Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeno je tiskano izdanje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedu plana za razdoblje do 2024.
Vlada je još za Osmi mart donijela odluku o donošenju Nacionalnog plana, a za njegovu je provedbu izdvojeno 36 milijuna eura. Preporučuju se strože kazne za počinitelje, dopune obiteljskog zakona i osnaživanje osoba koje su pretrpjele nasilje. Na početku predstavljanja tiskanog izdanja Plana, uzvanice i uzvanike pozdravila je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga i naglasila da su za smanjenje nasilja nad ženama ključni učinkovit i brz pravni sustav i jasna politička predanost i volja. Čini se kako Hrvatska nema nijedno.
Od ratifikacije Istanbulske konvencije, to jest Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prošlo je pet godina, a broj prijava nasilja nad ženama nikad nije bio veći. U 2022. godini žene su bile žrtve u skoro pola ubojstava, a u 75 posto slučajeva počinitelj je bio blizak žrtvi. I kazneno djelo femicida i obiteljski zakon trenutno se prevrću po Saboru, ali problem većinom ne leži u zakonima, već u svemu drugome. Olakotne okolnosti na sudovima su dijeljene šakom i kapom, stigma potpirena medijima i policija koja više ne održava niti iluziju sigurnosti i povjerenja glavne su prepreke smanjenju nasilja nad ženama. Doduše, definiranje femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva prvo je spominjanje rodno uvjetovanog nasilja u hrvatskom zakonu, inače je riječ o neutralnom „nasilju u obitelji“, kojeg su žene žrtve u 90 posto prijavljenih slučajeva.
Nacionalni plan opisuje 33 mjere i 17 institucija provoditeljica tih mjera. Na primjer, jedan od ciljeva Plana glasi „povećanje osjetljivosti sustava odgoja i obrazovanja na svim razinama za pitanja ravnopravnosti spolova i nestereotipne odabire programa obrazovanja na svim razinama“, a predsjednica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova, Helena Štimac Radin, kao jedan od događaja provedenih u sklopu tog cilja naglašava promoviranje STEM-a među djevojkama i okrugli stol na tu temu održan davne 2015. godine.
U ožujku sljedeće godine počinje planiranje mjera za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a u to će vrijeme Hrvatska morati poduzeti konkretne korake protiv nasilja nad ženama jer nam Vijeće Europe puše za vratom. GREVIO, tijelo za nadzor provedbe Istanbulske konvencije, uputilo je Vladi 17 preporuka za hitnu provedbu, a Odbor stranaka potpisnica konvencije usvojio je taj popis. Vlada će krajem 2026. godine morati izvijestiti o stanju, a dotad će, između ostalog, morati osnovati tijelo za koordinaciju i nadzor provedbe Istanbulske konvencije. Neke preporuke su u skladu s Nacionalnim planom, kao edukacija policije, sudstva i državnih odvjetništva, ali u planu mnoge preporuke nisu jasno postavljenje kroz mjere i pokazatelje.
Vedrana Šimundža-Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave naglasila je važnost odjela za pomoć žrtvama i svjedocima te njihovo obavezno jačanje. Ministarstvo pravosuđa sudjeluje u šest mjera predviđenih Planom, oformilo je radnu skupinu za unapređenje javnog okvira zaštite od nasilja nad ženama, ali članice te skupine koje dolaze iz ženskih i feminističkih udruga ne sluša se u vezi femicida, obiteljskog zakona ni manjkavog plana.
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja predstavila je Anamaria Držđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe, udruge koja već više od 20 godina radi direktno s osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Seksualno je nasilje teško suzbijati zbog rasprostranjenosti, neprijavljivanja i neprepoznavanja nasilja, a pretpostavlja se da je u Hrvatskoj tek svako petnaesto ili dvadeseto silovanje prijavljeno.
Od prijave seksualnog nasilja djevojke i žene, a muškarci pogotovo, često zaziru zbog retraumatizacije prilikom prijave i na sudu, uznemiravanja od strane samih policijskih službenika i stigme. Ovakav je protokol donesen još 2012. godine, a 2018. je ažuriran. Ovogodišnji je protokol opisan kao „iskorak“ jer uključuje program pomoći usmjeren žrtvama. Svaka će županija trebati imati specijaliziranu službu za pomoć, a proširene su i odredbe za pomoć djeci i osobama s invaliditetom žrtvama seksualnog nasilja. Svako peto dijete doživljava neki oblik seksualnog nasilja, ali to je niska brojka s obzirom na brzo rastuće digitalno seksualno nasilje.
Vlada najavljuje i promjene u kaznama za kršenje mjere opreza, prebacivanje spolnog uznemiravanja u obitelji iz Prekršajnog u Kazneni zakon i smatranje seksualnim uznemiravanjem i djela koja nisu bila dugotrajna. Početkom 2024. bi svi zakoni trebali stupiti na snagu, a jedino će njihova djelotvorna provedba osigurati sigurniju državu za žene i djevojke.
