“Novi članovi našeg društva jednako kao i mi imaju slične želje i muke – kako platiti stanarinu, kako kupiti djeci materijal za školu, koji im sve papiri trebaju za upis na fakultet, kako svojoj obitelji i sebi osigurati što kvalitetniji, mirniji i sretniji život. Zbog toga je upoznavanje važno, jer na kraju, svi ovdje živimo, ovdje gradimo budućnost i ovdje želimo ostati”, ističu organizatori 8. Tjedana IZBJEGLICAMA koji se održavaju od 7. do 20. lipnja online te u gradovima Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Kutini i Sisku.
“Ovim događajima želimo poručiti dobrodošlicu, ali i dobar ostanak novim članovima našeg društva. Nerijetko se neučinkovitost institucija pokušava opravdati tako da se odgovornost prebacuje na izbjeglice, govori se da ne žele ostati ovdje, no mnogi ljudi koji su dobili međunarodnu
zaštitu žele ovdje graditi svoj život, tu se školuju, stvaraju obitelji. Oni su naši novi susjedi i prijatelji i Tjednima IZBJEGLICAma pružamo im mogućnost da progovore o svojim iskustvima, ali i upozoravamo da je potrebna promjena u sustavu integracije i politička volja da se osigura integracija za sve nove stanovnike u Hrvatskoj”, istaknula je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije, jedne od organizacija članica Koordinacije za integraciju – neformalne mreže organizacija civilnog društva koja organizira Tjedne IZBJEGLICAma.
Tijekom ovih dva tjedna, do 20. lipnja kada se obilježava Svjetski dan izbjeglica, svi građani su pozvani na sudjelovanje u raznolikim aktivnostima, od radionica i intekulturalnih druženja do webinara, okruglih stolova i koncerata.
Jedan od novih sugrađana Zagrepčana i Zagrepčanki je i Semih Huseyn iz Turske, koji ovdje živi posljednje četiri godine. Prvo je došao na razmjenu studenata, no kasnije se više nije mogao vratiti u Tursku te je odlučio ostati.
“Već sam se bio zaljubio u Zagreb i Hrvatsku, imao sam već i puno prijatelja ovdje. Kada sam odlučio ostati, želio sam se što brže integrirati u društvo. Ključno za to je bilo naučiti jezik što je bilo dosta teško. Zatim sam se upisao se na fakultet, završio sam prvu godinu Pravnog fakulteta na hrvatskom jeziku i nastavljam dalje na drugu godinu”, ispričao je svoja iskustva Huseyn na otvaranju Tjedna danas u zagrebačkoj Močvari.
Ovaj danas uspješni student prava suočio se s poteškoćama pri upisu na fakultet i ostvarivanju nekih studentskih prava.
“Na fakultetu nisu imali iskustva s upisivanjem ljudi izvan Hrvatske, nisam mogao dobiti stipendiju i dom, no s vremenom se to riješilo. Prošli tjedan sam bio na sastanku u ministarstvu gdje su rekli da će promijeniti natječaj za stipendije kako bi i azilanti mogli dobiti stipendiju dobiti neke dodatne bodove”, ispričao je Huseyn, kojem je u preskakanju prepreka pomogao i CMS-ov program socijalnog mentorstva. On je mentoricu koja je isto pravnica pa je poznavala sustav te mu je pomagala probiti se kroz birokraciju.
“Pozivamo mlade ljude da podrže mlade ljude. Važno je da se i mi uključimo isto kao što je važno da se sustav uključi”, rekla je Mulalić.
A kako žene podržavaju žene ispričala je Melike Bikec, članica kolektiva Žene ženama.
“Naš kolektiv okuplja sve žene koje žele Hrvatsku učiniti svojim domom i koje već ovdje žive. Koristimo umjetnost da povežemo ljude, radimo
ručne radove, keramiku i slično. Glavna ideja nam je stvoriti prostor za žene da dijele vještine, iskustva, znanje i kulturu. Na taj način prostor u kojem živimo postaje mjesto za život i dom”, kaže Bikec koja je također došla iz Turske, prije tri godine.
Mirna Varga iz udruge borders:none upozorila je kako su brojni ljudi nakon što dobiju zaštitu, ostavljeni na marginama, ne gleda se na njih kao ravnopravne članove našeg društva.
“Nažalost, sustav koji je ljudima obećao sigurnost – osiguravajući im izbjeglički status, ostavlja ih na cjedilu u svim drugim aspektima sigurnosti u njihovim životima – jer sigurnost nije samo odsustvo rata i progona. Sustav nerijetko gleda na ljude kao na zanemarivu statistiku te im ne posvećuje kvalitetne, smislene i kontinuirane politike i mjere za uključivanje u sve sfere društva. Sustav nisu samo zakoni, već i način na koji se ti zakoni provode, a upravo je kod implementacije potreban dodatni angažman kako bi prava i usluge iz sustava bili doista dostupni ljudima kojima su namijenjeni. Ipak, tu su i sjajni pojedinci: socijalni radnici, odvjetnici, volonteri, liječnici… koji često na svoju ruku izlazeći izvan rigidnih sustavnih okvira, ljudima pružaju različite vrste podrške. Podrška su tako često ‘obični građani’ koji svojim životnim iskustvom žele doprinijeti lakšem snalaženju te osjećaju pripadnosti naših novih susjeda lokalnoj zajednici”, naglasila je Varga.
Gledajući statistike, od 2006. godine Hrvatska je za manje od 1000 ljudi odobrila međunarodnu zaštitu, od čega je oko 500 ljudi napustilo Hrvatsku, nastavljajući živote u nekoj drugoj europskoj zemlji, ili se, u jako malom broju, vraćajući u svoju državu porijekla. Razlozi odlaska su brojni, ali sigurno je da je dio otišao zbog neprilika i poteškoća u procesu integracije.
“U Tjednu IZBJEGLICAma želimo maknuti naglasak s Hrvatske kao tranzitne zemlje i govoriti o nužnosti da se integracijski sustav poboljša, da sustav i institucije olakšaju provođenje zakonodavnog okvira i da lokalna zajednica sudjeluje u tom procesu sudjeluje, da i našim radom i angažmanom pružimo podršku našim sugrađanima. Oni imaju iste želje, potrebe i probleme kao i svi mi koji smo ovdje oduvijek, muči ih papirologija pri upisu na fakultet, zdravstvena zaštita, nalazak stana, posla… I mi se s time susrećemo, ali mnogi od nas imaju neki lokalni sustav podrške dok naši novi sugrađani često taj sustav podrške još nemaju. Zato je bitno da osim zakonodavnog okvira gradimo i snažno angažirano društvo pojedinaca koji osvještavaju ovaj problem i spremni su na njega odgovarati”, zaključila je volonterka CMS-a i asistentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Iva Grubiša.
Počelo je druženjem Osječana s Nepalcima, završava druženjima u više gradova na Svjetski dan izbjeglica
Kao prva aktivnost ovogodišnjih Tjedana IZBJEGLICAma jučer je u Osijeku održano druženje s državljanima Nepala koji žive i rade u tom gradu s ciljem njihove integracije u društveni život.
“Zajedno s predstavnicima Grada Osijeka, Udruge Breza i DKolektiva dočekali smo naše nove sugrađane na terenima NK Metalca, igrali smo nogomet te smo se uputili u obilazak stadiona ‘Gradski vrt’. Mladići su s nama podijelili kakvi su sportovi najzastupljeniji u Nepalu i koliko nepalski narod baštini kriket i odbojku kao svoje nacionalne sportove. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje slijede unutar projekta INTERREG Arrival Regions”, obavijestili su iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.
U zagrebačkom klubu Močvara od danas posjetitelji mogu razgledati kratku izložbu fotografija migrantsko-lokalnih inicijativa u Hrvatskoj, kao što su Zagreb 041, zbor Domaćigosti, Živi atelje, Afro Badinya, koji otvaraju prostore za susrete novih i starih članova društva.
Također, program tjedana izbjeglicama donosi razgovore o zapošljavanju, razmjenu iskustava o studiranju, priliku za upoznavanje s različitim inicijativama i uključivanje u radionice. “Otvaramo priliku da i lokalne zajednice saznaju više o zemljama i kulturnim običajima iz kojih dolaze naši novi članovi društva kroz predstavljanja zemalja poput Sirije i Irana. Kao i svake godine uključuju se gradovi diljem Hrvatske, koji svojim programima otvaraju dijalog o važnosti integracije. Integracija je dvosmjeran proces, a kao organizacije koje pružaju podršku u integraciji, smatramo da je važno otvoriti javni prostor u kojem se mogu čuti glasovi onih koji su u Hrvatsku došli, ovdje žive i rade”, najavljuju iz CMS-a.
Organizirane su i brojne online rasprave, kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku, kako bi se svi mogli uključiti. Centar za djecu, mlade i obitelj Modus – Društvo za psihološku pomoć organizira tako virtualni skup na temu “Rad s muškim izbjeglicama i migrantima u kontekstu prevencije rodno uvjetovanog nasilja” u okviru projekta FOMEN. Udruga MI iz Splita organizira pak webinar “Dobrobiti umjetnosti u procesu integracije“ uz podršku UNHCR Hrvatska.
Ni djeca nisu zaboravljena. Za njih je organizirana vođena tura u Etnografskom muzeju Zagreb (EMZ) koja uključuje stalni postav kao i novu izložbu o igračkama. Na sličnu turu mogu i odrasli, ali u drugom terminu. Mladi su pozvani na YouthTalks – događaj koji ima za cilj stvoriti prostor u kojem mladi novopridošlice i mladi lokalci razmjenjuju iskustva i pričaju o različitim temama u prijateljskoj i opuštenoj atmosferi.
“Prošle godine Tjedne smo obilježili kampanjom #ovdježivimo, a ove godine nastavljamo pokazivati da je Hrvatska mjesto u koje ljudi dolaze živjeti i graditi živote, te da na taj način trebamo usmjeravati politike. Ljudi koji žive u Hrvatskoj nisu broj u tablici statistike, već stvarne osobe koje vode živote u ovoj zemlji”, kažu iz CMS-a.
Zelena akcija i Klub Močvara pozivaju pak na “Zelenu močvaru” 19. lipnja, kada možete pogledati izložbu učeničkih radova, sudjelovati u eko-kvizu te poslušati koncerte bendova Pocket Palma, Seine, Commi Balde & Kaira Kela.
Najviše će se događaja održati na sam Svjetski dan izbjeglica 20. lipnja. Građani Rijeke mogu se pridružiti interkulturalnom susretu izbjeglica s lokalnom zajednicom, sudjelovati u zajedničkoj molitvi u organizaciji Isusovačke službe za izbjeglice te pogledati kazališnu predstavu “Ljepota naše različitosti”.
U Karlovcu će se održati premijera projekcije “Mi” koja je nastala u režiji Jure Pavlovića i s potporom UNHCR-a.
Zagrebački klub Booksa ugostit će kulturnu senzibilizaciju, dok Centar za mirovne studije organizira druženje starih i novih članova društva. Hrvatski pravni centar predstavit će seriju kratkih videozapisa pod nazivom “Zato dolaze“ koji objašnjavaju pet osnova za progon navedenih u Konvenciji o statusu izbjeglica na svojoj internetskoj stranici i Facebooku te Youtube kanalu.
Hrvatski Crveni križ/Croatian Red Cross kao i svake godine planira održati aktivnosti zatvorenog tipa s osobama smještenima u Prihvatilištima u Zagrebu i Kutini, te za ovu godinu planiraju, u skladu s epidemiološkim mjerama, održati turnire u stolnom tenisu i play station-u.
Izradite afričku masku
Kreativnima će biti zanimljiva radionica izrade afričkih maski u organizaciji Autonomnog kulturnog centra i Dijaspore Afrikanaca u Hrvatskoj. Radionica će se održati u dva termina 10. i 11. lipnja od 17.00 – 19.00 sati u dvorištu Medike, Pierottijeva 11.
Na radionici će se izrađivati maske iz različitih dijelova Afrike uz pomoć gline i boja. O afričkoj kulturi i običajima, kroz razgovor i kreativni rad voditi će vas članovi Dijaspore Afrikanaca u Hrvatskoj. Afričke maske imaju važnu ulogu u afričkoj kulturi. Izrađuju se od različitih materijala poput drva, gline, bakra, kamena. Ukrašavaju se bojama, perjem ili nekim drugim materijalima ovisno iz kojeg podneblja dolaze. Maske se koriste u religioznim i magijskim ritualima, a ovisno o obliku imaju različita značenja.
Voditelj radionice izrade afričkih maski je Prince Wale Soniyki.
Sudjelovanje na radionici je besplatno, a prijaviti se možete ispunjavanjem prijavnice na sljedećoj poveznici https://bit.ly/3fX4UuF, najkasnije do 8.06.2021. Sadržaj radionice prilagođen je i djeci iznad 8 godina.
Sve aktivnosti u koje se možete uključiti: