Andrej Plenković i njegova družba, čija je sklonost zarobljavanju nezavisnih institucija odavno prepoznata, odabrali su strategiju odgađanja imenovanja novih članova Vijeća za elektroničke medije kako bi posve ovladali ovim regulatornim tijelom i unijeli dodatnu neizvjesnost i kaos u medijski resor. Prijedlog troje kandidata za članstvo u VEM-u Vlada nikada nije uputila u Sabor. Mirela Ahmetović: HDZ pokušava okupirati VEM!
Zašto nadležni u Ministarstvu (kulture i) medija i u hrvatskoj Vladi ne odgovaraju na novinarska pitanja o okolnostima koje su dovele do kadrovskog osakaćenja Vijeća za elektroničke medije (VEM)?
Prošloga tjedna proširila se vijest da je VEM, koji bi prema Zakonu o elektroničkim medijima (ZEM) trebao raditi u sedmeročlanom sastavu, od 14. siječnja spao svega na njih četvero: u njemu su preostali predsjednik Josip Popovac, zamjenik predsjednika Robert Tomljenović te članica i član Katja Kušec i Damir Bučević. Preostalima, Aniti Malenici, Vanji Gavranu i Davoru Mariću, petogodišnji je mandat istekao još u srpnju 2022. godine. Njih troje ostalo je aktivno u VEM-u do 14. siječnja, na osnovu pomalo fantastične zakonske odredbe koja članovima VEM-a omogućava dodatnih šest mjeseci izvanrednog mandata „ako novi član nije izabran“. Autori zakona kao da su predvidjeli i normirali vlastitu aljkavost i izvršavanju svojih obaveza.
ZEM u osnovnim crtama propisuje proceduru izbora članova ovog državnog regulatornog tijela za elektroničke medije. Pred istek mandata nekoga od njih Vlada je zadužena da raspiše javni poziv za predlaganje kandidata za članstvo u tom tijelu. U pravilu, taj posao obavlja Ministarstvo (kulture i) medija. Nakon provedenoga natječaja, ministrica predlaže Vladi odluku o prijedlogu kandidata, a Vlada prijedlog upućuje Saboru. Bitni zakonski kriteriji za izbor člana VEM-a su da se radi o visokoobrazovanim osobama koje imaju radno iskustvo u području medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije, sociologije i/ili prava. K tome, morali bi biti, propisuje ZEM, „javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštovanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja“. Upravo ovu zakonsku odredbu Ministarstvo kulture, Vlada i Sabor redovito krše, pa u članstvo VEM-a ulaze „djelatnici“ koji se definitivno nisu istaknuli zalaganjem za poštovanje demokratskih načela, vladavine prava, i svega ostaloga, dapače, a u ponekim su se primjerima i slučajevima aktivno zalagali za suprotno. Dok onima koji su svoj život posvetili zalaganju za nabrojeno, vrata VEM-a u pravilu ostaju zatvorena.
Još u travnju 2022. godine Ministarstvo medija je raspisalo natječaj za imenovanje novih troje članova/ica VEM-a, a u lipnju se moglo čuti da je zaprimilo 27 prijava za članstvo. Čini se da su Andrej Plenković i njegova družba, čija je sklonost zarobljavanju nezavisnih institucija odavno prepoznata, odabrali strategiju odgađanja imenovanja kako bi (dodatno) ovladali medijskim regulatornim tijelom i unijeli dodatnu neizvjesnost i kaos u medijski resor. Prijedlog troje kandidata u izboru između ovih 27, nikada nije dospio iz Vlade u Sabor.
U srijedu 18. siječnja poslali smo Ministarstvu medija i Vladi pitanja na temu „di je zapelo“. Zanimala nas je informacija o uzrocima dosadašnjeg neimenovanja, kao i stav nadležnih o (dis)funkcionalnosti kadrovski gotovo prepolovljenog VEM-a.
Naime, bitna njegova funkcija jest odlučivanje po raspisanim natječajima za dobivanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija ili televizije. Način odlučivanja o koncesijama propisan je Poslovnikom o radu VEM-a. Za odluku o dodjeli koncesije potrebna su četiri glasa; glasanje se može provesti u najviše tri kruga, a ako se u toj proceduri ne prikupe potrebna četiri glasa, natječaj se poništava. Dakle, ako je VEM već unaprijed reduciran na četiri glasa, odlučivanje o koncesijama trebalo bi biti jednoglasno, pa su izgledi da odluke budu blokirane, da se nove koncesije ne dodjeljuju, a da se istekle ne obnavljaju, daleko veći. Pored ovoga VEM ima i druge nadležnosti, poput raspodjele sredstava medijima iz relativno dobro financiranih programa poticanja pluralizma i raznovrsnosti, medijske izvrsnosti, provjere informacija (fact checkinga) i tzv. medijske pismenosti.
Drugo što smo upitali Ministarstvo medija i Vladu, a odgovora dobili nismo, odnosi se na perspektivu rada VEM-a. Naime, još trojici članova, i to Popovcu, Tomljenoviću i Bučeviću, mandat ističe u lipnju ove godine, dakle za pet mjeseci. Kolike su šanse da do lipnja bude proveden natječaj za njihova upražnjena mjesta, kada natječaj za prethodno troje nije okončan u osam mjeseci? I što će se dogoditi s VEM-om, i s elektroničkom medijskom scenom, ako regulatorno tijelo u nekom trenutku ostane na jednoj jedinoj članici, koja će se k tome, što nije sretna okolnost, odazivati na ime i prezime Katja Kušec?
Prije nekoliko dana na odgađanje izbora novih članova i članica VEM-a reagirali su, zajedničkim saopćenjem, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, najavljujući da će, zbog odgovornosti VEM-a kao jedinog tijela zaduženog za raspodjelu financijskih sredstava iz europskih izvora, svoju zabrinutost podijeliti s nadležnim institucijama na razini EU-a.
Mirela Ahmetović, potpredsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije: HDZ pokušava okupirati VEM
Znate li na kojoj je razini zapelo provođenje natječaja iz travnja 2022. tj, jesu li prijedlozi kandidata upućeni od strane Vlade u Sabor?
Koliko je meni kao potpredsjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije poznato, Vlada RH nije uputila u Sabor svoj prijedlog kandidata, što je dosljedan stil HDZ-a u skladu s njihovim ciljem da umrtve neovisne institucije ili, ako ponekad ne mogu izravno vršiti svoju kontrolu imenujući svoje poslušnike, da odugovlače s procedurom, ne vodeći računa o integritetu neovisnih institucija, a kamoli onom čime bi se te institucije trebale baviti.
Treba podsjetiti da je Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2022. navela kako je imenovanje članova Vijeća pod nadzorom parlamentarne većine i dalje potencijalno ugrožavanje neovisnosti regulatornog tijela od strane politike, a ističu i da postoje sumnje u političku neovisnost Vijeća za elektroničke medije i uprave javne radiotelevizije, HRT-a.
Naravno, slobodni mediji, zaštita novinarstva kao javnog dobra i bolji položaj novinara nisu u interesu HDZ-a. Upravo suprotno.
Koji su, po vašem mišljenju, uzroci dosadašnjeg neimenovanja troje članova VEM-a? Treba li na to gledati u kontekstu dosadašnjeg urušavanja nezavisnih institucija od strane HDZ-ovih vlada? Kakvu poruku Vlada time šalje elektroničkim medijima i novinarima?
Dobro je da su se Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske obratili Vladi, Hrvatskom saboru i Ministarstvu kulture i medija podsjećajući ih da bi Vijeće za elektroničke medije trebalo biti neovisno regulatorno tijelo. Osobno sam na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije predložila da Odbor zatraži od Vlade da uputi svoj prijedlog kandidata u saborsku proceduru, što je i prihvaćeno od ostalih članova, iako ta požurnica od strane Odbora nije jamstvo da će Vlada po njoj postupiti. HDZ očito želi potpuno ovladati ili do kraja umrtviti i ovo neovisno tijelo kao što to pokušava s drugim institucijama, primjerice, onima koje se bave prevencijom i borbom protiv korupcije.
Njih nije briga da je određenim slučajevima vlasništvo nekih medija i dalje skriveno od javnosti što pokazuju pitanja vlasništva pri dodjeli radijskih frekvencija. Vlada i premijer se oglušuju na stalne tzv. SLAPP tužbe koje su znatan financijski rizik za novinare, ugrožavaju njihovu egzistenciju i imaju bitan, zastrašujući učinak na novinare i medije. U anketi Hrvatskog novinarskog društva u ožujku 2022. nabrojena je 951 aktivna tužba protiv novinara i medija u Hrvatskoj koje su protiv novinara pokrenuli političari ili javni dužnosnici, uključujući i suce. Vlada ne mrda prstom po ovom pitanju i zato ćemo stalno upozoravati na ovaj problem. Loš položaj novinara i slobode medija treba još snažnije podići i na EU razinu jer će možda premijer Plenković bar malo upaliti te svoje “savršene radare” i nešto napokon poduzeti ako dobije neku ozbiljniju packu iz EU-a.
Nužno je podsjetiti da je SDP prilikom izbora novog ravnatelja HRT-a upozoravao na brojne tužbe koje HRT provodi protiv novinara ograničavajući slobodu govora, izravno smo pitali i novog ravnatelja HRT-a misli li odustati od tih tužbi i on je obećao da će se takva praksa prekinuti. Naravno, ta praksa se nije prekinula.
Vladi i premijeru ovakvo stanje medija i loš položaj novinara odgovara jer konstantno provodi intenzivno državno oglašavanje što može postati alat za favoriziranje pojedinih medija, i time oblik pritiska i cenzure na što upozorava javnost i udruge. A skandalozno je da neke javne tvrtke i tijela državne uprave odbijaju otkriti koliko su javnog novca i po kojim kriterijima dodijelili pojedinim medijima. Zato je potrebno jasno definirati kriterije i procedure trošenja javnog financiranja medija radi transparentnosti i otklanjanja bilo kakvih sumnji.
Smatrate li da VEM može uspješno i na kompetentan način obavljati svoje zakonski određene poslove u krnjem sastavu (npr. donošenje odluka po javnim natječajima o davanju koncesija za što je potrebna većina od četiri glasa, što u ovoj situaciji pretpostavlja jednoglasnost VEM-a)?
Vijeće, između ostalog, odlučuje o raspodjeli oko 4,5 milijuna eura iz Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija i o gotovo 6 milijuna eura za projekt fact-checkinga, a da ne govorim o važnosti Vijeća za razvoj medijske pismenosti i brisanje nakladnika iz Upisnika pružatelja medijskih usluga.
Kad se sve ovo sagleda, bili bismo iznenađeni da HDZ i Vlada žele jačati Vijeće, zato je „normalno“ da u potpunosti žele eutanizirati rad ove institucije, slično kao s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Nije slučajno da je Ministarstvo kulture u svoj naziv stavilo i medije, sada je jasno zbog čega: kako bi nad medijima moglo imati potpunu kontrolu, a javnim novcem “kupovati” prisniji medijski tretman. Toga smo svjedoci svakoga dana. Zbog toga je nužno pod hitno izabrati preostale članove Vijeća, uz uvjet da to ne budu HDZ-ovi „neovisni stručnjaci“. HND je kod prošlih izmjena Zakona o elektroničkim medijima predlagao da imaju pravo ponuditi dva člana Vijeća iz novinarskih redova, redova struke, te da se članovi Vijeća u Saboru biraju dvotrećinskom većinom. Ove prijedloge HND-a bi trebalo ozbiljno uzeti u obzir kako bi ojačala neovisnost Vijeća i Agencije.
Za nekoliko mjeseci ističe mandat još trojici članova VEM-a (Popovac, Tomljenović, Bučević). Kako natječaj za popunu tih mjesta još nije raspisan, a proces izbora troje članova koji je započeo u travnju 2022. traje već dulje od osam mjeseci, prijeti li još ozbiljnija blokada VEM-ova rada?
Imajući na umu nemar ove vlade po drugim pitanjima od životnog značenja za naše građane, poput zaštite od udara inflacije, zdravstva koje se urušava, pa do obnove potresom pogođenih područja, ne smije nas iznenaditi blokada rada Vijeća za elektroničke medije i pokušaj pune HDZ-ove okupacije i ove institucije. SDP i demokratska javnost, sigurna sam, neće šutke promatrati udare na novinare i slobodu medija.
