U zaštićenom krajobrazu čarobne rijeke Slunjčice u Karlovačkoj županiji moguća je izgradnja hidroelektrana. Izmjene prostornog plana koje se donose već više od tri godine, i dalje ostavljaju mogućnost gradnje na lokacijama starih mlinica. “Takvih je mlinica bilo na stotine. Katastrofalno je da županija koja ima toliko loša iskustva, počevši s hidroelektranom Lešće, i dalje ne može zauzeti jasan stav o svojim rijekama”, kaže Denis Frančišković, pravnik iz ekološke udruge Eko Pan.
Rastoke su danas svima poznato čudo prirode. Mnogi zastanu na slapovima na putu do mora. No, manje je onih koji su od Slunja slijedili rijeku Slunjčicu sve do izvora. Na prekrasnoj pješačkoj stazi koja cijelim putem vodi uz rijeku prošle godine srela sam tek jedan njemački par. Kad se nakon sedam kilometara pješačenja dođe do “kraja”, tu je veliko vrelo, čudesno drugačije boje od same rijeke, iz koje izvire mrzla voda i postaje rijeka Slunjčica, zasad srećom neotkriveno čudo prirode.
U 6. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije, unatoč katastrofalnom iskustvu koje ta županija već ima s hidroelektranom na rijeci Dobri, od koje se ni rijeka ni ljudi nisu oporavili, i dalje je ostavljena mogućnost gradnje hidroelektrana na starim mlinicama. Jedna takva nalazi se na samom izvoru Slunjčice.
Proces izmjena Prostornog plana traje već više od tri godina. Javna je rasprava već jednom održana da bi prijedlog zatim bio povučen, te je u petak Županijska skupština usvojila nove izmjene u kojem nisu usvojene primjedbe vezane uz rijeke. Do zaključena ovog teksta na naše upite za pojašnjenja na koje se mlinice odnosi ta mogućnost i postoje li već kakvi planovi za gradnju, iz Karlovačke županije nisu odgovorili, iako su najavili odgovor.
„S obzirom na sva loša iskustva koja imamo u županiji, tražili smo da se iz prostornog plana maknu hidroelektrane koje su već bile ucrtane na Korani, MHE Globornica na Dobri i MHE Brodarci na Kupi. To su maknuli, ali su ostavili formulaciju o mogućnosti gradnje na mlinicama. To je vrlo neodređeno i time opasno, ne govori se o kojem broju mlinica se radi i koje su to lokacije. Iz toga proizlazi da je moguća lokacija za hidroelektrane i zaštićeni krajolik Slunjčice“, ističe Frančišković.
Na karlovačkim su rijekama, Kupi, Mrežnici, Korani, Slunjčici, prije stotinjak godina postojale stotine mlinica, podsjećaju iz udruge. Svaki potencijalni investitor na temelju prostornog plana može zatražiti dozvole.
„Prostorni plan ostavlja takvu mogućnost bez ikakvih podloga i kriterija. Sve su te rijeke, osim Dobre koja je izbačena, područje europske mreže zaštićenih područja Natura 2000, a Slunjčica je i zaštićeni krajolik. Apsurd je, primjerice, baš Slunjčica jer se u Slunju sve vrti oko zaštite prirode i s time povezanog turizma“, kaže Frančišković.
Sama Slunjčica koja završava s popularnim Rastokama u Slunju spojena je i s Plitvičkim jezerima. Cijelo područje čini krajobraznu cjelinu što nije uzeto u obzir Prostornim planom. U odnosu na prethodni Plan dodali su neki kriteriji kao zabrana kopanja u koritu rijeke što je vjerojatno posljedica iskustva s gradnjom male hidroelektrane na Mrežnici Dabrove doline gdje je kopano u koritu rijeke. No, kriteriji ne garantiraju se za bilo koju od lokacija mlinica na bilo kojoj rijeci ne može pokrenuti procedura i proći postupak. Zadnji takav primjer se dogodio u Primišlju, gdje je investitor pokrenuo postupak za malu hidroelektranu na Korani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poslalo projekt na Procjenu utjecaja na okoliš i Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ali investitor nije nastavio postupak, što ne znači da u budućnosti neće.
„Vrlo je loš ovakav pristup prostornom planiranju gdje županija unatoč svemu što se događalo i nizu sudskih presuda koje smo mi kao udruga dobili protiv raznih projekata na rijekama, nemaju hrabrosti zauzeti stav nego zadržavaju ‘otvorenost’ prema investicijama. Time rade medvjeđu uslugu i investitorima jer im ostavljaju neku mogućnost koja je u stvarnosti bez ikakvih podloga i čija je realizacija vrlo upitna“, ističe Frančišković.
U navedenoj su županiji imali loša iskustva s tri hidroelektrane, svih tipova. Od one najveće na rijeci Dobri, preko male hidroelektrane Ilovac na Dobri do male hidroelektrane Dabrova na dolina na Mrežnici.
„Nijedan od ovih zahvata nije prošao bez katastrofalnih posljedica. Lešće je eklatantni primjer, tu više ni nadležni ne skrivaju da moraju uklanjati štetne posljedice. Kada je riječ o Ilovcu, uzvodni vodostaj je za metar i pol viši nego prije, vegetacija je osušena jer je kontinuirano u vodi, riblja staza je suha i nefunkcionalna“, navodi Frančišković.
Kod Dabrove doline na Mrežnici se radilo o navodnoj obnovi mlinice po formulaciji sadržanoj u Prostornom planu. No, stari mlin uopće nije obnovljen nego je sagrađen novi objekt, a novi vodozahvatni kanal je uzimao puno više iz rijeke od starog.
„Na Dabrovoj dolini smo vidjeli koliko mehanizacije treba dovući u prostor, da treba napraviti pristupnu cestu, HEP mora graditi mrežu i slično. To nije baš tako lokalno kao što se čini. Mi bismo voljeli da se ti stari mlinovi obnove, u turističke svrhe i slično. No gradnja hidroelektrane nema veze s obnovom mlinice“, kaže Frančišković.
Rijeka Mrežnica koju svi Zagrepčani vole, i koja je odavno trebala biti zaštićena i dalje je bez statusa, od parka prirode ili regionalnog parka za koji su rađene studije još prije više od deset godina, nikad nije bilo ništa, a Mrežnica ne nosi čak ni titulu zaštićenog krajolika.
„Očuvanje prirodnih vrijednosti rijeke Mrežnice svakako je zahtjevno uslijed velikog interesa pojedinaca i zajednice za korištenjem tog prostora, osobito u turističke svrhe“, kažu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Izradu stručne podloge u svrhu vrednovanja prirodnih i krajobraznih značajki šireg područja rijeka Mrežnice i Tounjčice su pokrenuli, ali se i dalje ne zna koju vrstu zaštite će Mrežnica dobiti i kad.
„Uži dio ovog područja potencijalno će se dodatno zaštititi u jednoj od strožih kategorija“, kažu iz Ministarstva.
Dok se Mrežnica i dalje samo „potencijalno“ zaštićuje, pritisak kupača, plovila, pa i gradnje na obalama rijeke s izrazito vrijednim i osjetljivim sedrenim barijerama, je sve veći i prelazi granice održivosti.
„Mrežnica je davno trebala biti park prirode, no tu se lome razni interesi koji očito pobjeđuju“, ističe Frančišković.
Rijeka Dobra koja je pak bila također velika prirodna vrijednost, danas je uglavnom izvor zabrinutosti za ljude koji žive u okolici. Nagli veliki vodeni valovi, i to hladne vode, ugrožavaju ne samo biljni i životinjski svijet već i sigurnost ljudi.
„Strateška procjena utjecaja na okoliš za VI. izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije je pokazala da bi bilo najbolje promijeniti režim rada Lešća, da je pretvore iz vršne hidroelektrane u protočnu u vršnu, no iz županije su ostavili mogućnost da se ispod Lešća gradi drugi višenamjenski objekt, koji bi imao funkciju zaustavljanja vodnog vala. Znači da je sve podređeno tome da Lešće ostane u istom režimu radu protivno dosadašnjim iskustvima i samoj Strateškoj procjeni“, kaže Frančišković.
Nakon puštanja u rad HE Lešće već je financirano niz projekata sanacije, događali su se odroni, neophodna su utvrđivanja obale, a hladni vodeni val ostavlja posljedice i na rijeku Kupu.
„Nevjerojatno da se nakon svega županija ne može odrediti protiv devastacije rijeka nego ide politikom da se nikome ne zamjera. Nakon što smo mi dobili i platili posljedice HE Lešće i živimo s njima svaki dan, oni nisu ustrajali u tome da zahtijevaju od HEP-a i države da promijeni režim rada te hidroelektrane. Ostaje za vidjeti koliko će nas sve to još koštati“, zaključuje Frančišković.
Karlovačka županija: Malu hidroelektranu na Slunjčici želi Grad Slunj, a na Lešću cvjeta turizam
Nakon objave ovoga teksta dobili smo odgovore iz Karlovačke županije. Kada je riječ o Slunjčici, Grad Slunj je taj koji želi “obnoviti” nekadašnju Staru centralu na rijeci Slunjčici “u cilju proizvodnje struje i predavanja u mrežu”.
Osim toga, u u sklopu “obnove” postojećih mlinica snage manje od 1MW postoje prjedlozi i za druge lokacije, MHE Donji mlin (Mrežnica), MHE Gornje Primišlje (Korana), MHE Pribanjci i MHE Žubrinci.
“U prijedlogu VI. ID PPKŽ za javnu raspravu brisana je odredba o mogućnosti granje MHE na lokacijama postojećih mlinica, no na primjedbe Grada Duge Rese, Grada Slunja i Općine Bosiljevo, mogućnost gradnje navedenih MHE ponovo je razmotrena u postupku strateške procjene te su, kako je već navedeno, propisane dodatne mjere zaštite kako bi predložene lokacije bile prihvatljive na razini strateške procjene”, kažu iz Županije.
“U svakom slučaju, interes Županije je pružiti podršku planovima razvoja jedinica lokalne samouprave na njihovom području”, kažu iz Karlovačke županije.
Iz Županije i na Lešću vide ono što drugi ne vide pa tako tvrde: “Tijekom godine velik broj ribolovaca i lovaca posjećuje područje turističke zone Lešće što govori o atraktivnosti prostora koja je prepoznata od strane putnika namjernika, kako onih domaćih tako i stranih.”
