeno učenje jezika je bitno i zato jer onaj tko želi ostati u Hrvatskoj i traži stalni boravak mora imati položen B1 stupanj poznavanja jezika. Čak i ako uz pomoć volontera odlično nauči jezik, bez certifikata mu se to ne službeno ne priznaje.
„Osobe s međunarodnom zaštitom trebamo gledati kao ljude, a ne kao samo kao primatelje pomoći. Oni mogu odraditi jako veliki dio u pitanju integracije, ima ljudi koji imaju znanje i volje, žele bit dio toga, ali nema puno programa koji bi ih uključili u taj proces“, ističe Al-Nidawi.
Uz jezik i uključivanje samih osoba s međunarodnom zaštitom, smatra bitnim i da se ljudima bolje objasne njihova prava i obaveze da ne bi dolazilo do situacija da na primjer, ljudi s odobrenom zaštitom u Hrvatskoj bivaju vraćeni iz Njemačke jer su mislili da imaju jednaka prava na cijelom području EU.
Mirjana Vergaš iz UNHCR-a naglasila je i problem koji postoji u osiguravanju stambenog pitanja. Naime, državna tijela nemaju nikakvu mogućnost produženja mjere potpomognutog stanovanja nakon dvije godine čak ni kada su obitelji ili pojedinci u stvarno teškoj situaciji.
„Taj dio zakona treba izmijeniti tako da postoji mogućnost produljenja te mjere pogotovo ako je riječ o stanovima u državnom vlasništvu. Može se uvesti da državi plaćaju smještaj po nekom povlaštenom iznosu“, kaže Vergaš.
U 17 godina od prvog zakona koji je pokrivao pitanja azila u Hrvatskoj je zaštitu dobilo tek oko tisuću ljudi, od čega je oko polovine napustilo Hrvatsku.
„Gledajući razvoj politika i praksi iz integracije ocjena je da je sustav trom, nema kvalitetno razrađene mjere za dugoročnu integraciju, a bojim se da će tako biti i u 2022. I taj mali broj ljudi kojima se odobri zaštita, ostavljen je na marginama, ne posvećuju im se dugotrajne i kvalitetne mjere za uključivanje u sve sfere društva“, komentirala je Lucija Mulalić iz CMS.
Osim teškoća s kojima se suočavaju u rješavanju osnovne egzistencije, prisutan je i veliki problem o kojem se rjeđe govori, diskriminacija i govor mržnje s čime se susreću dok traže stan, posao, hodaju po cesti.
„Ne postoji osoba s kojim sam radila koja se nije susrela s ozbiljnim situacijama rasizma ili diskriminacije ili oboje. To je nešto o čemu moramo hitno početi razgovarati. Neke stvari se jesu promijenile na bolje, ali ni dan danas u Hrvatskoj ne postoji politička volja pozabaviti se cijelim problemom. Ako želimo da naši novi susjedi budu aktivni građani, moramo na tome raditi na svim razinama“, kaže Mulalić.
Nekima od ovih navedenih problema i pitanja Grad Zagreb se planira pozabaviti u okviru svojih ovlasti, najavila je Jana Radić, voditeljica Službe za promicanje ljudskih prava u Gradskoj upravi Grada Zagreba, predstavivši Nacrt Akcijskog plana Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu.
„Planirali smo ranije donijeti ovakav dokument, ali čekali smo nacionalni plan. Kako on nije još donesen, na poziv mreže Eurocities priključi smo se projektu Connection u sklopu kojega smo izradili naš Akcijski plan“, objasnila je Radić.
Imajući na umu da integracija počinje danom ulaska u zemlju, u plan su na prijedlog udruga uvršteni i tražitelji zaštite, u mjere za koje su dobili suglasnost MUP-a. Akcijski plan, kao prvi strateški dokument za integraciju jedne lokalne samouprave u Hrvatskoj, tematski pokriva područja socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, učenja jezika i obrazovanja, zapošljavanja, jačanja lokalnih integracijskih kapaciteta i međugradsku i međunarodnu suradnju.
Neke od predviđenih mjera uključuju tako uspostavu registra prevoditelja s informacijama o jeziku i tematskom području prevođenja, osnivanje koordinacije za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, omogućavanje dobivanja besplatne pravne pomoći, aktivnosti kroz odgojno-obrazovni sustav i programe ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad Zagreb, informiranje kroz lokalne medije o motivima dolaska izbjeglica, o kulturalnim i tradicijskim posebnostima, poticanje sudjelovanja u umjetničkim i sportskim aktivnostima, poticanje iznajmljivanja nekretnina na tržištu, izradu mrežne stranice i tiskanje letaka na hrvatskom, engleskom, arapskom i farsi jeziku s informacijama o pravima i dostupnosti usluga koje osigurava Grad, osiguravanje prevoditelja, posredovanja i pratnje pri ostvarivanju prava i korištenju usluga koje osigurava Grad…
„Nadam se da ćemo biti primjer dobre prakse za druge gradove“, zaključila je Radić.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
