„Čovjek se vlastitih duševnih boli najlakše riješi tako da ih transferira u tuđe duševno zadovoljstvo“, kaže volonter Boris na radionici Popravimo zajedno! U Zelenoj akciji. Na radionici kakve su u inozemstvu poznate kao repair cafe u petak je popravljeno niz uređaja koji bi inače završili kao otpad, od aparata za kavu i usisavača, preko trideset godina starog pekača, do foto aparata koji za vlasnicu ima sentimentalnu vrijednost. „Svrha nije samo popraviti već i podizati svijest o važnosti eko dizajna, o tome da je iznimno bitno da se proizvodi dizajniraju s namjerom da budu popravljivi“, kaže Eugen Vuković iz Zelene akcije.
“Ne mogu vjerovati”, uzbuđeno kaže studentica socijalnog rada Suzana nakon što je volonter na radionici Popravimo zajedno! u kratkom roku vratio u funkciju fotoaparat koji se nije koristio 15 godina.
“Uključila sam ga prije godinu dana i nije radio. Iscurile su baterije, popravak je bio preskup, ali aparat za mene ima veliku sentimentalnu vrijednost”, kaže Suzana koja bi rado i sama naučila nešto popraviti.
Nakon Suzaninog fotoaparata volonteri se prihvaćaju vage koja je pala na pod, receivera, električne četkice za zube… U tri sata radionice nijedan predmet nije bio isti, a većinu su ih volonteri projekta koji vodi Zelena akcija, uspjeli vratiti u funkciju. Ovo je bilo treći put da održavaju popravljaonu malih kućanskih aređaja i elektroničkih aparata, radionice koje se u zapadnim zemljama često nazivaju repair cafeima.
“Već sam se oprostila s njim i bila ga spremna odnijeti u reciklažno dvorište. Na radiju sam jutros čula da se ovo događa, odmah se prijavila i baš sam ponosna na sebe”, govori Marina Pravica, još jedna sretna mušterija čiji je aparat za kavu proradio. Dobila je i upute kako ga ispravno čistiti i s osmijehom na licu otišla doma tvrdeći da će odmah skuhati kavu iako je večer.
Aparat za kavu je u funkciju vratio volonter Zvonimir Lozić koji kaže kako mu posao zanimljivim čine priče koje ljudi redovito imaju vezane uz predmete koje donose na popravak.
“Danas je čak i servisiranje dehumanizirano. Mehaničari su potjereni negdje iza, mušterije nemaju kontakta s njima, ne vide, a često ih i ne zanima kako se uređaji vraćaju u funkciju. Ovdje vidimo da nam zadovoljstvo pruža baš taj kontakt s ljudima, kada vidimo da su ljudi sretni i time što saznaju nešto o uređaju i time što je nešto što nije radilo proradilo“, kaže Lozić.
Volonteri uviđaju i razliku između starijih uređaja i onih modernih. Prostorom je zavladala radost kada je radio s gramofonom iz 50-ih godina uredno počeo vrtjeti ploču sa snimkom Eurovizije iz 1972. Današnji uređaji uglavnom s istekom roka garancije postanu neupotrebljivi, što osim troška stvara i gomilu otpada. Čak i kada građani žele popraviti uređaj, uglavnom ga nemaju gdje odnijeti. Servisi su usko specijalizirani, a troškovi popravka starijih uređaja često nadilaze vrijednost samog uređaja.
„Cijela psihologija potrošačkog društva je teška zloupotreba. Popravio sam večeras 30 godina stari pekač, koji je star ali funkcionalan. Otišla je samo jedna žica koju je trebalo zamijeniti. Žena koja ga je donijela ga voli i nešto joj znači, a nema šanse da bi ijedan sesrvis to uzeo na popravak“, kaže voloter Boris Grgurić.
Upravo ekološka osviještenost opernoj pjevačici Dunji Vejzović ne da da baca predmete i motivirala ju je da već drugi put dođe na popravljanje. Ovaj put je donijela usisavač, dok je njen suprug donio zidni sat. Oboje je vraćeno u funkciju.
„Taj je usisavač debeli komad plastike, nema smsila da završi na otpadu ili zagađuje prirodu, kada je jako dobar i praktičan uređaj. No, servisa nema a ja ga ne znam sama popraviti“, kaže Vejzović dok volonter vraća u stanje i zidni sat koji već duže vremena ne radi.
„Taj sat držim u studiju gdje održavam satove pjevanja. Kako dugo već ne radi, ne znam kada je prošao sat pa sam produživala , naginjem tome“, smije se Vejzović.
Zaljubljenik u popravljanje je i Matija Čukelj, jedan od osnivača nedavno osnovane udruge Upciklići. Prije osnivanja udruge Čukelj je sam godinu i pol dana prikupljao otpisanu informatičku opremu, vraćao je u radno stanje i putem društvenih mreža poklanjao dalje.
„Inspirirala me ideja kružne ekonomije. Uočili smo da ima puno opreme koja nije dovoljno stara da bi bila beskorisna, ali završi u smeću. Javljaju nam se tvrtke koje otpisuju opremu, ali i individualci koji doniraju ono što im više ne treba. Potrebe pak za donacijama definitivno ima, želimo donirati informatičku opremu školama, vrtićima, udrugama…“, kaže Čukelj.
Udruga je mlada, zasad nemaju prostor koji im je potreban za držanje donirane opreme i održavanje radionica popravljanja koje su u planu.
„Mnogima je čudno kako to da dobiju nešto besplatno, ali šteta je baciti iskoristivu opremu koja je sama po sebi dovoljno dobra. Nama čini zadovoljstvo što smo nekome mogli pomoći“, kaže.
Volonter Boris opisuje taj volonterima zajednički osjećaj kao „transfer zadovoljstva“. „Opušta me ovaj posao i zadovoljstvo mi daje dobro odrađen posao. Dajem maksimum radi sebe, a ne radi drugih ljudi, ali ono što sam s vremenom shvatio je da se čovjek vlastitih duševnih boli najlakše riješi tako da ih transferira u tuđe duševno zadovoljstvo“, kaže Grgurić.
Radionice u Zelenoj akciji danas okupljaju 5-6 volontera, a svi koji žele sudjelovati u ovakvom transferu dobrodošli su priključiti se.
„Pozivamo da nam se jave svi koji imaju neku vještinu popravljanja, bilo da je riječ o mobitelima, kućanskim uređajima, informatičkoj opremi, namještaju, neovisno o dobi i spolu. U popravljaonicama u inozemstvu često su volonteri upravo umirovljenici, oni su i najčešći posjetitelji jer su osvješteniji, imaju naviku popravljanja stvari koju bi i mlađi trebali usvojiti“, kaže Eugen Vuković iz Zelene akcije.
Sljedeća će se radionica održati sredinom prosinca, a Zelenoj akciji ovo nije prva ovakva aktivnost. Već 15 godina ovdje se jednom tjedno održava vrlo uspješni popravljački projekt Biciklopopravljaona koji danas broji više od 9000 popravljenih bicikala i više od 1300 popravljenih i doniranih biciakala koji bi vjerojatno uglavnom završili kao otpad. Osim toga, udruga već više od godinu dana održava i vrlo posjećene razmjene odjeće, a ti bi se susreti uskoro trebali pretvoriti i u popravljaone odjeće. Namjere je Zelene akcije sve te aktivnosti zaokružiti u cjeloviti Centar ponovne upotrebe.
„Svrha nije samo popraviti nešto već i podizati svijest o tome da se uređaje može popraviti, da možemo pri kupnji birati uređaje koji se daju popraviti i o tome koliko je važan eko dizajn, da je iznimno bitno da se proizvodi dizajniraju s namjerom da budu popravljivi“, zaključuje Vuković.
Zainteresirani volonteri mogu se javiti na e-mail ili telefonski na broj 099 314 9694, a za novi termin održavanja radionice Popravimo zajedno! pratite društvene mreže Zelene akcije.
