To što pokušavamo napraviti Inicijativom za javni voćnjak na Jarunu itekako ima veze sa stvaranjem sigurnijeg grada.
U prostorima Gradske skupštine Grada Zagreba 13. veljače 2023. održana je konferencija pod nazivom „Prema Strategiji urbane sigurnosti Grada Zagreba“. Riječima organizatora: “Konferencijom se želi osigurati rasprava na stručnoj i znanstvenoj razini o ključnim područjima iz urbane sigurnosti, a kako bi se stvorio temelj za kreiranje mjera i aktivnosti koje podižu razinu sigurnosti urbane sredine Grada Zagreba.” Slijedom toga, na konferenciju su osim predstavnika gradskih službi, bili pozvani nezavisni stručnjaci i aktivisti, koji su svojim uvodnim izlaganjima i diskusijama doprinijeli sadržajnim raspravama u osam tematskih panela (Zaštita zdravlja i životne okoline; Zaštita od prirodnih i tehnoloških katastrofa; Jačanje socijalne kohezije, solidarnosti i uključivosti; Kibernetička sigurnost; Energetska sigurnost, građanska energetika i korištenje obnovljivih izvora energije; Sigurna i dostupna javna mjesta i prevencija kriminaliteta; Sigurnost prometa i javnog prijevoza; Terorizam i radikalizacija).
Na konferenciju sam bila pozvana kao članica Inicijative za javni voćnjak na Jarunu, a ovo je moje izlaganje na panelu Zaštita zdravlja i životne okoline:
Drago mi je da je organizirana ovakva rasprava sa širim krugom dionika o jednom važnom strateškom dokumentu za Grad Zagreb. Kao Inicijativa se zalažemo i nadamo da će Grad češće organizirati ovakav tip otvorenih rasprava ne samo o prijedlozima raznih strategija, nego možda i važnije, o njihovoj implementaciji, jer svi znamo da mnoge dobre nacionalne i lokalne strategije skupljaju prašinu po ladicama, jer čak ni u trenutku kada su pisane nije postojala istinska namjera da budu i provedene.
Prije nego kažem nešto o ovom Prijedlogu strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba, želim vas obavijestiti da je na tragu ovoga što sam maloprije rekla, naša Inicijativa zajedno s još 17 udruga i građanskih inicijativa prije dva tjedna uputila dopis Odboru za zaštitu okoliša zagrebačke Skupštine, u kojem između ostaloga tražimo otvaranje diskusije sa širim krugom dionika o implementaciji zagrebačke strategije prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP: Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama grada Zagreba) iz 2019. godine te pozivamo Odbor da razmisli o modelima koji bi omogućili zainteresiranim stručnjacima i građanima sudjelovanje u procesima evaluacije, predlaganja i implementacije rješenja.
Bila sam malo zbunjena kad sam primila poziv da izlažem na ovoj konferenciji, jer mi se činilo da nisam stručna i ne mogu ništa reći o urbanoj sigurnosti. Pokazalo se da sam urbanu sigurnost shvaćala preusko. Naime, kad sam pročitala prijedlog strategije, shvatila sam da to što pokušavamo napraviti s Inicijativom za javni voćnjak itekako ima veze i sa stvaranjem sigurnijeg grada.
Naime, kad smo prije dvije godine pokretali inicijativu, naša motivacija je bila dvostruka: s jedne strane ekološko-okolišna, a s druge strane društvena. Željeli smo jednu zapuštenu jarunsku livadu pretvoriti u park-voćnjak, kojim bi ne samo stvorili zelenu oazu u ljetnim vrućinama, doprinijevši pri tom bioraznolikosti lokacije i poboljšanju kvalitete zraka, nego i kroz zajedničke radne akcije potaknuti povezivanje ljudi iz susjedstva. Jednom riječju promijeniti mikro-klimu, kako onu okolišnu, tako i društvenu, jer Jarun poput drugih novoizgrađenih zagrebačkih naselja pati od nedostatka društvenih sadržaja i socijalne kohezije. Čitajući prijedlog strategije, uvjerila sam se da su Inicijative poput naše dragocjen, iako nažalost neprepoznat doprinos kvalitetnijem i sigurnijem životu u Zagrebu.[1]
U Prijedlogu strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba tako stoji: “U praksi brojnih europskih gradova, upravljanje urbanom sigurnošću podrazumijeva sljedeća područja: sigurnost javnog prijevoza i prometa; sigurnost i zaštita kritične infrastrukture; zaštita eko-sustava i životne okoline; sigurna i dostupna javna mjesta; zaštita od nasilnog i nenasilnog kriminaliteta; zaštita od prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa; osiguravanje jednakog pristupa svim gradskim uslugama; jačanje socijalne kohezije, solidarnosti i uključivosti.” Navodi se također da je već Strategija urbane sigurnosti Grada Zagreba 2014-2017. predvidjela građenje partnerstva “s građanima i drugim dionicima u cilju jačanja sposobnosti grada u odgovorima na rizike s kojima se suočavamo u urbanim uvjetima.”
Među pojavama koje su važne za postizanje visoke razine kvalitete života i urbanu sigurnost, navode se i ugrožavanje bioraznolikosti; neuređene i devastirane javne zelene površine, te nedovoljno razvijena svijest građana/javnosti o pitanjima i problematici zaštite okoliša, onečišćenje zraka, prekomjerna razina buke na pojedinim područjima.
Od brojnih mjera koje Prijedlog strategije predviđa za nas kao Inicijativu za javni voćnjak, osobito su zanimljivi:
- Zeleni poslovi za poboljšanje kvalitete života nezaposlenih osoba i članova njihovih obitelji – Javni radovi na zaštiti prirode (ozelenjavanje parkova, čišćenje gradskih javnih zelenih površina)
- Promicanje navika zdravog života i aktivnog provođenja slobodnog vremena
- Urbani dizajn prilagođen prevenciji kriminaliteta i suzbijanju drugih sigurnosnih rizika – Implementacija smjernica za prevenciju kriminaliteta putem uređenja okoliša
- Povećanje osjećaja pripadanja zajednici (socijalna kohezija).
O važnosti društvenih vrtova i voćnjaka za osiguranje sigurnijeg i kvalitetnijeg života u gradovima postoje sada već brojna znanstvena istraživanja. U radu dr. sc. M. Poje, G. Dragičević, D. Pavlović Lučić, “Primjena trajnica u održivom uređenju zelenih površina grada Zagreba s osvrtom na društvene vrtove”, iz 2013. godine navodi se:
- povećanje biološke raznolikosti,
- omogućuje proces uključivanja raznih udruga i edukacije zajednice
- poboljšavaju kvalitetu života odnosno zdravlje budući da rad u njemu potiče korisnika na fizičku aktivnost.
- potiču socijalnu interakciju među korisnicima ali i interakciju čovjeka i biljke
- Pretvaranje zapuštenih prostora također ima pozitivan utjecaj na lokalno stanovništvo smanjenjem stope kriminala.
Društveni vrtovi praktički su jedina mjesta na kojima se djecu može educirati o tome odakle dolazi hrana, te raznim ekološkim (okolišnim) izazovima kao što je održivost okoliša. A nije zanemariv ni ekonomski aspekt: znatno utječu i na porast vrijednosti nekretnina u blizini, te obogaćuju turističku ponudu grada.
Iskustva Inicijative za javni voćnjak
U protekle gotovo dvije godine kako djelujemo kao Inicijativa dobili smo podršku lokalne samouprave, ali smo naišli na probleme u komunikaciji s gradskim službama (netransparentna procedura, više ureda uključeno u proces, nerazumijevanje inicijative, nedostatak pravnog okvira…). Jedan od većih problema s kojim smo se suočili je i neriješen imovinsko-pravni status zelenih površina, odnosno nepoklapanje katastarskih s gruntovnim knjigama.
S pozitivnije strane gledano, pobudili smo veliko medijsko zanimanje i poslužili kao inspiracija građanskim inicijativama u drugim dijelovima grada (Staro Brestje, Novi Zagreb, Medveščak…).
Iako još uvijek nismo uspjeli ishoditi dozvolu za lokacije koje smo predlagali, proširili smo aktivnosti na druga područja. Tako smo primjerice prošlo ljeto, usred onih strašnih suša organizirali nekoliko kolektivnih akcija zalijevanja i malčiranja mladih stabala. S tim u vezi želim napomenuti da pokušavamo ukazati na potrebu promjene postojećeg modela održavanja zelenih površina na način na koji to radi Zrinjevac. Mislimo da zbog sve izraženijih posljedica klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti treba primijeniti neke nove prakse, osobito metode koje su razvijene u okviru permakulturnog pristupa, te dakako uključiti građane.
Osim toga smo u studenom 2022. u suradnji Hrvatskom komorom arhitekata i REGEA-om (Regionalnom energetskom agencijom) organizirali stručnu konferenciju “Parkovi za sve: zagrebački parkovi – može li drugačije?” Konferencijom smo htjeli potaknuti dijalog struke, grada i građana, te inicirati promjene u pristupu planiranju i održavanju zelenih površina.
Iako smo svime što smo do sada napravili pokazali da znamo i možemo doprinijeti kvaliteti života i sigurnosti u Gradu Zagrebu, ostaje nam još da u to uvjerimo i nadležne gradske službe. Nadamo se da će usvajanje Strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba olakšati rad i nama i sličnim inicijativama. Hvala!
