Krajem mjeseca trebala bi, po najavama, biti otvorena javna rasprava o prijedlogu zaštite Mrežnice. Iako su već više puta izrađivane stručne podloge koje su predlagale da se ta vrijedna rijeka proglasi parkom prirode ili regionalnim parkom, iz Državnog zavoda za zaštitu prirode najavili su da će po ovom prijedlogu gornji tok Mrežnice postati spomenik prirode, a donji tok značajni krajobraz. Zaštita Mrežnice dio je kampanje The Nature Conservancy „Zajedno za rijeke“ kojoj je cilj zaštititi do 400 kilometara rijeka u pet zemalja – Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Najboljim snom se spava ispod slapa i umirujuće buke koje voda stvara, piše na jednoj od ploča postavljenih na Rastokama. A slapovi ove godine smiruju više inače, vode je puno, stvara moćne prizore i buku koju vrijedi čuti.
Na sedri slapova Slunjčice ljudi su gradili mlinove koji i danas stoje, i rijeka i ljudske nastambine ovdje stvaraju posebnu sinergiju koju vrijedi posjetiti. Novinari iz regije Jugoistočne Europe kao i aktivisti za rijeke koje je u Rastoke prošloga tjedna dovela međunarodna organizacija The Nature Conservancy imali su sreće doživjeti Rastoke u vrijeme obilja voda, nakon kišnog svibnja.
Upravo je sedra koja je omogućila ove prizore u Rastokama posebnom učinila i rijeku Mrežnicu, ista sedra koja je učinila od Plitvičkih jezera svjetski najpoznatiju prirodnu atrakciju ove regije. Nevjerojatno je da takva rijeka do danas nije pod nikakvim stupnjem zaštite. Iako je još prije dvadeset godina napravljena stručna podloga za proglašenje parka prirode, do toga nije došlo. Kao razlozi su se navodili vojni poligon koji bi trebalo izmjestiti, no zaštiti su se protivili kroz vrijeme i drugi, primjerice vlasnici vikendica na obali rijeke. Nepostojanje bilo kakve regulacije dovelo je do toga da je danas ova osjetljiva rijeka ugrožena i ljeti doslovno napadnuta, od prevelikog broja raznih vrsta plovila i turista, do gradnje po obalama.
U Primišlju na gornjem toku Mrežnice, ovih je dana također spektakularno. Vode je kao nikada, brza je i uzburkana. Na tom mjestu ljeti počinju rafting i kajakaške ture, potpuno neregulirano i bez ikakve naplate i dobrobiti koja bi se mogla ulagati u zaštitu rijeke. Tako se uskom makadamskom cestom do obale probiju i cijeli autobusi stranaca koji se ovdje ukracavaju u plovila koja onda prelaze preko osjetljivih sedrenih barijera, prenosi iz Nikica Spudić iz kluba podvodnih aktivnosti Vodomar iz Duga Rese.
No, Mrežnica će uskoro ipak biti zaštićena, najavio je novinarima ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić. Stručna podloga koja je pri kraju dovršetka predložit će da gornji tok Mrežnice, kanjonski dio, bude zaštićen kao spomenik prirode, a donji tok kao zaštićeni krajolik. Javna rasprava očekuju da će biti otvorena krajem mjeseca. Riječ je o stupnju zaštite koji se provodi na lokalnoj razini, a ne nacionalnoj kao što bi bilo slučaj da je riječ o parku prirode. Stručna podloga iz ne tako davne 2010. predlagala je, po drugi put, da se Mrežnica proglasi parkom prirode ili regionalnim parkom.
No, u slučaju proglašenja parka prirode država bi trebala osnovati novu javnu ustanovu i financirati zaštitu, a to će se ovim prijedlogom izbjeći.
„Nažalost, Mrežnica danas nije u svom izvornom obliku. Zagorska Mrežnica je skrenuta na HE Gojak i završava uglavnom u rijeci Dobri. Smanjen je pritok vode što je imalo negativne konotacije na ekosustav, no i dalje je to međunarodno vrijedno područje, dio mreže NATURA 2000. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije Natura Viva dobit će mehanizme za upravljanje koje sada nema i to bi joj trebalo pomoći u reguliranju određenih aktivnosti. Pravi posao je u upravljanju tim područjem”, naglasio je Duplić.
Zaštita Mrežnice dio je kampanje i projekta The Nature Conservancy „Zajedno za rijeke“ koju provode na 13 rijeka u Jugoistočnoj Europi. Cilj je zaštititi do 400 kilometara rijeka u pet zemalja, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, kroz uspostavljanje novih zaštićenih područja uz rijeke. Riječ je o nekima od posljednjih divljih rijeka u Europi. U slučaju Mrežnice potpisali su sporazum u suradnji s institucijama, po kojem su se obvezali da će pomoći u procesu zaštite, da će zajedno provoditi prikupljanje novca za zaštitu tog područja, pomoći u izradi stručnih podloga i studija …
„Uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica ključno je za djelotvornu i trajnu zaštitu rijeka. Zato surađujemo s brojnim akterima, uključujući i nevladine organizacije, privatni sektor, lokalne zajednice i vlade kako bismo razvili cjelovita i dugoročna rješenja za zaštitu naših rijeka“, izjavila je Dragana Mileusnić, direktorica Programa za Jugoistočnu Europu u organizaciji The Nature Conservancy.
Iz Hrvatske su osim Mrežnice, u kampanju uključene i Korana i Zrmanja, za koje će The Nature Conservancy također zagovarati zaštitu.
„Privilegija je živjeti u zemlji s obiljem pitke vode. Hrvatska je poznata po svojim rijekama, a Mrežnica, Korana i Zrmanja među najljepšima su u Europi. Osim bioloških i prirodnih funkcija, one imaju i veliki utjecaj na našu dobrobit. Važno je da im se osigura odgovarajuća zaštita kako bi mogli nastaviti uživati u njihovim vrijednostima“, rekla je Irma Popović Dujmović, direktorica Programa za slatke vode u organizaciji The Nature Conservancy.
Za Koranu i Zrmanju trenutno istražuju koje su mogućnosti s obzirom da zasad nema inicijative za formalnu zaštitu.
„Krupa je na primjer zaštićena kao kulturni krajobraz i to bi možda bilo dobro rješenje i za Koranu, na kojoj postoji zanimljiva i vrijedna povijest i kulturna baština. Zrmanja je djelomično zaštićena, ali provedba zaštite je manjkava, a i gornji tok rijeke je ostao izvan zone zaštite te želimo vidjeti s lokalnim stanovništvom što možemo učiniti“, kaže Popović.
U kampanju je uključena i Neretva u svom BiH dijelu, što je bitno i za Hrvatsku jer stanje Neretve u gornjem toku itekako utječe na donji tok Neretve u Hrvatskoj. U BiH će se raditi i na zaštiti Vrbasa i Bune.
„Službena zaštita rijeka u Bosni i Hercegovini doprinosi našoj borbi protiv stotina štetnih projekata planiranih na njima“, kaže Jelena Ivanić, koordinatorica programa energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu u Bosni i Hercegovini.
Zaštita i dobro upravljanje zaštićenim rječnim područjima pomoći će uključenim državama i u ispunjavanju međunarodnih obaveza kao što su Europski zeleni plan, Zelena agenda za Zapadni Balkan i Kunming-Montreal globalni okvir za biološku raznovrsnost iz prosinca 2022. godine, navode.
U Makedoniji organizacija Eko-Svest radi na zaštiti rijek Vardar u području kanjona Demir Kapija. U Srbiji Ekološko udruženje Rzav radi na uspostavljanju specijalnog rezervata prirode na rijeci Veliki Rzav, području velike bioraznolikosti. U Crnoj su Gori organizacija Eko-Tim i The Nature Conservancy, u suradnji s WWF Adria i lokalnom udrugom Da Zaživi Selo, pokrenule inicijativu da se uspostavi Park prirode Gornja Ćehotina. Bistrica proglašena je pak spomenikom prirode još u 70-im godinama, a sada se radi na proširenju područja zaštite. Iz Crne Gore u projekt je uključena još i Mrtvica, gdje Eko-Tim također zagovara proglašenje parka prirode.
