• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Europa šumom, Hrvatska drumom

Europa šumom, Hrvatska drumom

0
Marina Kelava 23. veljače 2023. Izdvojeno, Planet Zemlja
Foto: European Cyclists' Federation

Europski parlament usvojio je prošloga tjedna rezoluciju kojom poziva Europsku komisiju da donese Europsku strategiju za bicikliranje s ciljem udvostručenja broja kilometara prijeđenih biciklom do 2030. U Sindikatu biciklista nadaju se da će pritisak odozgo donijeti promjene i u Hrvatskoj. No europskim novcem se zasad kod nas uglavnom financiraju posve promašene spojene pješačko-biciklističke staze, neadekvatna odmorišta i slično. „Problem smo adresirali Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, ali i pojedinim jedinicama lokalne samouprave kao naručiteljima i investitorima, no u oba slučaja reakcija je izostala“, kaže Janko Večerina iz Sindikata biciklista.

Europski parlament usvojio je prošloga tjedna rezoluciju kojom poziva Europsku komisiju da donese Europsku biciklističku strategiju za bicikliranje s ciljem da udvostruči broj kilometara prijeđenih biciklom do 2030. To je prvi put da Parlament donosi ovakav dokument o bicikliranju.

Rezolucija koja je gotovo jednoglasno usvojena 16. veljače u Strasbourgu, donosi i akcijski plan od 17 točaka za razvoj biciklističke infrastrukture, osiguranje uvjeta u Europi za proizvodnju bicikala, komponenti i baterija te povećanje broja radnih mjesta za dva milijuna u Europi. “Biciklistički ekosustav” koji pokriva proizvodnju, turizam, maloprodaju, zdravstvo i sport već danas zapošljava milijun ljudi u Europi, naglašavaju iz Europskog parlamenta.

U Sindikatu biciklista smatraju da i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave i provedbenim i nadzornim tijelima za europske projekte nedostaje i volje i stručnosti

Organizacije koje se bave zagovaranjem bicikliranja redom su podržale rezolucije s naglaskom kako se njome napokon priznaje biciklizam kao punopravni način prijevoza i „ključ za postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva”.

„Ova važna rezolucija, koja odražava mnoge naše dugogodišnje zahtjeve zagovaranja i politike, predstavlja ključnu prekretnicu za biciklizam. Pozdravljamo cijeli Europski parlament na usvajanju biciklističke strategije EU-a koja može osloboditi potencijal biciklizma i omogućiti većem broju ljudi da bicikliraju – i to sigurnije – diljem Europe“, komentirala je tako Jill Warren, izvršna direktorica Europske biciklističke federacije (ECF), mreže biciklističkih organizacija iz 40 europskih zemalja.

Nedostatak osiguranih parkirališta i namjenskih biciklističkih staza, ali i nedovoljne mjere za sprječavanje krađe neke su od prepreka koje sprječavaju rast biciklizma u gradovima, istaknuli su zastupnici Europskog parlamenta. Oni predlažu da regionalne i lokalne vlasti integriraju biciklizam, pristupačne e-bicikle i sheme dijeljenja bicikala u planove urbane mobilnosti.

„Više sinergija s drugim načinima prijevoza, poput više mjesta za bicikle u vlakovima ili sigurnijih parkirališta za bicikle na kolodvorima, također bi moglo pomoći industriji biciklizma“, naglašeno je iz Europskog parlamenta.

Zastupnici iz Odbora za promet i turizam EP-a koji su podržali rezoluciju, istaknuli su kako vlade i lokalne vlasti EU-a trebaju značajno povećati ulaganja u izgradnju odvojene biciklističke infrastrukture te smanjiti stope PDV-a za nabavu, najam i popravak bicikala i e-bicikala.

Rezolucijom se poziva EU i da uzme u obzir biciklizam kada gradi ili nadograđuje infrastrukturu Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te da se ubrza razvoj EuroVelo, europske mreže biciklističkih ruta, i njenih 17 ruta.

Novac iz europskih fondova koji je u Hrvatskoj dosad ulagan bicikliranje uglavnom uopće nije unaprijedio lošu situaciju s biciklističkom infrastrukturom i nije Hrvatsku približio razvijenim biciklističkim zemljama

„U Hrvatskoj ovo može dovesti do zaista velikih promjena. Ovakav ‘top-down’ pristup direktno od Europske komisije mogao bi bolje doprijeti do donosioca odluka na nacionalnoj razini, a samim time ih osvijestiti o važnosti i potencijalu biciklističkog prometa, na isti način na koji je zadnjih godina osviještena važnost željeznice“, komentirao je za H-Alter Janko Večerina iz Sindikata biciklista.

U toj udruzi koja se bavi zagovaranjem biciklističkog prometa smatraju i kako bi Hrvatska bi mogla biti zanimljiva lokacija za otvaranje novih tvornica ukoliko dođe do premještaja proizvodnih pogona biciklističke industrije u Europu.

No, zemlje paneuropske regije, a među njima i Hrvatska, već su u svibnju 2021. usvajanjem Paneuropskog glavnog plana za promociju biciklizma pod okriljem WHO/Europe i Ekonomske komisije UN-a za Europu, prihvatile obavezu razvijanja i provedbe strategija za razvoj biciklizam na nacionalnoj razini do 2030. S podacima iz 44 europske zemlje, analiza ECF-a pokazuje da trenutno tek 14 zemalja ima strategije na snazi, dok je šest isteklo, pa ih je potrebno ažurirati. Osam država je trenutno u procesu razvoja nacionalne biciklističke strategije po prvi put, među njima i Hrvatska. Taj se dokument zove Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2022. do 2027. i trenutno čeka red na raspravu u Saboru pa potom javnu raspravu.

„Bitno je biti svjestan da se radi o neobvezujućem dokumentu tako da će napredak još uvijek ovisiti uvelike o političkoj volji kao i o pritisku od strane građana i struke, no ipak u slučajevima pokretanja novih projekata i mjera, plan bi trebao osigurati njihovu kvalitetnu i smislenu provedbu“, zaključuje Večerina.

Zastupnici u Europskom parlamentu, uz usvajanje rezolucije, također su pozivali Komisiju da 2024. proglasi Europskom godinom biciklizma.

Bacanje europskih novaca u vjetar

Novac iz europskih fondova koji je u Hrvatskoj dosad ulagan bicikliranje uglavnom uopće nije unaprijedio lošu situaciju s biciklističkom infrastrukturom i nije Hrvatsku približio razvijenim biciklističkim zemljama. Dovoljno je prijeći granicu u Sloveniju gdje se odmah vide biciklističke staze odvojene i od kolnika i od pločnika, da se uoči kako Hrvatska ima problem. U Hrvatskoj se EU novac uglavnom trošio i troši na uporno financiranje takozvanih „pješačko-biciklističkih staza“, upitno potrebna „odmarališta“ za cikloturiste redovito opremljena neadekvatnim stalcima za bicikle i slično, stanice za popravak bicikala ili punjenje e-bicikala proizvoljno postavljene bez istraživanja realne potrebe za njima, a koje se lako vandaliziraju i rijetko ili nikada ne vrate u funkcionalno stanje…

Janko Večerina

„Uočili smo ovaj problem i adresirali ga izravno krovnoj instituciji odgovornoj za provedbu programa i realizaciju njihovih specifičnih ciljeva – Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i pojedinim jedinicama lokalne samouprave kao naručiteljima i investitorima, no u oba slučaja reakcija je izostala“, kaže Večerina.

U Sindikatu biciklista smatraju da i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave i provedbenim i nadzornim tijelima za europske projekte nedostaje i volje i stručnosti. Rezultat je da se ugrađuje oprema ili izvodi infrastrukture, koja ne odgovara propisima, pa time odstupa i od uvjeta poziva. Za to su provedbena i nadzorna tijela izravno odgovorna.

„Svrha ovih projekata u konačnici bi trebalo biti ostvarivanje unapređenja u biciklističkom prometu za građane, a ne samo stvaranje lijepe slike temeljene na iskorištenom iznosu i postotku apsorpcije bespovratnih sredstava. No, mi imamo tek puko ispunjenje forme u obliku financiranja opreme i infrastrukture koja je neprikladna i samo će ju rijetki od onih kojima je namijenjena koristiti“, zaključuje Večerina.

bicikliranje Europska unija Europski parlament
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Marina Kelava

Povezani članci

Kristian Laubjerg21. rujna 2023.

Mediji u službi proizvođača oružja

Marijan Vogrinec19. rujna 2023.

Recesija na ratni pogon

Marijan Vogrinec5. rujna 2023.

Ruski rulet ukrajinskih izbora

Marijan Vogrinec11. srpnja 2023.

Mađarski poučak o ratu i miru

Marijan Vogrinec4. srpnja 2023.

Slika Doriana Graya

Other News26. lipnja 2023.

Moramo se suočiti sa stvarnošću

  • Posljednje
  • Popularno

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Mediji u službi proizvođača oružja

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Greenpeace: Po ulaganjima u željeznicu u odnosu na ceste Hrvatska među najgorima u Europi

19. rujna 2023.

EU je proizvela 14,7 milijuna bicikala u 2022. godini

19. rujna 2023.

Prijatelji životinja: Za napuštanje životinje napokon zatvorska kazna

18. rujna 2023.

Bjeloglavi supovi Palina, Coline, Lima i Anton ponovo lete nebom iznad Kvarnera

18. rujna 2023.

Prvo viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj

18. rujna 2023.

ROSA: Velika pobjeda žena u EU parlamentu na području prostitucije

15. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.