„Uspjeli smo da se iz prijedloga maknu najproblematičniji članci i naplaćivanje ulaska na plaže“, ističe Maja Jurišić iz Pokreta otoka povodom javnog savjetovanja o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. No, Zakon uvodi koncept “hotelske plaže”. „Ako će to biti elitistička plaža sa skupim sadržajima, naravno da ‘običnim’ građanima neće biti dostupna jer neće moći sebi priuštiti ležaljku od 200 kuna“, komentira Irena Burba iz Zelene Istre. „Ako ne ponište javno savjetovanje, sigurno ćemo prosvjedovati“, kaže Vladimira Mascarell iz inicijative Javno je dobro.
U sjeni nogometnog prvenstva, adventskih kućica, ulaska u Schengensku zonu i uvođenja eura održava se javna rasprava o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kada se govori o pomorskom dobru, govori se i o plažama, a slobodne plaže su jedna od posljednjih područja gdje u Hrvatskoj još donekle živi javno dobro. Hoće li i to područje slobode ovim zakonom biti nagriženo, mišljenja su među civilnom društvom donekle podijeljena. Dok iz Pokreta otoka smatraju kako je prijedlog zakona prihvatljiv, iz inicijative Javno je dobro, Zelene Istre i ostalih udruga okupljenih u mrežu Zeleni forum su zabrinuti za budućnost plaža u Hrvatskoj.
Javno savjetovanje otvoreno je do 17. prosinca, a prve ozbiljne primjedbe odnose se na način provođenja javnog savjetovanja. Inicijativa Javno je dobro u ponedjeljak je u splitskoj gradskoj luci dijelila zahvalnice građanima koji su se uključili komentarima u javnu raspravu, a njih je već gotovo 300. I to unatoč tome što se Zakon ne može komentirati po člancima i to što sustav povremeno i ne dopušta ulaz, kao što je bilo jučer.
Iz Zelene Istre su zato u petak uputili zahtjev za nadzor Povjereniku za informiranje da se javna rasprava ponovi i to u trajanju od 30 dana.
„Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od samog početka savjetovanja opstruira sudjelovanje javnosti! Unatoč obećanjima danim civilnom društvu, ono nije omogućilo komentiranje pojedinih članaka predloženog Zakona, iako se radi o mogućnosti uobičajenoj na portalu e-Savjetovanja“, upozoravaju iz udruge.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno je usvojiti do kraja godine jer je to uvjet za povlačenje novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ustvrdio je u kolovozu ministar Oleg Butković. Tada je u javnost procurio nacrt prijedloga zakona koji je izradila radna skupina, a na koji je reagirala mreža udruga Pokret otoka upozoravajući kako se otvara put ograđivanju i naplaćivanju plaža. U Ministarstvo su tada pozvali predstavnike Pokreta otoka. Nakon razgovora mogućnost ograđivanja plaža i naplate ulaza koja je postojala u prvom nacrtu, izbačena je, no ostala je opcija hotelskih koncesija na plaže.
„Mi smo imali jedino opciju pregovaranja o postojećem modelu, ili ćemo pregovarati koliko će plaže ostati javne i kakve će biti koncesije ili nećemo pregovarati. Iz te pozicije smo zadovoljni. Opcija da uopće ne postoje hotelske plaže u ovom konceptu razvoja koji prevladava kod nas, ali i u ostatku svijeta, nije moguća. Možemo živjeti u iluziji ili možemo pregovarati da dobijemo najbolje moguće. U ovom smo slučaju uspjeli da se maknu najproblematičniji članci, naplaćivanje ulaska na plaže“, ističe Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
U zakonskom prijedlogu koji je na javnom savjetovanju, ostaje mogućnost da hotel dobije koncesiju na plažu. Ukoliko se nalazi izvan naselja, hotel mora ostaviti 30% plaže za građane. Iz Pokreta otoka su tražili da to bude 50%.
„Nismo ni mi zadovoljni, ali nisu ni hoteli. U naseljenim područjima 50 posto ostaje, ako hotel dobije koncesiju, ali je može dobiti samo ako imaju gospodarsku cjelinu s plažom. Ta koncesija se odnosi na gospodarske sadržaje što je i sada bilo stavljano pod koncesije“, tumači Jurišić.
U Zelenoj Istri smatraju pak da promjena jest velika i značajna. „Nije istina da neće biti ograničavanja pristupa plažama. Ukoliko povežemo članak 86 o dostupnosti samo 30% uređene plaže izvan naselja koja je u koncesiji za građane s člankom 2 gdje se definira pojam ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra kao ‘ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra’, možemo zaključiti da će se plaže koje idu u koncesiju moći ograđivati ili će se otežavati pristup dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra te ćemo imati elitističke plaže sa skupim sadržajima, koje naravno da ‘običnim’ građanima neće biti dostupne jer si neće moći priuštiti ležaljku od 200 kuna“, ističe pak Irena Burba iz Zelene Istre.
No, Jurišić ipak ističe kako gradovi i općine ne moraju ni jednu plažu kroz svoje prostorne planove odrediti kao hotelsku.
„Odgovornost se prebacuje na jedinice lokalne samouprave, a građani se moraju pokrenuti i sudjelovati u prostornom planiranju. Kada se održavaju javne rasprave o prostornim planovima građani mogu utjecati na to hoće li na svom području imati hotelske plaže ili ne“, dodaje Jurišić.
Na okruglom stolu Za! slobodne plaže održanom u subotu u Puli Dušica Radojčić iz pulskog Možemo! je istaknula kako bi sada hoteli i kampovi do dugogodišnjeg ekskluzivnog prava na uređenu plažu mogli i bez javnog natječaja.
„Čak i samo jedna ugostiteljska ili smještajna jedinica u području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja omogućit će koncesiju na plažu bez javnog natječaja. S obzirom da će o tome što je ‘funkcionalna gospodarska cjelina’ odlučivati jedinice lokalne i područne samouprave, možemo zamisliti što će s pomorskim dobrom učiniti korupcija i pogodovanje“, kaže pak Radojčić.
Iako su sudjelovali i u radu radne skupine za izradu zakona, iz inicijative Javno Je Dobro, koja okuplja više civilnih udruga i građanskih inicijativa, ali i aktivnih građana, zakon smatraju katastrofalnim.
„Neuspješno smo upozoravali na usklađenost ovog zakonskog prijedloga s drugim zakonima, nacrt nije usklađen sa zakonima o gradnji, vlasništvu, ustavom, sa zakonom o koncesijama… Nisu ni članke unutar zakona međusobno uskladili“, kaže Vladimira Mascarell iz inicijative Javno je dobro, članica radne skupine.
S njima se slažu iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti HAZU koji su u svojim primjedbama na zakon također upozorili na neusklađenost i pravnu nedorečenost zakona te zatražili da se ponovi javno savjetovanje.
„Pojam pomorskog dobra određen je suprotno imanentnom karakteru općeg dobra“, ističe akademik Nikola Bašić.
Osim pristupa plažama, iz udruge Zelena Istra zabrinuti su i zbog problematike nasipavanja plaža, koja, iako se konačno, zakonski regulira, ostavlja previše prostora za različita tumačenja.
„U zakonu piše da je zabranjeno nasipavanje plaža osim na osnovu pravne osnove, a to je koncesija. Dakle, nasipavanje je moguće. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje materijalom s primjesama zemlje, da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane i da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno“, kaže Burba.
Iz inicijative Javno je dobro upozoravaju i kako je su s nacrtom Zakona o pomorskom dobru povezane i nedavne izmjene Zakona o prostornom planiranju za koje je javna rasprava u drugoj polovici listopada trajala svega dva tjedna. Iz Hrvatske komore arhitekata i drugih strukovnih organizacija upozoravali su tada kako je riječ o neustavnim izmjenama koje donose „degradaciju prostornog planiranja u Hrvatskoj“. Između ostalog, omogućuje se gradnja mimo prostornih planova čime lokalna zajednica gubi dio prava na odlučivanje o svom prostoru. Iz inicijative Javno je dobro smatraju da ova dva nova zakona zajedno ozbiljno ugrožavaju pomorsko dobro.
„Mi živimo na pomorskom dobru. Otuđenje pomorskog dobra, podređivanje plaža hotelima ili lučkoj upravi, ostavlja lokalno stanovništvo bez centralnih dijelova. Ako živite uz obalu, obala vam je Trg bana Jelačića, nemate ništa drugo. Zamislite da netko Zrinjevac želi dati u koncesiju, garantiram da bi se Zagreb digao na noge. Ako ne ponište javno savjetovanje, mi ćemo sigurno prosvjedovati“, zaključuje Mascarell.
Benčić: Saborska oporba će biti protiv
Saborska zastupnica Sandra Benčić iz Možemo! izjavila je u subotu u Puli kako će „čitava opozicija u Saboru stati u zaštitu pomorskog dobra i tražiti drugačiju regulaciju“ no i kako trebaju podršku građana.
Istaknula je i kako se nedavno u Saboru raspravljalo i o Strategiji razvoja turizma, koja ne rješava niti jedan gorućih problema pretjerane turistifikacije i preizgrađenosti obale.
„Ta se strategija svodi na povećanje broja gostiju, a ne kako do više koristi za zajednicu, premda je poznato da više od 65 posto prihoda od turizma odlazi izvan zemlje. Njom je zacrtano povećanje udjela hotelskog smještaja u turističkim kapacitetima, pa se investicije u izgradnju hotela žele potaknuti ekskluzivnim pravom korištenja plaža“, povezuje Benčić.
Vlada je različitim izmjenama poreznih zakona smanjila prihode gradova i općina.
„Zato su JLS spremne podržati svaku, pa i najgoru investiciju i gradnju, samo kako bi osigurale prihod od komunalnog doprinosa i naknada. U monokulturi turizma te se investicije smještaju na obali i postaju presudan faktor devastacije priobalja“, kaže Benčić.
