Matthew Caruana Galizia, sin ubijene malteške novinarke Carune Galizia po kojoj je nazvana ugledna novinarska nagrada: „Moramo napasti prave uzroke ubojstva novinara u EU – korupciju i organizirani kriminal.“
Situacija u svijetu se dramatično pogoršava u svijetu za novinare, pogotovo u kontekstu rata u Ukrajini, upozoreno je u srijedu na okruglom stolu „Zaštita slobode medija: uloga Europske unije“ koji je održan u Europskom parlamentu prilikom dodjele novinarske Nagrade Daphne Caruna Galizia.
Malteška novinarka po kojoj je nagrada nazvana ubijena je u eksploziji auto bombe 2017., a upravo prošloga petka je održano suđenje i osuđeni su prvi počinitelji. Sin Caruane Galizije, Matthew Caruana Galizia izjavio je kako je za njihovu obitelj presuda donijela malo olakšanja, ali kako je riječ o minimumu.
„Nismo došli do suđenja onih na najvišoj razini, oni su još u pritvoru i čekaju suđenje. Još čekamo i procesuiranje korupcije koju je moja majka istraživala i zbog koje je na kraju i ubijena. Moramo napasti prave uzroke ubojstva novinara u EU. Svako je od tih ubojstava zadnjih godina bilo vezano uz korupciju i organizirani kriminal. Korupcija na najvišoj razini ne smije ostati nekažnjena“, istaknuo je Caruana Galizia, istraživački novinar i direktor zaklade Daphne Caruana Galizia.
EU je zapela u situaciji u kakvoj je SAD bio u 19. stoljeću, prije osnivanja FBI-ja.
„Teško je istraživati prekogranični kriminal, pranje novca, trafficking i slično, ako vam ovlasti staju na granicama. I malteška vlada i europske institucije trebaju naučiti lekcije, institucije trebaju više ovlasti za istraživanje prekograničnog kriminala“, dodao je.
Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović istaknula je kako je 40-godišnja kazna koju su ubojice dobili važna, ali nije dovoljna.
„Treba osvijetliti što je omogućilo ubojstvo, a to ne bi trebalo biti odgovornost ožalošćene obitelji“, kaže Mijatović.
Novo digitalno doba donijelo je i nove oblike nasilja. Iste obrasce online nasilja kojima je bila pogođena Daphne Caruana, pogođeni su novinari širom svijeta, a osobito žene.
„Dezinformacija je kao virus, utječe na stvarne ljude. U Rusiji su mediji totalno zatočeni, a ono što se tamo događa čeka i nas ostale. Pod napadom smo, no i dalje nastavljamo raditi svoj posao. Mi smo u zadnje dvije minute onoga što zovemo demokracijom. Moramo surađivati, nekažnjivost online je nekažnjivost offline, nasilje online je nasilje offline“, istaknula je Maria Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. i suosnivačica filipinskog nezavisnog portala Rappeler.
Kako bi se olakšala situacija za novinare u medije, treba osnovati fond koji bi podupirao medije i novinare u egzilu, predložio je Dmitry Muratov, također dobitnik Nobelove nagrade iz 2021. i suosnivač i nekadašnji glavni urednik jedinih ruskih neovisnih novina Novaya Gazeta.
Urednica vijesti na ukrajinskoj javnoj televiziji Angelina Kariakina se u Strasbourg javila video pozivom. Ukrajinska novinarka provela je jutro u skloništu. Od početka rata u Ukrajini osam novinara je ubijeno na zadatku, a 32 je ubijeno dok su radili druge stvari.
„Svi ukrajinski mediji koji emitiraju moraju imati studio u skloništu. Mnoge redakcije su se bile prisiljene relocirati iz svojih gradova, veliki je to izazov pogotovo za manje nezavisne medije koji sada moraju razmišljati kako će preživjeti. Troškovi su puno veći“, kaže Kariakina.
U Mađarskoj se novinare ne ubija, ali novinari imaju puno problema, posebno oni iz neovisnih medija.
„Na nas se gleda kao na neprijatelje države. Vlada, ministri i ljudi iz državnih tvrtki nam ne daju intervjue, ne pozivaju na konferencije za medije. Novinari koji ne ponavljaju propagandu često su pod napadom vlade i njima sklonih medija. Građani imaju sve manje neovisnih izvora za informiranje“, kaže Szabolcs Dull, glavni urednik mađarskog informativnog portala Telex.
Protiv Daphne Caruana Galizia u vrijeme ubojstva je bilo podignuto 40 SLAPP tužbi i bankovni računi joj bili zamrznuti. Protiv takvih se pritisaka na novinare namjerava boriti Europski akt o medijskim slobodama koji je u rujnu usvojila Europska komisija.
„Politizacija i ekonomski pritisak na medije se pojačava svugdje u Europi. To je snažan poziv na akciju“, istaknula je potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.
Kako je predstavila Jourova, predloženi zakon uključuje zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i protiv nadzora. Stavlja naglasak na neovisnost i stabilno financiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja.
Nagrada nazvana po malteškoj novinarki se dodjeljuje na obljetnicu njenog ubojstva kao „priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljna načela i vrijednosti EU-a, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava“.
Kandidirati su se mogli istraživački radovi koji su objavljeni ili emitirani u medijima u nekoj od 27 država članica EU-a. Žiri koji se sastojao od predstavnika novinara i civilnog društva država članica te predstavnika glavnih europskih udruženja novinara, dodijelio je ovogodišnju nagradu dokumentarnom filmu Srednjoafrička Republika pod ruskim utjecajem francuskih novinara Clémenta Di Rome i Carola Valadea. Oni su istraživali djelovanje vojne skupine Wagner koja je pod ruskim utjecajem, u toj afričkoj zemlji. Film se može pogledati ovdje.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).