Sve šira upotreba računalnih programa, s izravnim posljedicama na sudbine ilustratora i grafičkih umjetnika, ponukala je slikaricu i ilustratoricu Molly Crabapple i Centar za umjetničko istraživanje i izvještavanje na apel izdavačima, urednicima i sindikatima novinara.
Otkako je krajem prošle godine lansiran chat.gpt, jezični model temeljen na umjetnoj inteligenciji, javnost su preplavile rasprave o prednostima i opasnostima koje nam donosi razvoj umjetne inteligencije. Pokrenuto je nekoliko inicijativa s ciljem reguliranja ovog novog tehnološkog polja, praćenih često apokaliptičnim vizijama bliske budućnosti u kojoj će super-inteligencija dovesti do istrebljenja čovječanstva. Jedna od opasnosti koja se spominje vezano za razvoj generativne umjetne inteligencije je i gubitak radnih mjesta, i to ne samo onih teških, fizičkih, nego mnogo više poslova „bijelih ovratnika“, na što ukazuje sve veća primjena umjetne inteligencije u marketingu, medijima i zdravstvu. I dok se jezični modeli umjetne inteligencije tek uigravaju, već neko vrijeme su u upotrebi tzv. AI generatori umetnosti, programi koji stvaraju “slike”,”fotografije”, novinske ilustracije. Sve šira upotreba tih programa, s izravnim posljedicama na sudbine ilustratora i grafičkih umjetnika, ponukala je slikaricu i ilustratoricu Molly Crabapple i Centar za umjetničko istraživanje i izvještavanje (CAIR) sa sjedištem u New Yorku da početkom svibnja napišu svojevrsni apel izdavačima, urednicima i sindikatima novinara da se založe za ljudske vrijednosti a protiv upotrebe generativnih AI slika umjesto umjetnosti stvorene ljudskom rukom.
Donosimo tekst “Otvorenog pisma” :
Ograničite objavu ilustracija generiranih umjetnom inteligencijom
Od najranijih dana tiskanog novinarstva, ilustracije se koriste kako bi objasnile i pružile perspektivu pričama. Čak i s pojavom fotografije u 19. stoljeću, ručno crtane ilustracije su i dalje imale svoje mjesto, kao sinteza umjetnikove vizije i značenja koje je upisao autor teksta. Umjetnost ilustracije još uvijek govori o nečemu što nije samo blisko povezano s vijestima, već je intrinzično ljudsko u samoj priči.
S pojavom AI tehnologije generativnih slika, tom jedinstvenom interpretativnom i narativnom spoju umjetnosti i teksta, ljudskog pisca i ljudskog ilustratora, prijeti izumiranje.
Na temelju tekstualnih predložaka, ovi generativni alati mogu izraditi ispolirane, detaljne simulacije onoga što su prije bile ilustracije nacrtane ljudskom rukom. Čine to za nekoliko novčića ili besplatno, a brži su nego što bilo koji čovjek ikada može biti. Budući da niti jedan ljudski ilustrator ne može raditi dovoljno brzo ili dovoljno jeftino da se natječe s ovim robotskim zamjenama, znamo da će ova tehnologija, ako se ne kontrolira, radikalno preoblikovati polje novinarstva. Rezultat toga će biti opstanak samo malog elitnog kruga umjetnika, čiji rad će se prodavati kao neka vrsta luksuznog statusnog simbola.
AI generatori umjetnosti uvježbani su na golemim skupovima podataka koji sadrže milijune i milijune slika zaštićenih autorskim pravima, prikupljenih bez znanja i pristanka njihovih tvoraca, i naravno bez ikakve naknade. Ovo je zapravo najveća pljačka umjetnina u povijesti. Počinili su je naizgled respektabilni korporativni subjekti iza kojih stoji rizični kapital iz Silicijske doline. To je otvorena pljačka.
Ako mislite da ovo zvuči preuveličano, ne zaboravite da je umjetnost generirana umjetnom inteligencijom već korištena za naslovnice knjiga i kao urednička ilustracija, zbog čega su ilustratori ostali bez izvora prihoda. Kao rezultat toga, umjetnici i ilustratori već su pokrenuli tužbe protiv određenih tvoraca AI generatora umjetnosti zbog kršenja autorskih prava.
Zašto je to važno, osim neposrednog utjecaja na živote pojedinačnih umjetnika? AI tvrdi da ima sposobnost stvaranja umjetnosti, ali to nikada neće moći učiniti na zadovoljavajući način jer njezini algoritmi mogu stvarati samo varijacije već postojeće umjetnosti. Ona stvara samo krivotvorene verzije ilustracija koje nemaju stvarnu dubinu, duhovitost ili originalnost. Generativna AI umjetnost je vampirska, hrani se umjetničkim djelima prošlih generacija dok istovremeno isisava krv živih umjetnika. Vremenom će to osiromašiti našu vizualnu kulturu. Potrošači će biti naučeni da prihvate ovu umjetnost koja izgleda kao umjetnost, iako joj nedostaje genijalnost, osobna vizija, individualni senzibilitet i ljudskost.
Ovo također stavlja društvo pred ekonomski izbor. Dok će karijere ilustratora biti desetkovane generativnom AI umjetnošću, tvrtke koje razvijaju tu tehnologiju zarađuju bogatstva. Silicijska dolina svojim ulaganjem u AI radi nauštrb plaća živih, stvarnih umjetnika.
Generativna AI umjetnost tek počinje. Ako ilustratori žele ostati ilustratori, vrijeme za borbu je sada. Molly Crabapple i Centar za umjetničko istraživanje i izvještavanje pozivaju umjetnike, izdavače, novinare, urednike i vođe novinarskih sindikata da se založe za ljudske vrijednosti a protiv upotrebe generativnih AI slika umjesto umjetnosti stvorene ljudskom rukom.
Medijski izdavači vrlo ozbiljno shvaćaju prava intelektualnog vlasništva. Njihov posao ne bi postojao bez poštivanja zakona i vrijednosti koje štite ta prava. Ako se novinarske redakcije žele oduprijeti korporativnoj krađi, moraju se obvezati da će podržavati medijsku umjetnost koju stvaraju ljudi, a ne računalni centri.
