Astronomsko društvo Beskraj i platforma 1POSTOZAGRAD u suradnji s mjesnom samoupravom, u utorak, 25. listopada 2022. od 11:18 do 13: 27 organiziraju promatranje pomrčine Sunca s prostora budućeg parka u zagrebačkom naselju Travno. Povodom toga događaja predsjednik gradske četvrti Tonko Bogovac i Svjetlana Lugar, lokalna aktivistkinja i potpredsjednica gradske četvrti, za H-Alter govore o planovima i već poduzetim koracima prema uređenju budućeg parka u tom zagrebačkom naselju.
Svoju prvu sadnja stabala kao gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević napravio je u studenome 2021. godine na prostoru zelene površine i budućeg parka u Travnom koji je dio novozagrebačke Plave potkove – niza u cjelinu povezanih velikih javnih parkova od kojih su neki dovršeni, a neki nisu. Kako bi se podigla svijest, kako gradske uprave, tako i građana, o važnosti Plave potkove kao gradograditeljske baštine Zagreba ali i stvarne potrebe grada, te njenog aktivnog uređenja, Astronomsko društvo Beskraj i platforma 1POSTOZAGRAD u suradnji s predstavnicima lokalne samouprave, u utorak, 25. listopada 2022. od 11:18 do 13: 27 organiziraju promatranje pomrčine Sunca s prostora budućeg parka.
Događanje za cilj ima potaknuti interes Grada i očekivanja građana za uređenje konkretnog parka sa zapadne strane Mamutice – koji ima sve preduvjete da od nedovršenih parkova Plave potkove bude prvi uređen, po mogućnosti i s višim setom očekivanja od uobičajenih zagrebačkih parkova. Ako i kad ga urede, upravo ovaj park može biti pokazni primjer novog smjera za grad, a time i potencijalno veliki uspjeh aktualne (zelene) gradske uprave koja bi time i (re)afirmirala novozagrebačku potkovu.
Povodom događaja na prostoru budućeg parka, o planovima i već poduzetim koracima prema njegovom uređenju, govore znanstvenik i predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb – istok Tonko Bogovac i Svjetlana Lugar, spisateljica, dugogodišnja lokalna aktivstica, potpredsjedica gradske četvrti Novi Zagreb – istok i osoba koja je na zadnjim izborima osvojila najveći broj glasova kao nositeljica liste, iza gradonačelnika Tomaševića. Oboje su iz redova stranke Možemo!.
U sklopu događanja u utorak, lokalna samouprava organizira i šetnju budućim parkom s predstavnicima i predstavnicama Mjesnog odbora Travno i Vijeća gradske četvrti NZG – istok, koji će govoriti o aktivnostima vezanima za uređenje parka i njegove zone. Šetnja počinje u 13 sati kod vježbališta /Događanje se u slučaju kiše otkazuje/.
Svjetlana Lugar, Vaš angažan oko budućeg parka sa zapadne strane Mamutice je višegodišnji. Što se tamo sve događalo?
Svjetlana Lugar: Razmišljanje o prostoru zapadno od Mamutice kao budućem javnom parku koji čeka da dođe na red i to postane, dijelila sam sa svojim susjedima, šetačima kroz naselja, prijateljima…i tako već četrdeset godina bez da se park dogodio.
Geneza je bila uobičajena: južni dio pretežno šljunčan, otvoren i bez značajnog raslinja koristio se kao prostor za igru djece i lovište guštera. Sjeverni dio s nešto više raslinja i dodatnim oplemenjivanjem: čišćenjem zemlje i sadnjom bilja i drveća, postalo je privlačno za divlje vrtove. Zajedno smo financirali pumpu s vodom za piće i zalijevanje i vrtovi su se skoro raširili cijelom plohom budućeg parka. Travno je već onda imalo oko trinaest tisuća stanovnika, a sam kompleks Mamutica blizu šest. Taj park nam treba.
Prva generacija djece prerasla je osnovno školstvo, drveće i grmovi u dijelovima prerasli su u urbanu prašumu naseljenu ježevima, fazanima i nekim vrstama ptica grabljivica. S vremenom se broj vrtova smanjio. Stariji vrtlari su odustali, novih je bilo sve manje.
Prije deset godina kroz Vijeće gradske četvrti pokrenuta je odluka da se prostor pripremi za budući javni park – što GUP i propisuje. Tada je s te površine uklonjeno čak devedeset tona otpada, pretežno plastike i metala. Žao mi je što je pritom uklonjeno i mnogo raslinja, naprosto zato što mehanizacija nema empatiju.
Taj tjedan dana krčenja i čišćenja popratila sam snimanjem fotografija, njih nekoliko stotina i danas se mogu vidjeti u foajeu KUC Travno pod naslovom „Sjećanje na divlje vrtove“.
Dok smo zagovarali korake prema parku, istovremeno su zagovarani i uvjeti za vrtlare divljih vrtova da nastave svoj rad. Od samog početka osmišljavanja cijelog projekta „Prvog društvenog vrta u Zagrebu“ i gradske mreže takvih vrtova prihvatila se udruga Parkticipacija i to izgurala. Kao dio tima Parkticipacije, ti si i predložio alternativnu lokaciju preko puta ceste.
„U gradskim prostornim planovima predmetni je prostor, zvan Lakun, predviđen za budući veliki javni park tj. jedan je od šest (budućih) parkova novozagrebačke Plave potkove.
No, dok se to ne ostvari, predlažemo da konkretna čestica bude ustupljena na privremeno korištenje kao lokacija prvoga zagrebačkog društvenog vrta i na taj način prostor bude održavan na korist građana.“ – citat iz gradskog dokumenta “Prijedlog lokacije za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta, od 25.rujna 2012.
Parkticipacija se ozbiljno primila osmišljavanja cijelog projekta. Osmišljen je koncept odgovornog upravljanja vrtom, zatim uključivanje svih aktera u vrtu, raznih sadržaja od edukacija do umrežavanje dobavljača. Svega što vrtovi trebaju do alternativnih pravaca uzgoja bilja s težištem na ekološki uzgoj i dalje poticanjem i širenja subjekata uključivanjem eko-škola, vrtićkih grupa i dr. Od toga na kraju nije bilo ništa. Preko svih priprema, utrošenog vremena vrijednih članova Parkticipacije i drugih pridruženih udruga i incijativa objedinjenih pod tim imenom samo se prešutno prešlo. Gradonačelnik Bandić je sve predao gradskim uredima, bez sumnje kvalificiranim osobama, ali nametnuo im je da vrtni posao obavljaju administrativno, za pisaćim stolom u uredu. Ipak, vrtovi ne mogu ne uspjeti i Zagreb je slijedom te borbe za naš park dobio prvu ikad mrežu gradskih vrtova.
Naš budući park od onda životari kao livada sa sporadičnom, neplanskom sadnjom i sitnim improvizacijama, od spomenika ukrajinskom pjesniku Tarasu Ševčenku, do drugih sadržaja. Svemu tome nedostaje okvir smislenog parka, a s obzirom na vrijeme čekanja na njega, sada očekujemo i visoki standard njegova budućeg uređenja.
Koje je danas stanje te zelene površine?
Svjetlana Lugar: Dok livada i dalje čeka da bude park, događaju se sporadične promjene. Za poneke intervencije i ulaganja u naselju bivala je zadana lokacija i odjednom to se realiziralo na livadi, vjerujem razmišljanjem da tu ionako ima puno mjesta.
Tako smo dobili vježbalište za zahtjevne vježbe koje od brzine realizacije ispod sprava još uvijek nemaju propisanu podlogu. Tako je po vrućim danima prašina, a kišnim blato. Onda je kraj tog vježbališta niknulo dječje igralište s klupom za dojilje. Jedni i drugi trebaju vrijeme za konteplaciju. Čemu stisnuti ih jedno uz drugo? Dalje Zrinjevac redovno pošumljava obodno, a po sredini gradski ured inicira sadnju u ime obilježavanja važnih datuma. Sadnja je bez plana cjeline.
Na južnom dijelu livade imamo godinama lijepo oblikovani i utabani javni sportski teren. Korišten za mali nogomet, a danas ga uz dozvolu mjesnog odbora koriste dječje ekipe ragbi kluba. Dozvola je privremenog tipa jer klub traži zonu R1 (rekreacijska namjena-šport s gradnjom), a to u zoni Z1 (javni park) nije moguće.
Sjeverno, uz Ukrajinsku ulicu imamo spomenik ukrajinskom pjesniku za čije otvorenje se zaboravilo obavijestiti Vijeće mjesnog odbora i Vijeća gradske četvrti. Ta praksa je prekinuta. Vijeće mjesnog odbora i Vijeće gradske četvrti je svoj odnos prema zelenim površinama prihvaća odgovorno i ne želi ništa prepustiti slučaju.
Vijeće mjesnog odbora, na sjednici u svibnju 2022. jednoglasno je izglasalo Zaključak o inicijativi za raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja za uređenje javnog parka sa zapadne strane Mamutice koji je sastavni dio sustava velikih javnih parkova novozagrebačke Plave potkove.
Što konkretno tražite za taj budući park?
Svjetlana Lugar: Primjereno krajobrazno oblikovanje, uz plansku sadnju drveća, grmlja i niskog raslinja, parkovnih staza koje bi omeđivale i vodile do pomno planiranih parkovnih sadržaja: dječji park, vježbalište za odrasle, zahtjevno i manje zahtjevno, sportskih sadržaja, možda neki element vode osim one pitke koja se treba podrazmijevati, opreme praktične za druženje korisnika parka itd. Mjesta ima i za možda neku tematsku oazu unutar parka. Vodi bi se moglo dati i uloga koju ima u našim životima, dakle istaknutu. Možda na tragu „Vrta za odrasle“ u Krešimirovom parku čija je fontana „Kozmički ciklus vode“ svojevremeno bila i ribnjak. Program budućeg parka treba definirati u suradnji s građanima i urediti ga po najvišim standardima. Odrasla sam uz Trg Petra Krešimira IV. koji je jedan od najljepših gradskih parkova, danas i zaštićeno kulturno dobro RH, a koji je u svom rješenju objedinio autorski talent i visoka očekivanja Grada. To želimo i našem budućem parku koji ne bi trebao biti tipični zagrebački park, već zagrebačke parkove približiti najboljem što krajobrazna struka može ponuditi.
Što je od toga realno i u kojem roku? Koje su prepreke?
Tonko Bogovac: Realno je očekivati raspisivanje urbanističko-arhitektonskog natječaja koji bi predvidio sve elemente budućeg parka. Tu je važno dobro pripremiti projektni zadatak, a za što smatram da je ključan participativan proces u kojem građanke i građani mogu sudjelovati, kako bismo zaista stvorili uključiv prostor i izbjegli situaciju kao npr. s Avenijom Dubrovnik gdje nam je čista struka podarila pothodnike koji su će još dugo biti bolna prepreka u prostoru Novog Zagreba. S druge strane, struka se mora pobrinuti da dobitno rješenje bude izvedivo etapno jer je danas teško očekivati da će se ovako velika površina moći urediti u jednom zalogaju. To je i jedna od bolnih točki projekta Racinjak tj. istočnog dijela parka Bundek, gdje se na natječaju dobitno rješenje ne može izvoditi u etapama, a s druge strane tamo nisu rješena ni imovinsko-pravna pitanja. Prepreka je dakle puno, potrebna je izrada procesa participacije, potom kvalitetnog projektnog zadatka, dobro etapiranje projekta i tek onda možemo krenuti u realizaciju tek pojedinog dijela. Nadam se da do 2025. godine možemo imati gotovo rješenje, a ako budemo imali sreće možda i krenuti u prvu etapu.
Koliko su odmakli ti planovi?
Svjetlana Lugar: Prvi najvažniji korak je već učinjen, a to je Zaključak Vijeća mjesnog odbora Travno za raspisivanjem arhitektonsko-urbanističkog natječaja za uređenje livade u javni park. Vjerujemo kad se to počne realizirati da će biti prostora da sudjelujemo u realizaciji. Raduje me pomisao koliko će to podići kvalitetu naše svakodnevice i koliko će stanovanje u Mamutici biti poželjno. Kao dio Plave potkove, taj je park važan i za Zagreb u cjelini.
U dijelu potkove koja pripada Utrini je park za pse. Vijećnici mjesnog odbora nastoje nedostatke unutar prostora za pse, koji je slabo krajobrazno riješen, ispraviti. A nakon tribine u Muzeju suvremene umjetnosti koju smo organizirali nedavno i koja je tematizirala Novi Zagreb, pa tako i Plavu potkovu, poduzeli su i prve korake i prema boljem očuvanja prostora potkove u GUP-u. Jedan mali dio zemljišta ne nosi parkovnu već građevinsku oznaku i zatražili su prenamjenu GUP-a u cilju očuvanja cjeline same Plave potkove. Hvale vrijedno na brzini reagiranja, a i pokazatelj koliko je važno o gradu razgovarati da bi se popravio. Ti su pomaci možda nevidljivi, ali su jako važni.
Koje želje i planove imate za prostor na uglu Vatikanske i Njemačke, neposredno južno od parka gdje GUP propisuje društvenu namjenu tj. tamo gdje je gradnja moguća?
Svjetlana Lugar: Taj krajnji jugozapadni ugao naselja nosi oznaku zone D. Velika je to parcela u čijem krajnjem istočnom dijelu je vrtić, oznake D4, i djeluje od početka nastanka naselja. Uvijek se govorilo da će u nastavku biti dom umirovljenika ili zdravstvena stanica, ili oboje, što bi precizno dobilo oznake D2 i D3. Kako smo svjedočili da je GUP u praksi često prestajao biti strategija razvoja grada i postajao podloga za dobivanje lokacijske dozvole, bojali smo se da nam neki XY investitor ne uleti s nekom neprimjerenom gradnjom. U cilju zaštite te naše zone D i 2017. smo slali primjedbu na GUP da čvršće bezeciramo zacrtano. Odgovor da je to u više navrata potvrđeno i da nije potrebno više slati primjedbe bio nam je motiv da u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom otvorimo prostor za pregovaranje i dogovaranje.
Rezultat je Zaključak sjednice Vijeća naše gradske četvrti, Novi Zagreb-istok koji predlaže prijavu kompleksnije izgradnje na raspisane natječaje fondova Europske Unije.
Predložena je izgradnja doma za palijativnu skrb, zdravstvene stanice i prostorije za potrebe lokalne samouprave s konferencijskom dvoranom te podzemna garaža na više razina – jer za parking zelene površine ne damo!
Bila bi to prva takva specijalizirana ustanova za palijativnu skrb u gradu i jedna od rijetkih u Republici.
„Ovakav višenamjenski javni, društveni, megaprojekt otvara mogućnost da se u njemu primjene sve „zelene“ strategije i direktive s ciljem postizanja održivosti u skladu s pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.“ kako to navodi citat iz Zaključka.
Što je od toga realno i u kojem roku? Koje su prepreke?
Tonko Bogovac: Prepreke ovakvom projektu su financije, pogotovo ako govorimo o podzemnim garažama, to je zasigurno najskuplja vrsta investicije i opravdano je zapitati se može li takav projekt i bez podzemnog prostora za parkiranje. S druge strane, visoko-obrazovana radna snaga potrebna za institucije zdravstvene skrbi je također skupa, ali opravdano, te je pitanje dugoročnog financiranja takvog objekta i pronalaska radne snage. Stoga je u ovom trenutku teško govoriti o rokovima, ali sam mišljenja da se budući projekt na parceli uz zelenu livadu ispred Mamutice mora dobro uklopiti u rješenje za uređenje parka, stoga ga je i potrebno obuhvatiti u sklopu arhitektonsko-urbanističkog natječaja. A nakon toga ćemo vidjeti što dalje.
Sa sjeverne strane Ukrajnske, u radijusu potkove, svojevremeno je, samodoprinosima građana, započeta izgradnja Centra za borilačke sportove. Budući da gradnja nikad, ni nakon više desetljeća, nije dovršena zgrada koju je zapravo trebalo dovršiti je umjesto toga srušena pod izlikom da je ruglo. To na neki način ide na ruku potkovi, no nitko više ne povlači pitanje potrebe izgradnje Centra za borilačke sportove u Novom Zagrebu. Koja su vaša razmišljanja?
Svjetlana Lugar: Zaista je zgrada bila ruglo. Nikad dovršena i otvorena za zlonamjernike koji su u nju unosili otpad, išarali je neestetskim grafitima, palili vatru i sl.. Govorilo se da će se dovršiti i urediti u dvoranu za borilačke sportove ali je zgrada godinama sve više bila na sramotu svima nama. Na incijativu lokalnog vijećnika je srušena, a da pritom nije ponuđena alternativa za planirani sportski sadržaj koji bi sasvim sigurno dobro došao Novom Zagrebu.
Istočno, zasebna je zgrada na koju se naslanjala ova srušena i aktivni je kafić. Dalje na istok je kompleks boćališta, nikad aktivirani. Tu je zaboravljeni i umirajući mini golf, van funkcije i stolnoteniski stolovi zbog nelijepog ambijenta rijetko korišteni.
Bazen sa svim pristupnim prostorima je uređen i održavan primjereno, samo ovaj južni dio poslije rušenja zgrade i čišćenja njenog okoliša otvara mogućnost da se pristupi izradi plana kako ga dovesti u red i u jednu otvorenu cjelinu.
Na koji način se lokalna samouprava uključila u događanje „Pomrčina za park!“ kojim se nastoji podići razinu znanja o Plavoj potkovi, važnosti njena cjelovitog očuvanja i potrebu etapnog uređenja preostalih, nedovršenih parkova?
Svjetlana Lugar: Najprije podrška suorganizatorima događaja. S 1POSTOZAGRAD surađujemo na raznim idejama kako opremiti i humanizirati otvorene prostore da se građanke i građani u tom prostoru i zadržavaju. Dalje dobrodošlica astronomiji u našem naselju je dobrodošlica znanosti. Naše je naselje nekad i imalo sve javne površine nazvane po osobama i pojmovima iz astronomije i zrakoplovstva! Obavijestili smo osnovne škole naše četvrti i Dom umirovljenika. Zahvalili su se na pozivu i uputit će svoje znatiželjnike. Neke škole astronomiju imaju kao fakultativni predmet. Osim toga ovo je za mene prvi slučaj da mi teleskopi koje će postaviti Astronomsko društvo Beskraj, dolaze takorekuć u dvorište i radujem se poviriti u svemir.
Paralelno gledanju pomrčine mi vijećnice mjesnog odbora i gradske četvrti prošetat ćemo livadom s građankama i građanima koji to žele i kroz šetnju ispričati kako mi vidimo opremljen i uređen budući javni park, što smo već poduzeli i što poduzimamo, i naravno iskoristit ćemo priliku i saslušati ih što oni imaju za reći o toj temi. Bit ćemo otvoreni i za sva pitanja u domeni lokalne samouprave.
No, prije svega ovo druženje s građankama i građanima je prilika da govorimo o Plavoj potkovi, kako je zamišljena u bitno većem mjerilu od donjegradskog originala Zelene potkove, da je to niz u cjelinu povezanih velikih javnih parkova. Od šest parkova Plave potkove uređena su samo tri: Park Vjekoslava Majera, Park Utina i Park mladenaca. Preostala su još tri: park zapadno od Mamutice i dva velika parka između Mamutice i Super Andrije- parkovi Lakun i Bračak, tako nazvani po autohtonim toponimima po kojima su nazvana i novozagrebačka naselja. Govorit ćemo kako Vijeće mjesnog odbora Zaključkom sa sjednice zagovara da se kroz krajobrazni natječaj da prilika građanima i građankama da iznesu svoje mišljenje, a stručnjakinjama i stručnjacima da ga osmisle onakvim kakvim ga mi građani trebamo.
Sadašnja zelena površina sporadično se dosađuje novim stablima. Dobar dio je stradao i uslijed suše i neadekvatne brige. Planira li se nova sadnja? Je li i koliko je to u koliziji s budućim parkom?
Svjetlana Lugar: Potrebno je što prije urediti park da bi sadnja bila smislena. Nestrpljivi smo jer to je trka s vremenom. Evo i primjera kako u praksi ništa ne ide preko noći. U Sopotu, inicijativa za sadnju drvoreda, koju je pokrenula platforma 1POSTOZAGRAD, na južnoj strani Islandske povlači se već godinama. Čim je zahtjev krenuo, od raskršća Većeslava Holjevca zasađeno je petnaestak stabala i tada se stalo. Sad nedavno krenuo je Zaključak da se drvored dovrši do pred Doma umirovljenika pa će korisnici i prolaznici u budućnosti imati hladovinu i na svojoj strani tj. u cijeloj dužini Islandske ulice.
Po svim mjesnim odborima krenulo se sa Zaključcima o sadnji. Drveće, sve gdje su rubne zelene površine uz ceste prazne, grmlje kao zaštita malih ptičica jer agresivne vrane se ne uvlače pod njih. Odlična mi je i ideja da se više sadi drveće na autobusnim stanicama kako bi putnici dočekivali svoje autobuse u hladovini..itd. Ti procesi su krenuli.
Što vidite na toj livadi za 10 godina od danas?
Svjetlana Lugar: Vidim park bogat raslinjem svih vrsta, oblika i visina, vidim krvotok staza s kapilarnim skretanjima u oaze različitih sadržaja. Vidim opremu za sve uzraste, od sprava za vježbanje, vode, umjetničkih intervencija, klupe uz staze i one skrivene iza grmova, a na njima čitaći novina, knjiga, parove udubljene u razgovor, pokoji roštilj i travnjake gdje ljudi s djecom sjede na dekama. Park će se sasvim sigurno dogoditi, a za sve nas je bolje da to bude prije, a ne kasnije.
Tonko Bogovac: Najljepši park u Novom Zagrebu.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Kultura na H-Alter-u” koji sufinancira Grad Zagreb.