HEP-Proizvodnja planira napraviti novu akumulaciju nizvodno od problematične hidroelektrane Lešće kako bi se „poboljšalo stanje okoliša“ i regulirali opasni vodeni valovi. Procijenjeno je da će gradnja male hidroelektrane Globornica koštati 18,6 milijuna eura i uključivati novo akumulacijsko jezero duljine 4,3 kilometra. “Ne znam koliko postrojenja nizvodno misle raditi, događati će im se isti problemi. Ne žele priznati da bi najbolje rješenje bilo srušiti HE Lešće“, kaže Željka Leljak Gracin, pravnica Zelene akcije.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je krajem listopada rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu za projekt „Višenamjenski objekt za poboljšanje vodnog režima uslijed rada HE Leite na rijeci Donjoj Dobri nizvodno od HE Lešće“, na području Općine Generalski Stol u Karlovačkoj županiji. Riječ je o projektu gradnje male hidroelektrane Globomica koja se sastoji od „akumulacijskog jezera, objekta proizvodnih jedinica, preljeva sa slapištem, nasute brane, platoa s upravljačkom zgradom, pristupnog puta i spoja s elektroenergetskom mrežom“, a u koji zajednički investiraju HEP-Proizvodnja i Hrvatske vode.
Izgradnjom brane stvorit će se akumulacijsko jezero duljine oko 4,3 km. Ono će biti izduženog oblika s najvećom širinom 150 m i srednjom širinom oko 80 m, a služit će ponajprije kao kompenzacijski bazen HE Lešće, stoji u rješenju. Kako se navodi, ključna je ulogu jezera u prihvaćanju vodnih valova uzvodno instalirane HE Lešće. Valovi su se otpočetka rada hidroelektrane Lešće prije desetak godina pokazali kao veliki problem, iako ne i jedini.
„HEP-Proizvodnja nikad nije skrivala izazove nastale djelovanjem HE Lešće. Dapače, proaktivno je inicirala njihovo rješavanje, te je još od 2012. godine, poduzela brojne radnje za njihovo rješavanje, kako bi se došlo do njihove eliminacije i još bolje zaštite okoliša“, tvrde iz HEP-Proizvodnje.
U „poboljšanje stanja” investiraju Hrvatske vode i HEP Proizvodnja, a HEP Proizvodnja godišnje u to ulaže „približno 100 tisuća eura“.
„Štete koje stvara HE Lešće lako su vidljive golim okom. To nisu samo vodeni valovi, već i erodiranje obala, uništavanje obala i infrastrukture nizvodno od Lešća, dolazilo je i do šteta na cestama uz vodu. Indirektne štete nije ni moguće pobrojati, generalno gubitak za okoliš je velik. Rijeka Dobra više nije dio NATURA 2000 područja, a nekad je bila. Vodeni val se osjeća i na rijeci Kupi u koju Dobra utječe, hladna voda utječe na mrijest ribe, nema turizma koji je prije postojao na rijeci“, kaže pak Denis Frančišković, pravnik iz karlovačke organizacije Eko Pan.
Ovakve posljedice kao što su vodeni valovi dijelovi studije utjecaja na okoliš za hidroelektranu Lešće nisu spominjali, tvrdi pak pravnica Zelene akcije Željka Leljak Gracin. Naime, kako je projekt rađen na temelju studije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, udruge za zaštitu okoliša nisu imale uvid u cijelu studiju.
„Pričala sam o tome i na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode, postavljala sam pitanja o HE Lešće, ali nisam dobila nikakav odgovor. S okolišne strane taj projekt je sagrađen u zadnji čas, jer sigurno ne bi dobio dozvole da smo ranije ušli u EU“, ističe Leljak Gracin.
Dodatni trošak za gradnju MHE Globornica prema procjeni iznosi 18,6 milijuna eura, no iz HEP-Proizvodnje tvrde „kako će realizacija zahvata, ne samo doprinijeti poboljšanju stanja okoliša nizvodno od HE Lešće, nego i povećanju domaćih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za dodatnih 3,6 MW“.
U okviru Izmjena i dopuna prostornog plana Karlovačke županije krajem prošle godine izrađena je Strateška studija o utjecaju na okoliš koja je predložila drugo rješenje za Lešće, zaključila je da bi promjena režima rada iz vršne u protočnu hidroelektranu smanjila vodene valove.
„HEP o tome ne želi razgovarati o tome, a rušenje nije ni razmatrano, o tome se ne priča. Ostalo je ovo kao opcija iako će to sigurno opet imati značajne utjecaje na okoliš. Ne postoji ni jedna stručna podloga koja ide u prilog tezi da je ovo jedino i najprihvatljivije rješenje“, kaže Frančišković.
S obzirom da se radi o hidrotehničkom objektu, HEP-Proizvodnja dužna je izraditi i elaborat Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, što je postupak u kojem sudjeluje javnost, za razliku od Ocjene o prihvatljivosti za ekološku mrežu.
“Iz HEP-a ne žele priznati da bi najbolje rješenje bilo srušiti HE Lešće, da su sve projekcije o utjecaju na okoliš bile pogrešne. Sada im je ideja sanirati štete novim branama nizvodno i ne znam do kada misle to raditi. To je pogrešan pravac i pogrešna politika, događati će im se isto”, zaključuje Leljak Gracin.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili.
