Od 1971. godine udio površine Europe koji je izložen visokoj ili većoj meteorološkoj opasnosti od požara porastao je s 20 na gotovo 40 posto. Ali postoje velike razlike među zemljama.
Prevela Marina Kelava
Portugal, Španjolska, Grčka i Italija pojavljuju se svake godine kada govorimo o velikim šumskim požarima. Ne moramo gledati daleko u prošlost da se sjetimo katastrofa poput požara na Rodosu u Grčkoj prošlog srpnja koji je raselio 30 000 ljudi. Ili požara Pedrógão Grande 2017. u Portugalu, u kojem je poginulo 66 ljudi. Mediteran je žarište klimatskih promjena i žarište šumskih požara.
Sve veći broj europskih zemalja suočava se s vrlo visokim ili ekstremnim rizikom od šumskih požara. To je za neke od njih novi problem. Posljednjih su godina šumski požari također ozbiljniji i u zemljama srednje, istočne i sjeverne Europe. 2018. bila je posebno loša godina za Švedsku. Švedska je te godine iskusila vrlo visok rizik od požara na 49% svog teritorija, a ekstremni rizik, najviši stupanj, na 14% svog teritorija. Bio je to rekord u posljednjih pet desetljeća. Iste je godine širom zemlje izgorio rekordan broj hektara, daleko više nego bilo koje godine u prethodnom desetljeću.
Europa sada ima dvostruko više teritorija s vrlo visokom ili ekstremnom meteorološkom opasnosti od požara nego 1971. godine, 40 posto u odnosu na 20 posto. To znači da su populacije koje prije nisu bile izložene visokom riziku, ili nikakvom riziku, sada izložene velikom riziku da dožive šumski požar. Ovaj indeks, indeks meteorološke opasnosti od požara, mjeri vremenske uvjete koji omogućuju širenje požara. Uključuje vlažnost, vjetar, temperaturu i oborine, ali ne uključuje druge vrlo važne varijable kao što je vegetacija. Da bismo znali stvarnu opasnost od požara, meteorološka opasnost od požara je samo jedan dio. “Ona dijelom ovisi o vremenu, dijelom ovisi o gorivu i njegovoj zapaljivosti, što također ovisi o sadržaju vlage”, kaže Carlo Buontempo, direktor Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S).
Ako se usredotočimo samo na meteorološku opasnost od požara, i njeno povećanje širom Europe i u nekim pojedinačnim zemljama sugerira da postaje sve teže spriječiti potencijalne šumske požare. Zapravo, jedna istraživačka studija ukazuje na vezu između ovog povećanog rizika i klimatskih promjena. Samo u mediteranskom bazenu broj dana s ekstremnim rizikom više se nego udvostručio u posljednjih 40 godina. Izvješće OECD-a „Upravljanje šumskim požarima u kontekstu klimatskih promjena” navodi sljedeće: „Klimatske promjene povećavaju rizik od šumskih požara. Više atmosferske temperature, promijenjeni obrasci padalina, suhoća krajolika i promjenjivi obrasci vjetra i munja povećali su rizik od šumskih požara.”
Ne radi se samo o sve većem i većem području s visokom meteorološkom opasnosti od požara ili o tome da se razina rizika povećala tijekom godina već se ovi uvjeti javljaju i izvan tradicionalne ljetne sezone požara. “Trajanje sezone požara, koja označava godišnje razdoblje u kojem su meteorološki uvjeti pogodni za požar, također je u porastu u većini dijelova svijeta. U prosjeku, trajanje sezone šumskih požara poraslo je za 27% na globalnoj razini između 1979. i 2019.”, navodi se u izvješću OECD-a. U Kataloniji, u Španjolskoj, vatrogasci već zapažaju ovu promjenu. “To je kao desezonalizacija rizika, koji više nije samo ljeti. Također postoji povećanje broja vatrogasnih usluga raspoređenih tijekom cijele godine, također i u proljeće,” kaže Etel Arilla, zamjenica inspektora Akcijske grupe za šumarstvo Katalonske vatrogasne službe (GRAF). U Poljskoj, šumski vatrogasci Przemysław Rembielak i Bartosz Klich pričaju sličnu priču: „Sezona požara već je produžena, jer traje od veljače. U nedostatku snijega gore niski suhi grmovi, dok su ranije u veljači ili ožujku još bili prekriveni snijegom. Sada dok razgovaramo je listopad, a prije dva dana je bilo trideset Celzijevih stupnjeva.”
Opasnost od šumskih požara raste u Bugarskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Albaniji i Luksemburgu
Postoje zemlje u Europi u kojima je vrlo visok rizik od požara rijedak. Švicarska, Norveška, Irska i Finska imale su vrlo malo teritorija pod ovom razinom opasnosti od 1971. U drugima, međutim, sve više i više stanovništva doživljava vrlo visok ili ekstreman rizik od požara. Bugarska je, primjerice, dosegla razinu od više od 70% svog teritorija s vrlo visokim ili većim rizikom 2022., u usporedbi s 23% pedeset godina ranije. Isto vrijedi i za Belgiju, Francusku, Njemačku, Albaniju i Luksemburg, gdje je pogođeni teritorij porastao s ispod 25% u 1971. na više od 50% prošle godine.
Nije povećan samo broj stanovnika pogođenih ovim rizikom, već u nekim europskim zemljama ima i više dana s vrlo visokom meteorološkom opasnosti od požara. U Albaniji, na primjer, meteorološka opasnost od požara ne povećava samo područje koje pokriva, već i njegov intenzitet. Zemlje srednje i istočne Europe poput Mađarske, Moldavije, Rumunjske i Srbije imale su sve veći broj vrlo rizičnih dana u posljednjih 50 godina. Postoji izravan odnos između povećanja rizika od požara u srednjoj Europi i porasta požara posljednjih godina, kaže glasnogovornik Europske komisije. Biolog Ondřej Sedláček s Karlovog sveučilišta u Pragu objašnjava situaciju u Češkoj: „Očekuju nas veći ekstremi. Primjerice, suše će biti dulje, biti će toplinskih valova ili jačih vjetrova. Stoga se očekuje da će klimatski uvjeti biti povoljniji za šumske požare”.
Prema „Naprednom izvješću o šumskim požarima u Europi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 2022.“ Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC), Rumunjska je 2022. imala najgoru godinu u pogledu opožarene površine u posljednjem desetljeću, izgubivši oko 162.518 hektara u požarima, više udjela njene kopnene površine nego što je spaljeno te godine u Španjolskoj. Većina ovih šumskih požara dogodila se tijekom mjeseca ožujka.
Vrlo ekstremni rizik javlja se uglavnom u Sredozemlju
Do 2021. Copernicusov indeks meteorološke opasnosti od požara (FWI) sadržavao je pet kategorija: nizak, umjeren, visok, vrlo visok i ekstremni rizik. Od lipnja 2021. Copernicus je dodao dodatnu razinu: “vrlo ekstreman” rizik, za FWI vrijednosti iznad 70.
Podaci Copernicusa koji pokrivaju 1971. i 2022. pokazuju da se vrlo ekstreman rizik pojavio prije mnogo godina u dijelovima Sredozemlja, ali raste od prijelaza stoljeća. Španjolska je, primjerice, 2022. oborila vlastiti rekord za najveći udio teritorija u vrlo ekstremnom riziku (55%). Ista se stvar dogodila u Portugalu s 43% i u Grčkoj 2021. s 37% zemlje u vrlo ekstremnom riziku. “Vrlo bliska veza između ekstremnih vremenskih uvjeta i velikih požara više je nego očita. Potvrđeni scenariji klimatskih promjena sve više predviđaju izvanredne situacije širom Sredozemlja. intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove, dugotrajne suše i vrlo nisku relativnu vlažnost”, navodi se u nedavnom izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF) iz Španjolske.
Mjesta izvan Španjolske, Portugala, Grčke i južne Italije gotovo da nikada ne bilježe vrlo ekstremnu meteorološku opasnost od požara. Francuska je također patila od ove opasnosti u nekim godinama, iako u malim dijelovima zemlje. Ukrajina je 2017. i 2018. imala u prosjeku tri dana vrlo ekstremnog rizika na više od 30% svog teritorija. Međutim, 14 od 36 analiziranih zemalja nikada nije iskusilo ekstreman rizik u posljednjih pet desetljeća. Među njima su Belgija, Švicarska, Irska, Nizozemska, Litva i Švedska.
U nastojanju da predvidi šumske požare u Europi, Europska komisija je 2022. godine objavila paneuropsku procjenu rizika od šumskih požara, uzimajući u obzir ne samo vremenske prilike, već i vegetaciju te rizik od zahvaćanja naseljenih područja. Klasificira različita područja svake zemlje kao visokorizična ili niskorizična. Ovaj je alat posebno važan s obzirom na “potencijalno povećanje rizika od šumskih požara u klimatskim regijama mediteranskog tipa zbog klimatskih promjena”, navodi se u procjeni. U scenarijima povećanja temperature, modeli predviđaju „značajno povećanje dana s visokom do ekstremnom opasnošću od požara na Pirenejskom poluotoku, Turskoj, zajedno s dijelom Grčke i Balkana, dijelom središnje i južne Italije, i Francuske”, prema ranijem izvješću JRC-a za 2020. U najgorem mogućem scenariju, s povećanjem temperature od tri stupnja Celzijusa, u nekim područjima poput jugoistočne Španjolske povećao bi se visoki ili veći rizik od požara za 40 dana, što bi moglo dovesti do još razornijih požara.