Pod pritiskom da postigne nultu neto emisiju stakleničkih plinova do 2050., Europska unija gura politike za čišću ekonomiju. Neki su ciljevi pretočeni u zakone, a oko drugih se cjenkaju. Ako Europska unija uspije učiniti svoje gospodarstvo čišćim, to bi moglo poslužiti kao primjer zagađivačima od Sjedinjenih Država do Kine.
Europska unija je 2019. obećala da će do 2050. postati prvi svjetski klimatski neutralan kontinent kako bi pokušala usporiti zagrijavanje planeta. Unatoč pandemiji COVID-19 i ratu u Ukrajini te energetskoj krizi koja je uslijedila, EU zakonodavci još uvijek guraju politike smanjenja onečišćenja.
Neki su ciljevi iz Europskog zelenog plana pretočeni u zakone, a oko drugih se cjenkaju. Paketima pomoći za koronavirus dodani su zelenin uvjeti, a pravila koja blokiraju projekte čiste energije su poništena. “COVID nije ubio Zeleni dogovor, već ga je učinio jačim”, rekao je Pieter de Pous, analitičar iz berlinskog klimatskog think tanka E3G.
Ako Europska unija uspije učiniti svoje gospodarstvo čišćim, to bi moglo poslužiti kao primjer zagađivačima od Sjedinjenih Država do Kine – i pokazati državama širom Afrike i Azije da je jedan od najbogatijih svjetskih emitera ozbiljan po pitanju klimatskih promjena.
Ali koliko je Europska unija blizu ostvarenja svojih ciljeva? I koliko još mora učiniti? Zajedno s medijskim partnerima iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo, DW prati napredak Unije u pet ključnih sektora.
Emisije: Smanjenje onečišćenja stakleničkim plinovima
Europska unija smanjila je godišnje zagađenje stakleničkim plinovima za oko 30% od 1990. godine, uglavnom tako što spaljuje manje ugljena. Sada želi smanjiti onečišćenje stakleničkim plinovima za 57% od te razine do kraja desetljeća.
“Prava istina je da svijet nije na pravom putu da zadrži porast temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Potrebno nam je više ambicija”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, arhitekt Zelenog dogovora u studenom 2022.
Ali najnoviji cilj EU-a ne obavezuje na rezove potrebne da bi se ispunilo obećanje o zadržavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C (2,7°F) do kraja stoljeća. Climate Action Tracker, projekt dvije organizacija za istraživanje okoliša, otkrio je da bi se emisije morale smanjiti za više od 62%. Čini se da će trenutne politike država članica smanjiti emisije za samo 36-47%.
Energija: Više obnovljive energije
Europska unija dobiva 22% energije iz obnovljivih izvora. Prošle je godine usvojen plan za dosezanje 40% do kraja desetljeća. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., Europska komisija je tvrdila da želi ponovno povećati cilj, i to na 45%. Cilj podrazumijeva brze i snažane poticaje za elektrifikaciju aktivnosti koje zagađuju i dekarbonizaciju električne mreže.
Prijedlog je prošao dva kruga zakonodavnog procesa EU-a, ali se s njim još moraju složiti države članice, koje lobiraju da zadrže cilj na 40%.
Europska unija se bori za izvore energije koji bi zamijenili plin otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu i zatvorio plinovode. Države poput Njemačke, najvećeg gospodarstva EU, ponovno su pokrenule elektrane na ugljen, potpisale desetljeće duge ugovore s proizvođačima plina u Africi i na Bliskom istoku i izgradile terminale za primanje ukapljenog prirodnog plina iz inozemstva. Istodobno, Njemačka i druge zemlje članice EU-a obećale su koristiti više obnovljivih izvora energije i olakšati tvrtkama da i same koriste OIE.
Iako analitičari očekuju nagli porast zagađenja zbog sagorijevanja veće količine ugljena, više su zabrinuti zbog planova za izgradnju nove infrastrukture za fosilni plin, koja bi desetljećima mogla zagađivati. To bi moglo ugroziti cilj korištenja 45% zelene energije do 2030.
Energija: Električna energija iz solarnih panela, vjetroturbine
Industrija očekuje da će Europska unija izgraditi infrastrukturu za 220 GW solarne energije i 92 GW energije vjetra u sljedeće četiri godine, uz pomoć nižih cijena obnovljive energije. To je više od brojki koje su nužne po nekim scenarijima koji zadržavaju globalno zatopljenje na 1,5 C, barem prema londonskom klimatskom think tanku Ember, koji je modelirao puteve za postizanje cilja.
“Da bismo izašli iz ove krize, potreban nam je ogroman priljev domaće, pouzdane obnovljive energije. Ako je EU ozbiljna u vezi uvođenja obnovljive energije, nema razloga zašto se ciljevi za industriju ne bi mogli postići”, rekla je Harriet Fox, analitičarka solarne energije u Emberu.
Izgledi industrije vjetra manje su optimistični nego solarni zbog dugog vremena potrebnog za dobivanje dozvola i izgradnju vjetroelektrana. U studenom su se zemlje članice EU-a složile skratiti rokove za izdavanje dozvola. To znači da mogu preskočiti dio papirologije za procjenu utjecaja projekta na okoliš, ubrzavajući vrijeme između planiranja i izgradnje.
Zgrade: Grijanje domova bez izgaranja plina
Europska unija također namjerava obnoviti više zgrada i pogoniti ih 49% obnovljivom energijom do 2030. Prema prijedlogu, Europska komisija se zalagala za postavljanje solarnih panela na nove javne i poslovne zgrade od 2027. i na postojeće od 2028. Želi isto učiniti i za nove stambene zgrade od 2030.
Uz izgradnju infrastrukture za proizvodnju čiste energije, Europska unija bi morala elektrificirati aktivnosti koje su danas pogonjene na fosilna goriva, kao što je izgaranje plina za grijanje domova. Jedan od najučinkovitijih načina za to je zamjena plinskih kotlova električnim dizalicama topline.
Modeliranje Europske komisije pokazuje da bi se količina topline koju generiraju pumpe koje rade na obnovljivu električnu energiju morala otprilike utrostručiti do kraja desetljeća. Preliminarna analiza Regulatory Assistance Projecta, globalne neprofitne organizacije koja radi na dekarbonizaciji zgrada, istaknula je da bi se brzina instalacija trebala gotovo udvostručiti. Dok su visoke cijene plina dovele do naglog porasta potražnje za dizalicama topline, nedostatak obučenih instalatera usporavao je promjenu.
Prijevoz: Vožnja automobila bez izgaranja benzina
Europska komisija namjerava smanjiti prosječnu emisiju CO2 iz novih automobila za 55% do 2030., prije nego što dosegne nulu do 2035. To bi bilo jedno od najlakših rješenja za čišći promet, jedini sektor u kojem je zagađenje u stalnom porastu. Emisije stakleničkih plinova bile su 15% veće 2021. nego 1990. godine.
Neke države članice odstupile su od cilja, primjerice Njemačka i Italija.
Stručnjaci kažu da je cilj dostižan, ali nije ambiciozan. Prodaja električnih vozila raste. Udio električnih među novim automobilima prodanim u Europskoj uniji skočio je s 11% u 2020. na 18% u 2021.
Kad bi se više putovanja automobilom prebacilo na vlakove, autobuse i pješačenje, emisije iz prometa mogle bi brže pasti.
Poljoprivreda: Manje zagađenja s farmi
Europska unija je malo napredovala u smanjenju zagađenja s farmi, koje su odgovorne za oko 10% emisija stakleničkih plinova u EU. Oni dolaze u mnogo oblika i iz različitih izvora — metan iz kravljeg podrigivanja, dušikov oksid iz gnojiva i oboje iz gnoja.
Dvije trećine poljoprivrednih emisija Europske unije potječu od životinja. EU planira uvesti održive aditive za stočnu hranu, koji mogu smanjiti emisiju metana iz krava i smanjiti količinu soje koja se uzgaja na iskrčenoj zemlji za ishranu stoke. Prema Europskoj uniji, pomak se ne može dogoditi bez promjene u prehrani ljudi.
Izvor: How is the EU progressing toward the energy transition?
Prevela Marina Kelava.
