“Upravo smo danas postavili trampolin pa sam ga išla pogledati”, kaže sretno Jasna Lesički, voditeljica Senzornog vrta Centra Stančić. Centar je ustanova koja skrbi o osobama s raznim vrstama invaliditeta, a kako se nalazi u ruralnom okruženju imaju oko svojih zgrada prostrane zelene površine.
“No, mnogi naši korisnici se kreću u invalidskim kolicima ili se otežano kreću i nije im bilo dostupno to zelenilo. Zato smo osmislili ovaj vrt kako bi se prvenstveno i njima omogućio boravak u prirodnom okruženju”, kaže Lesički.
Posađeni ružmarin, lavanda, metvica i drugo aromatično bilje šire ugodne mirise vrtom. Osim podražaja osjeta mirisa, vrt nudi mogućnost i za druge senzorne doživljaje. Tu su taktilne ploče za osobe koje ne vide, a mogu se dodirivati i druge površine, od stabala do vode u jezercu. Iako je jezero malo, postavili su i malu pumpu pa imaju i fontanu koja stvara opuštajući zvuk žuborenja vode. To je i dom za ribice i pokoju patku.
“Radni terapeuti ovdje mogu provoditi terapiju s korisnicima tako da potiču njihova osjetila, kako bi im se opip, njuh, sluh, razvijali”, kaže Lesički.
Dok središnja ustanova skrbi uglavnom o odraslim korisnicima, ispostave u Dugom Selu i Vrbovcu brinu o 200 djece. Oni u središnju ustanovu dolaze na terapijsko jahanje, ali se u pauzama od terapija također igraju u vrtu.
“S vremenom je ovaj vrt dobio jako bitno mjesto u svim našim životima. Kada imam pauzu i ja se dođem ovdje odmoriti na nekoliko minuta, odmah se opustim i relaksiram do uobičajenih aktivnosti, papira, pisanja projekata. Tako je i našim korisnicima koji ovdje nalaze smirenje”, kaže Lesički.
U vrijeme pandemije vrt je još dobio na značaju. Kako je riječ o otvorenom prostoru, ovdje se mogu odvijati grupne aktivnosti, pa imaju sportske srijede, glazbene radionice petkom…
“Napravili smo i kućicu za druženje, gdje si ljudi popiju kavu. Imamo tu i tri konja u svrhe terapije, a sada i terapijskog psa”, opisuje Lesički na koje sve načine približavaju prirodu svojim korisnicima u Centru Stančić.
I dok je u svijetu to uobičajena praksa, terapijski vrtovi nalaze svoje mjesto u sve više ustanova koje brinu o osobama s invaliditetom i u Hrvatskoj. Još jedan vrt pronašli smo u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot u Popovači, koja na kraća ili duža razdoblja zbrinjava osobe s problemima mentalnog zdravlja. I ta je bolnica, slično kao Centar Stančić, okružena zelenim površinama no uočili su potrebu za kreiranjem i terapijskog vrta.
“Bolnica se nalazi u dvorcu okruženom hortikulturom, imamo puno stabala i stazica, no htjeli smo organizirati uvjete za provođenje terapijskih aktivnosti”, kaže Matej Josić iz Udruge za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika koja djeluje pri Bolnici i brine o vrtu.
Slično kao i u Centru Stančić, posadili su aromatično bolje, postavili sjenicu za druženja.
“Ljudi koji borave u bolnici vole ovdje boraviti, u prirodi se opuste na drugačiji način, tok misli im postane drugačiji, cirkulacija i cijeli metabolizam”, ističe Josić.
U vrtu se odvija i radna terapija na način da grupa korisnika brine o vrtu, sade biljke, zalijevaju, plijeve, čiste smeće… Postavili su tako i povišene gredice u kojima uzgajaju povrće koje koristi u bolničkoj kuhinji – rajčice, mladi luk, krastavce. Tako su zaokružili proces jer održavaju i kulinarske radionice.
“Sve ovo ima veliko značenje u radnoj terapiji. Kada radite nešto svojim rukama, berete plodove svoga rada, a potom to i pojedete, osjećate zadovoljstvo. Radimo i na očuvanju ili stvaranju radnih navika, da nauče nove stvari i da kasnije kod kuće mogu nastaviti s tim aktivnostima. No, i neki korisnici dođu kod nas s iskustvom, oni sudjeluju i u kreiranju uređenja”, kaže Josić.
U vrijeme pandemije vidi se koliko velike posljedice na mentalno zdravlje boravak u zatvorenim prostorima i izolacijama ima na sve, a osobama koje su već suočene s takvim problemima, osobito je bitno omogućiti boravak na otvorenom prostoru.
Trudimo se provoditi s našim korisnicima što više vremena na otvorenom. Zatvaranje u zidove je psihički naporno, a uz to u vrijeme korone na otvorenom je manja mogućnost zaraze. Oni su ovdje sretniji i veseliji, jača se onaj zdravi dio osobe što je cilj liječenja”, ističe Josić.
No, ideja im je da se napravi niz vrtova u krugu bolnice, ali im za uređenje većih površina nedostaje financijskih sredstava, kao i stručnjak koji bi to osmislio i vodio. Udruga se prijavljuje na manje natječaje pa tako ipak polako napreduju. Dok je nekad postajala mogućnost “bolničke ekonomije”, bolnica je imala vlastite voćnjake i vinograde, no danas to više nije moguće, pa vrt na neki način nastavlja tradiciju.
Dok su vrtovi koje smo upoznali kroz razgovor s Lesički i Josićem u sklopu ustanova, Grad Zagreb je u ožujku krenuo s gradnjom terapijskog vrta koji će služiti i širem krugu građana.
“Tijekom provedbe projekta ‘Gradski vrtovi’, primijećen je izražen interes građana osjetljivih skupina i osoba s invaliditetom za sudjelovanjem, te se sukladno tome i formirala ideja o izgradnji adekvatno opremljenog terapeutskog vrta”, ističe Dejan Jaić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo koji provodi ovaj projekt.
Vrt koji je u izgradnji u krugu bivše tvornice Sljeme trebao bi biti završen tijekom svibnja, a financira se kroz europski projekt proGIreg. Zajedno s gradovima Dortmundom, Torinom, Ningboom, Zagreb kroz ovaj projekt “uspostavlja žive laboratorije u urbanim područjima suočenim s izazovima postindustrijske obnove s ciljem podizanja kvalitete života lokalnih zajednica uvođenjem rješenja temeljenih na prirodi”.
Tako je cilj izgradnje vrta za terapeutsko vrtlarenje i edukaciju u Sesvetama omogućiti osobama s poteškoćama vrtlarenje, ali i uključiti osobe s invaliditetom kao i druge socijalne osjetljive skupine građana u širu društvenu zajednicu.
“Dugoročno se želi i smanjiti troškove vezane uz rehabilitaciju te poboljšati kvalitetu života svih zainteresiranih građana”, navodi Jaić.
Aktivnosti u vrtu će se provoditi tijekom cijele godine za sve dobne skupine.
“U suradnji sa stručnjacima iz domene vrtlarstva kao i sa stručnim vodstvom terapeuta organizirat će se tematske radionice i edukacije namijenjene osobama određene socijalno osjetljive skupine. Također kroz suradnju škola i vrtića organizirat će se nastava u prirodi, edukativne radionice za djecu predškolske i školske dobi”, najavio je Jaić.
U budućem vrtu Grad Zagreb će održavati sadržaje i potrebnu komunalnu infrastrukturu dok će Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom voditi komunikacijske aktivnosti i ostale ustanove pozvati na korištenje vrta.
Želja nam je potaknuti osobe s poteškoćama, te roditelje djece s poteškoćama da se prijave i budu korisnici vrta”, zaključuje Jaić.
Koje će sadržaje nuditi zagrebački terapijski vrt
U terapijskom vrtu unutar kruga bivše tvornice Sljeme planirani su sljedeći sadržaji:
- Zone za integraciju korisnika, a koju će sačinjavati sjenica, roštilj, drvena platforma/pozornica i kružne klupe,
- Zone za vrtlarenje i edukaciju, a koju će sačinjavati povišeni stolovi za uzgoj bilja, hugelkultur gredica, spremište za alat i špalir,
- Zona za senzorički vrt i senzorička odmorišta, a koju će sačinjavati povišene i klasične gredice s biljem, refleksološka staza, “mirna odmorišta i interaktivna skulptura.
Značaj terapijskih vrtova
Terapijski vrtovi su posebno dizajnirani vrtovi s ciljem jačanja motoričkih, senzoričkih, kognitivnih, afektivnih, alimentarnih, duhovnih i socijalnih potencijala za skladan život i zdravlje. Terapijski vrtovi i terapijska hortikultura omogućuju svakom ljudskom biću, bez obzira na ograničenja, da radi, stječe nova znanja i opušta se.
Hortikulturna terapija pomaže poboljšanju pamćenja, kognitivnim sposobnostima, iniciranju zadataka, jezičnim vještinama i socijalizaciji. U tjelesnoj rehabilitaciji, hortikulturna terapija može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju koordinacije, ravnoteže i izdržljivosti. U strukovnim hortikulturnim terapijskim postavkama ljudi uče samostalno raditi, riješiti problem i slijediti upute”, naglašavaju iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.
Projekt proGIreg
Osim vrta u sklopu projekta proGIreg trebao bi se modernizirati postojeći urbani vrt, planinara je implementacija zelenih krovova i zidova, nova akvaponička instalacija, postava solarnih panela te izgradnja biciklističke staze ekološkim materijalima u sklopu Ulice 6 koja povezuje naselje Novi Jelkovec sa živim laboratorijem.
