Neposredno nakon smrti Nikoll Dedić, izvanredni upravni nadzor Ministarstva socijale nad radom stručnog tima CZSS-a Nova Gradiška u predmetu Nikoll i njezine obitelji, koji je uključivao i stručni nadzor, pokazao je da su utvrđene nepravilnosti. Paralelni izvanredni stručni nadzori Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) i Hrvatske psihološke komore (HPK) utvrdili su, s pokopanom djevojčicom u pozadini, da su psihologinje i socijalna radnica Centra sve radile po pravilima struke.
„Molim institucije da mi više ne pomažu.“ Tom je molbom žrtva obiteljskog nasilja s dvoje maloljetne djece završavala svoje izjave za medije u siječnju 2022. Nakon što ih je bivši partner i otac, netom pušten iz istražnog zatvora, dva puta u dva tjedna zatočio u stanu, prijetio otvaranjem sigurnosnog ventila plinske boce, psihički zlostavljao. Kronologiju postupanja institucija iz sustava za zaštitu obitelji i djece u tom slučaju, koji ćemo zvati „slučaj Dugave“ – po zagrebačkom kvartu u kojem su se talačke krize odvijale – analiziramo u sljedećem nastavku serijala. Jer, da je to mogla izreći sa svoje dvije i pol godine, istu bi tu molbu: „Molim institucije da mi više ne pomažu“ izgovorila i Nikoll Dedić. Iako dosad nenapisana, ta rečenica visi u zraku u svim razgovorima s osobama koje se osjećaju jednako nemoćnima pred obiteljskim nasilnicima i institucijama.
Nikoll Dedić (13. 8. 2018. – 4. 4. 2021.)
Uoči prve godišnjice nasilne smrti djevojčice Nikoll, koja je od rođenja bila pod nadzorom CZSS-a Nova Gradiška, a njezini biološki roditelji i prije, Jutarnji list u subotu 26. veljače 2022. objavljuje vijest koja bi, da nema rata u Ukrajini, zaslužila biti udarnom. Prvi put u povijesti hrvatske države ministarstvo nadležno za socijalnu skrb podiglo je kaznene prijave protiv stručnjaka Centra za socijalnu skrb. I to dvije psihologinje i jedne socijalne radnice. Kvalifikacija kaznenog djela? – „Postoji osnovana sumnja da su stručne radnice Centra počinile kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke, iz čl. 173. st. 3. KZ-a, gdje nisu pravodobno ispunile zakonske obveze i očito nisu postupale po pravilima struke u zaštiti djeteta pa je zbog toga bilo ugroženo zdravlje i razvoj djeteta, sa smrtnom posljedicom za dijete“, odgovaraju iz Ministarstva rada.
Otkad je dvoipolgodišnja Nikoll 1. travnja 2021. s teškim povredama glave prevezena u zagrebačku Klaićevu bolnicu, gdje je 4. travnja 2021. umrla, tjednima su se u javnom prostoru raspetljavale zastrašujuća zbivanja iz njezina kratkog života s nasilnim roditeljima i nesnalaženja, neznanja i nepostupanja stručnjaka, pomagača iz Centra za socijalnu skrb, kojima je posao zaštititi dijete. Njih su pratili neumoljivi stavovi prvih glava struka psihologa i socijalnih radnika da u radu stručnjaka CZSS-a Nova Gradiška nije bilo propusta. Podsjetimo, Nikoll je sa samo tri mjeseca izdvojena od roditelja, na njihov zahtjev, u udomiteljsku obitelj. Od 21. studenoga 2018. do 30. listopada 2020, gotovo dvije godine, rasla je mirno u novoj obitelji dok su u njezinoj biološkoj, prema zapisima Centra, vladali obiteljsko nasilje, alkoholizam, neimaština, svrab, zlostavljanje i zanemarivanje djece, stalni majčini bjegovi i povraci. Iz iscrpnog Izvješća kontrolnog upravnog nadzora koji su proveli ovlašteni službenici Ministarstva rada, i laiku je potpuno nevjerojatno da je stručni tim Centra, u kojem je bio i pravnik, ustvrdio da „nema elemenata za podnošenje prijedloga za lišenje prava na roditeljsku skrb roditeljima M. i D. D.“, zbog čega je Nikoll 30. listopada 2020. predana svojim ubojicama.
Podsjetimo, neposredno nakon njezine smrti izvanredni upravni nadzor Ministarstva socijale nad radom stručnog tima CZSS-a Nova Gradiška u predmetu Nikoll i njezine obitelji, a koji je uključivao i stručni nadzor, pokazao je da su utvrđene nepravilnosti. Istovremeno, paralelni izvanredni stručni nadzori Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) i Hrvatske psihološke komore (HPK) utvrdili su, s pokopanom Nikoll u pozadini, da su psihologinje i socijalna radnica Centra sve radile po pravilima struke.
Prema dostupnim podacima, tektonski poremećaj zvan „odgovornost“ u centrima za socijalnu skrb počeo je zahtjevom Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od 26. srpnja 2021. Ministarstvu rada, prema kojemu „Općinsko državno odvjetništvo zahtijeva podatke o tome da li je proveden postupak utvrđivanja odgovornosti radnika i čelnika nadzornog tijela“ te, ako jest, da im se dostavi podatak o tome „čija je odgovornost utvrđena, te koje odredbe pozitivnih propisa, pravilnika i standarda su prekršile osobe čija je odgovornost utvrđena“. Četvero ovlaštenih službenika Ministarstva rada provodi kontrolni upravni nadzor i u izvješću od 16. veljače 2022. zaključuje: „Prijedlog za lišenjem prava na roditeljsku skrb podnijet tek nakon smrti mlt. N. D., a prije nesretnog događaja postojale su sve činjenice i okolnosti za podnošenjem prijedloga za lišenje roditeljske skrbi u odnosu na svu djecu, iz čega proizlazi da Centar unatoč okolnostima nije u dovoljnoj mjeri shvatio ozbiljnost situacije u kojoj se obitelj nalazi, te je nečinjenjem i nepravodobnim poduzimanjem mjera dovedena u pitanje i odgovornost i stručnost stručnih radnika Centra.
Postoje ozbiljni višestruki propusti i protuzakonite radnje koje u ukupnosti ispunjavaju kriterije neobjektivnosti i nestručnosti postupanja stručnih radnika Centra što je dovelo do povrede ljudskih prava djeteta i u konačnici do smrtne posljedice za dijete. Protuzakonitim djelovanjem i neintervencijama Centra prekršeno je više članaka Obiteljskog zakona te je stručni tim Centra, bez zakonskog ovlaštenja, postupajući nestručno, neprofesionalno, arbitrarno i površno prouzročio štetu psihofizičkom zdravlju djeteta a nastavne višestruke pogreške i propusti u radu stručnih radnika značajni su za tragičan ishod postupka, radi čega je stručne radnike Centra potrebno pozvati na odgovornost. Kontrolnim upravnim nadzorom utvrđena je odgovornost Centra odnosno odgovornost pojedinih stručnih radnika unutar sustava socijalne skrbi, socijalnih radnika i psihologa, iz njihova djelokruga rada, čije je protuzakonito djelovanje i nepostupanje posljedično dovelo do tragičnog ishoda u predmetnom slučaju, odnosno do smrti pok. mlt. N. D.“.
S obzirom na to da je obitelj male Nikoll bila u tretmanima CZSS-a N. Gradiška od 26. kolovoza 2016., a otac u tretmanu zbog obiteljskog nasilja još od 2013., važno je primijetiti da stručni tim, pored svih drugih propusta, nije primjenjivao ni odredbe Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Sustavno zlostavljana majka postala je ubojica svojeg djeteta.
Također, ovo je prvi put u povijesti Hrvatske psihološke komore (osnovana 2004.) i Hrvatske komore socijalnih radnika (osnovana 2012.) da je utvrđeno razilaženje između nadzora Ministarstva i nadzora komora, u slučajevima gdje su komore paralelno provodile stručne nadzore. Zbog toga je ovlašteni provoditelj upravnog nadzora Ministarstva rada po izradi Izvješća o provedenom kontrolnom nadzoru od 16. veljače 2022. podnio i dvije kaznene prijave protiv provoditelja stručnog nadzora HPK i dvije kaznene prijave protiv provoditelja stručnog nadzora HKSR-a. Kvalifikacija kaznenog djela u odnosu na provoditelje stručnog nadzora? „Postoji osnovana sumnja da su provoditeljice stručnog nadzora ispred Komora počinile kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. Kaznenog zakona, s obzirom na to da nisu obavile svoju dužnost čime se svjesno išlo u korist članicama Komora, nad kojima se provodio izvanredni stručni nadzor, u smislu izbjegavanja utvrđivanja njihove odgovornosti, čime je počinjena šteta za Republiku Hrvatsku, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je naručilo i platilo taj nadzor.“
Premda ni Ministarstvo rada ni komore ne imenuju četiri osobe protiv kojih su podnesene kaznene prijave, prema izjavama za medije iz travnja 2021., pouzdano je da su dvije stručnjakinje koje su provodile i potpisale izvješća stručnih nadzora komora, klinička psihologinja Županijske bolnice Čakovec Andreja Bogdan, u tom razdoblju predsjednica HPK, i socijalna radnica Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.
„Dana 16. veljače okončan je Izviještaj o provedenom kontrolnom nadzoru na CZSS Nova Gradiška i UV CZSS Nova Gradiška, koji je upućen 22. veljače 2022. na CZSS Nova Gradiška i UV CZSS Nova Gradiška, s mjerama i rokovima postupanja.
Dana 22. veljače 2022. Izvještaj o provedenom kontrolnom nadzoru nad CZSS Nova Gradiška upućen je na obje Komore, uz dopis kojim je zatraženo očitovanje Komora, s obzirom na to da u njihovim nalazima nisu utvrđene nepravilnosti od značaja za ishod postupka, a što je kontradiktorno utvrđenome kontrolnom nadzoru Ministarstva. Očitovanje komora zaprimljeno je 23. veljače 2022., gdje obje Komore navode kako ostaju pri prethodno utvrđenom činjeničnom stanju kako nije bilo nepravilnosti u postupanju stručnih radnika“, iznose nam kronologiju u Ministarstvu rada.
Nadalje, 24. veljače 2022. Samostalni sektor za upravni i inspekcijski nadzor Ministarstva rada dostavio je komorama Izvješće o provedenom izvanrednom upravnom nadzoru nad radom HPK i HKSR, vezano uz izvršeni stručni nadzor nad ovlaštenim psihologinjama i socijalnom radnicom CZSS-a Nova Gradiška, s ukupno pet mjera, od kojih je naložena mjera dostave očitovanja Ministarstvu na rezultate kontrolnog nadzora Ministarstva u slučaju pok. mlt. N. D. Obvezuje se komore na ponovno provođenje stručnog nadzora, obvezuju se komore u ponovnom provođenju stručnog nadzora odrediti stručnjake koji nisu nadzor prethodno proveli u istom predmetu, obvezuju se komore na potpuno i cjelovito utvrđivanje činjeničnog stanja u predmetnom slučaju i obvezuju se upravni odgovori komora na provedbu ocjene odgovornosti provoditelja stručnog nadzora za propuste u provođenju stručnog nadzora.
Na direktno pitanje Ministarstvu rada zašto kaznena prijava nije podignuta i protiv Branka Madunića, ravnatelja CZSS-a N. Gradiška, odgovorili su nam: „U odnosu na odgovornost ravnatelja Centra, isti je neposredno nakon tragičnog događaja razriješen dužnosti ravnatelja, kao osobe koja predstavlja i zastupa Centar, u dijelu upravnog postupanja i rukovođenja i upravljanja radom Centra. Međutim, ravnatelj Centra nije provodio neposredan stručni rad u predmetima mlt. N. D. te se odgovornost za postupanje u dijelu provedbe stručnog rada u predmetima ne odnosi na ravnatelja Centra. Po istom principu nisu podnesene kaznen prijave protiv predsjednika Komora, ispred kojih se provodio stručni nadzor, nego isključivo protiv samih provoditelja stručnog nadzora. U tijeku provedbe izvanrednog upravnog nadzora nad Komorama, po utvrđivanju nepravilnosti u provedbi stručnog nadzora, otvara se i pitanje upravne odgovornosti predsjednika Komora, u smislu razmatranja njihova razrješenja, s obzirom na to da odgovaraju za zakonitosti u radu, u dijelu upravljanja i rukovođenja komorama, što je na Upravnom vijeću svake od Komora.“
Ono što je, kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo rada zamjerilo provoditeljicama stručnih nadzora komora jest to da one uopće nisu proučile cijelu višegodišnju povijest događaja u obitelji male Nikoll koja je dokumentirana u Centru, nego su samo razgovarale s kolegicama i njima koje „nadziru“ prepustile da im, po svojem nahođenju, iz goleme dokumentacije pokažu samo one spise koje žele.
Prvi se, od prozvanih, priopćenjem oglasio Upravni odbor HKSR-a. „Više puta smo ponovili da cilj Hrvatske komore socijalnih radnika nije zaštititi one pojedince koji svoj posao ne obavljaju stručno i kvalitetno, nego zaštititi struku od atmosfere linča i utvrditi sve relevantne činjenice u svakom pojedinom slučaju, uključujući i tragični slučaj dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll. Pobijanje nalaza nadzora koji su obavili stručnjaci Komore i podizanje kaznenih prijava protiv socijalnih radnika je opasan presedan koji će imati ozbiljne posljedice na sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. Osim što predstavlja još jednu demonstraciju sile politike nad strukom, logično se postavlja pitanje zašto je ova odluka donesena nakon godinu dana, a baš u jeku medijskih napisa da Uskok istražuje ministra Aladrovića? I sami mediji proteklih dana jasno navode da je u slučaju malene Nikoll ‘cijela zemlja tražila krivca i odgovorne ne samo u majci nego i u nadzornim institucijama’, pa je ministar Aladrović očigledno odlučio tu krivicu prebaciti isključivo na leđa socijalnih radnika i psihologa, makar za takav zaključak morao zanemariti bitne činjenice koje je nadzor struke u prethodnom nalazu utvrdio. Kao socijalni radnici prihvaćamo sve odgovornosti koje proizlaze iz našeg poziva, ali ne prihvaćamo ulogu žrtvenog janjeta koje treba prikriti nefunkcionalnosti unutar sustava i odvratiti pažnju javnosti od drugih afera. Na kraju, ali ne najmanje važno je da je ovako drastična mjera nastavak pritiska na socijalne radnike, posebice nakon što su socijalni radnici kroz svoju Komoru izrazili neslaganje s reformom sustava socijalne skrbi koju je predložilo Ministarstvo“, priopćuje UO HKSR-a. Inače, u mandatnom razdoblju 2021. – 2025. članovi UO HKSR-a su Antun Ilijaš, kao predsjednik HKSR, i Štefica Karačić, koja je provoditeljica stručnog nadzora rada socijalnih radnica u slučaju Nikoll.
Ministarstvo rada je, medicinski rečeno, postavilo dijagnozu bolesti, a terapiju je prepustilo onima koji su za bolest odgovorni. Istovremeno, pacijenti odbijaju terapiju i tvrde da je sva odgovornost za bolest na onome tko je postavio dijagnozu. I gdje je tu izlaz? Vrtimo se ukrug.
Podaci Ministarstva rada o nadzoru rada CZSS-a (2016. – 2021.)
Evidencija ukupno zaprimljenih pritužbi građana/korisnika na rad CZSS-a vodi se u nadležnom ministarstvu tek od 2021. godine! To znači da trenutno nema jasnih pokazatelja na temelju kojih bi se moglo analizirati koliko se uopće građani žale na centre, na što se konkretno žale, te u kojem omjeru Ministarstvo reagira na njih izvanrednim upravnim nadzorom nad radom stručnih timova CZSS-a u pojedinačnim predmetima. Prema novopostavljenim parametrima evidencije, tek od 2022. bit će moguće utvrditi i koliko je mjera pojedinom centru za socijalnu skrb izrečeno u pojedinom nadzoru.
Centri Zagreb i Split s podružnicama – rekorderi
„Prema evidenciji za 2021. godinu“, kažu nam u Ministarstvu rada, „zaprimljeno je 47 zahtjeva za provedbom upravnog nadzora nad centrima za socijalnu skrb od strane fizičkih osoba te 73 podnesaka fizičkih osoba koji se odnose na upravni nadzor, dok je u 2022., do 17. siječnja, zaprimljeno pet zahtjeva za provedbom upravnog nadzora nad centrima za socijalnu skrb od strane fizički osoba te devet podnesaka fizičkih osoba koji se odnose na upravni nadzor. U tijeku je postupanje na još 19 otvorenih upravnih nadzora iz 2021. godine te na još 63 otvorena predmeta podnesaka fizičkih i pravnih osoba koji se odnose na upravni nadzor iz 2021. Pretežiti dio zahtjeva za provedbom izvanrednog upravnog nadzora u 2021. odnosi se na Centar za socijalnu skrb Zagreb s pripadajućim Podružnicama, ukupno 15 zahtjeva te Centar za socijalnu skrb Split s pripadajućim Podružnicama, ukupno 9 zahtjeva.“
Komentari koje sam na početku ovog istraživanja primila od Ministarstva rada i Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) o broju i sadržaju pritužbi i predstavki građana na sustav socijalne skrbi stavljaju u fokus obiteljskopravnu zaštitu i zaštitu od nasilja u obitelji. „Od ukupnog broja pritužbi koji se odnose na provedbu izvanrednog upravnog nadzora najzastupljenije su pritužbe povezane s pitanjima skrbništva nad djecom i slučajeva obiteljskog nasilja“, kažu u Ministarstvu rada te pojašnjavaju: „Pretežiti dio zahtjeva za provedbom izvanrednog upravnog nadzora vezan je uz obiteljskopravnu zaštitu. Primarno na mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, način ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i skrbništvo te s time povezano neprimjeren odnos stručnih radnika prema korisnicima. Također, podnose se prigovori vezani za diskrecijske ocjene stručnih radnika u postupcima obiteljskopravne zaštite, pristrano postupanje stručnih radnika, propuštanje poduzimanja potrebni radnji i drugo nezakonito postupanje. Drugi dio prigovora odnosi se na propuštanje poduzimanja radnji od strane centara za socijalnu skrb u slučajevima nasilja u obitelji kao i vršnjačkoga nasilja.“
U Ministarstvu rada se i samopohvaljuju: „Ujedno su tijekom 2021. provedena ukupno i 33 postupanja vezana uz podneske pravnih i fizičkih osoba koji se odnose na upravni nadzor. Upravni nadzori provedeni u 2020. i 2021. godini kao i postupanja vezana uz podneske u 2021. godini predstavljaju godišnji porast broja postupanja u provedbi nadzora nad centrima za socijalnu skrb za 44 posto, odnosno povećanje broja postupanja u upravnom nadzoru nad centrima za socijalnu skrb za 53,65 posto.“
Podaci Hrvatske komore socijalnih radnika (2016. – 2018.)
U istom razdoblju Hrvatska komora socijalnih radnika primila je sljedeći broj pritužbi na rad socijalnih radnika:
„Najviše je pritužbi bilo iz obiteljskopravne zaštite u pogledu roditeljske skrbi u odnosu na maloljetnu djecu. Oko 90 posto od ukupnog broja pritužbi povezano je s pitanjima skrbništva nad djecom i slučajevima obiteljskog nasilja“, kažu nam iz HKSR-a. Na navedene pritužbe reagirano je provođenjem disciplinskih postupaka i izricanjem disciplinskih mjera u skladu s pravilima struke. „U spomenutom periodu od 2016. do 2021., u pritužbama koje su se odnosile na rad socijalnih radnika u odnosu na skrbništvo nad djecom zbog neadekvatnog postupanja u zaštiti od nasilja i zanemarivanja djece u obitelji, izrečeno je 7 opomena, 6 ukora od kojih jedan još uvijek nije pravomoćan i jedno privremeno oduzimanje licence na mjesec dana“, kažu nam u HKSR-u. Do ove povijesne, najstrože disciplinske mjere koju je od svojeg osnutka 2012. izrekao HKSR – oduzimanje licence na mjesec dana – došlo je zbog pravomoćne sudske presude kojom je socijalna radnica proglašena krivom za kazneno djelo.
Zašto je tako malo primljenih pritužbi na rad socijalnih radnika u Komori? U šest godina samo 82 pritužbe, a ukupno izrečenih 15 disciplinskih mjera (jednu opomenu nisam navela, jer se odnosila na socijalnu radnicu doma za starije i nemoćne osobe). Pokazuje li to da građani nemaju povjerenja u taj komorski sustav pritužbi, da mu ne vjeruju? Ili da se boje žaliti kolegama onih na koje se žale? Iz podataka je vidljivo i da je HKSR odbacio čak 67 pritužbi građana kao neosnovane. Čemu uopće komore ako građani radije šalju pritužbe ravno na Ministarstvo? Predsjednik HKSR-a Antun Ilijaš nam kaže: „Premda imamo Povjerenstvo za stručni nadzor, HKSR ne može provoditi stručne nadzore na zahtjev fizičkih osoba jer resorno Ministarstvo nikada nije donijelo odluku o cijeni koštanja provođenja stručnog nadzora niti je Komori dostavilo sredstva za provođenje istih, a što je bilo obvezno sukladno Zakonu o djelatnosti socijalnog rada do 2019. godine kada je donesen novi Zakon kojim je uređeno da se javna ovlast redovnih stručnih nadzora financira iz sredstava Komore. Međutim, HKSR se financira iz članarine i nema dovoljno financijskih sredstava kojima bi se uspostavilo i omogućilo sustavno i redovito provođenje stručnog nadzora nad radom ovlaštenih socijalnih radnika. A redoviti stručni nadzori bi ukazali na stručne propuste koji se odnose na potrebu cjeloživotnog učenja, kao i na propuste koji se događaju radi prevelikog broja ovlasti, opsega poslova i normativa zbog čega socijalni radnici ne mogu djelatnost socijalnog rada raditi po pravilima struke i Etičkog kodeksa socijalnih radnika.“
Zastanimo kod ove igre iz pojmovne logike. Premisa 1: HKSR u deset godina rada nije proveo niti jedan stručni nadzor nad radom socijalnih radnika na zahtjev građana/korisnika jer nije za to dobio novac od nadležnog ministarstva. Premisa 2: Propusti u radu socijalnih radnika događaju se zbog njihove preopterećenosti, što je također odgovornost Ministarstva. Konkluzija: Socijalni radnici ne mogu raditi po pravilima struke i Etičkog kodeksa zbog Ministarstva.
Sve se ovo, kao što smo već spomenuli i u analizi posljedica kontrolnog upravnog nadzora u slučaju Nikoll, doima kao vježba iz prebacivanja odgovornosti koja vodi k onome čemu svjedočimo – pogubnom nedostatku odgovornosti. Međutim, u odnosu na psihologe odnosno HPK i njegovo vodstvo, HKSR barem djeluje kao ozbiljno uhodana i profesionalna organizacija.
HKSR je od 2012. proveo izvanredne stručne nadzore samo na zahtjev Ministarstva i uz plaćanje Ministarstva. Ukupno ih je bilo četiri, i to nad deset socijalnih radnika. Izrečena su četiri ukora i jedna opomena. Izvanredni stručni nadzori HKSR-a provedeni su u javnosti poznatim slučajevima: Pula (ubijen Denis), Sinj (nije poznato), Zadar – Podružnica Pag (četvero djece bačeno s balkona), Nova Gradiška (ubijena Nikoll).
Antun Ilijaš smatra da s aspekta HKSR-a nije dobro da istovremeno dva tijela (HKSR i Ministarstvo) provode stručni nadzor nad radom istih socijalnih radnika vezano za isti slučaj. „Smatramo da bi zakoni trebali biti usklađeni i jasno određeno tko provodi određenu vrstu nadzora uz definiranje pravne zaštite stručnjaka kojeg se nadzire“. Međutim, uvidom u Pravilnik o stručnom nadzoru psihologa HPK i u Pravilnik u stručnom nadzoru HKSR-a vidljivo je da su oni napisani vrlo kolegijalno i da se obavljaju više pro forma nego da bi se doista nadzirao stručni rad stručnjaka iz sustava. U oba ta pravilnika naglasak je stavljen na način prikupljanja i slaganja podataka o korisnicima, a ne na poduzete radnje.
Podaci Hrvatske psihološke komore – nula bodova
Za razliku od HKSR-a, također tijelo javne vlasti Hrvatska psihološka komora odbija odgovarati na pitanja novinara, barem moja. Što je razlog tome? Odbijaju li doista ili je riječ o nemaru i neradu? Čak ne daju odgovor ni na pitanje: Koji je stav HPK o osnivanju Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja uvedenim novim Zakonom o socijalnoj skrbi? O broju pritužbi građana na rad njihovih članova, broju disciplinskih postupaka i obavljenih stručnih nadzora nad radom psihologa, također – nula bodova. Novi predsjednik HPK je Dejvid Zombori nastavio je praksu svoje prethodnice Andreje Bogdan. Da podsjetim, ona je u ime Komore tražila uništavanje tekstova iz serijala Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?. Voditelj pisarnice i arhiva Domagoj Kovačević ujedno je službenik za informiranje. Mjesec dana nakon što su poslana pitanja stiže njegov odgovor: „Ovo tijelo ne posjeduje informaciju iz izreke ovog rješenja jer evidentiranje prema predmetu rasprave/postupanja i ostalim kriterijima iz izreke ovog rješenja nije propisano kao obveza, te bi ispunjavanje ovog dijela zahtjeva ujedno obuhvaćalo dodatna obrazloženja, tumačenja i izdavanje nove informacije )…“. Dok iza svakog odrađenog posla ostaje trag kao pokazatelj da je posao obavljen, u HPK kao da vlada propuh: kroz Komoru se ulazi, izlazi i prolazi bez tragova. Što govori da svaki zaključak o HPK ovisi o subjektivnom dojmu članova i promatrača. Ako za rad HPK ne postoje materijalni tragovi, kako je moguće da on ispunjava svoje zadaće radi kojih je osnovan: prema Statutu, HPK je „samostalna i neovisna strukovna organizacija psihologa u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske“?
Cijela je priča, zapravo, vrlo kontradiktorna. S jedne strane, HPK traži imunitet od svakog propitivanja svojeg rada. S druge strane, tvrde da nemaju tražene podatke jer da ne vode evidenciju o tome. Pa je onda pitanje na čemu temelje godišnje izvještaje o radu koje podnose nadležnom ministarstvu?
Sve navedeno postavlja pitanje smisla postojanja HPK: imaju velike ovlasti, brojno članstvo (više od tri tisuće), uprihode oko 2,5 milijuna kuna godišnje samo od članarina, imaju devetero zaposlenih djelatnika. Istovremeno, ne smatraju se odgovornim prema javnosti koja traži transparentnost i rezultate njihova rada. I „slučaj Nikoll“ potvrđuje opravdanost postavljanja pitanja o smislenosti postojanja ovakvog HPK, a i njegovih stručnih nadzora. Nakon što je kontrolni upravni nadzor ministarstva otvorio mogućnost kaznene odgovornosti čak četiriju članica HPK, među kojima je i bivša predsjednica Andreja Bogdan, tek jučer Upravni odbor HPK istisnuo je priopćenje za javnost. „Sustav socijalne skrbi jedan je od najosjetljivijih i najsloženijih sustava koji štiti prava svih ugroženih skupina. Rad u takvom sustavu pred djelatnike stavlja specifične zahtjeve sustava, ali i struke. Hrvatska psihološka komora u skladu sa svojim ovlastima nadzire rad i stručno usavršavanje psihologa u Hrvatskoj, u svim sustavima, pa tako i u socijalnoj skrbi, s ciljem osiguravanja stručne pomoći korisnicima, te štiteći dignitet i dostojanstvo psihološke struke. U sustavu socijalne skrbi zaposleno je u centrima za socijalnu skrb i različitim ustanovama oko 500 psihologa. U sustavu koji obavlja iznimno teške i složene poslove, psiholozi zajedno sa socijalnim radnicima, pravnicima i svim ostalim stručnim radnicima rade u vrlo teškim uvjetima, pružajući stručnu podršku svojim korisnicima u rješavanju njihovih brojnih teškoća u složenim životnim situacijama. Zbog navedene složenosti sustav nije savršen i podložan je stalnim promjenama. Psihološka struka ima značajnu ulogu u sustavu socijalne skrbi, te Komora nastoji poticati stručnost svojih članova prema najvišim standardima struke. S obzirom na navedeno, mišljenja smo da generalizacija svih psihologa ne pridonosi kvaliteti psiholoških usluga i narušava povjerenje korisnika u cjelokupan sustav.“
Umjesto suočenja sa svojim propustima i prihvaćanja svoje odgovornosti, HPK insinuira da je napadnuta cijela struka iako je Ministarstvo rada prozvalo zbog neodgovornosti i nestručnosti u radu četiri konkretne stručnjakinje imenom i prezimenom.
Zaključak
Neosporno je da je Nikoll ubila vlastita majka zbog propusta CZSS-a N. Gradiška. Neosporno je da je ta majka također žrtva obiteljskog nasilja kojoj Centar, unatoč postojećim mogućnostima, nije primjereno pomagao. Neosporno je da su zanemarili i navode o majčinoj netretiranoj psihičkoj bolesti, kao i očevu dijagnosticiranu ovisnost o alkoholu i povijest obiteljskog nasilja. I logično je da svi u lancu odgovornosti sustava za zaštitu obitelji i djece trebaju biti primjereno kažnjeni.
P.S. Sutradan nakon objave prvog teksta iz ovog serijala, u petak 25. veljače 2022. stigao je odgovor PU zagrebačke o istražnim radnjama u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba započetima u listopadu 2021. zbog sumnje na neovlašteno iznošenje dokumentacije iz te ustanove. „Obavještavamo vas da u dosadašnjem tijeku kriminalističkog istraživanja policijski službenici Policijske uprave zagrebačke nisu utvrdili elemente kaznenog djela ili prekršaja, dok se kriminalističko istraživanje i dalje nastavlja.“
U sljedećem nastavku 11. ožujka 2022.: Povjerenstvo za opravdanost pritužbi građana – stagnacija ili napredak?
Serijal Transparentnost i nadzor Centara za socijalnu skrb u zaštiti obiteljskog nasilja i djece:
23. 2. 2022.: Nepravde nisu prestale
