„U Strasbourgu su objavili javni poziv za postavljanje solarne elektrane na javnu zgradu na koji su se isključivo mogle javiti lokalne energetske zajednice. To je primjer gdje je lokalna samouprava aktivno podržala lokalnu energetsku zajednicu. Zagreb ima ambiciozan plan solarizacije do 2024. koji velikim dijelom uključuje i solarizaciju javnih zgrada. Tu je velika prilika da se primijene ovakvi modeli, da se građani uključe i budu suvlasnici tih elektrana“, kaže Mislav Kirac iz Zelene energetske zadruge uoči festivala Dobra energija.
„Želimo u stručnoj i široj javnosti promicati važnost građanske energije u kontekstu energetske tranzicije. Energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije je nešto što se događa i što je apsolutno nužno, no bitan je i način na koji se odvija. Važno je omogućiti građanima da se uključe na jednostavan način, da postave solarnu elektranu na svoj krov, a ako za to nemaju mogućnosti da se udružuju tako da mogu dijeliti energiju iz elektrana na javnim površinama i tako i oni biti dio energetske tranzicije“, kaže Mislav Kirac, koordinator programa u Zelenoj energetskoj zadruzi ZEZ o motivima za organizaciju festivala Dobra energija koji se održava u Zagrebu od 5. do 7. svibnja.
Dobra energija je ona koja je dobra i za ljude, za lokalnu zajednicu i za okoliš,, a upravo je takva građanska energija. U Hrvatskoj su projekti građanske energije još na početku, za razliku od zemalja poput Nizozemske, Danske ili Belgije. Siward Zomer iz Nizozemske i Dirk Vansintjan iz Belgije, predsjednik Europske federacije energetskih zadruga, koji su među vodećim promotorima građanske energije u Europi, održat će predavanja prvog dana konferencije, no ideja je i predstaviti primjere iz Hrvatske i regije koji pokazuju da je unatoč svim administrativnim i tehničkim zaprekama koje još postoje, i ovdje moguć napredak.
„Slovenija je znatno naprednija od Hrvatske po pitanju razvoja energetskih zajednica u smislu dijeljenja energije među članovima zajednice. U Sloveniji su u razvoju projekti komunalnih elektrana iz kojih se energija dijeli na kućanstva u okolici i javne ustanove. Mi to s našim gradovima partnerima također pokušavamo napraviti, u komunikaciji smo s HEP ODS-om i s FER-om i sa svima ostalima koji su bitni da se tako nešto ostvari, ali mnogo sporije nego što bismo to željeli. Mi smo još u analizi podataka, kako bi se energija dijelila, obračunavala i slično. Muče nas tehnička i pravna pitanja, a kada na to odgovorimo muči nas implementacija. Ne postoji infrastruktura koja to može podržati, HEP na primjer treba promijeniti svoj software za obračun potrošnje i naplatu. To je tehnički trivijalno, no kada se mora provući kroz glomazni sustav kao što je HEP-ov, treba mnogo vremena“, kaže Kirac.
Bit će predstavljen i primjer iz Francuske, iz Strasbourga, gdje su gradske vlasti objavile javni poziv za postavljanje solarne elektrane na javnu zgradu na koji su se isključivo mogle javiti energetske zajednice.
„To je primjer gdje je lokalna samouprava aktivno podržala lokalnu energetsku zajednicu. Zagreb ima ambiciozan plan solarizacije do 2024. koji velikim dijelom uključuje i solarizaciju javnih zgrada. Tu je velika prilika da se primijene ovakvi modeli, da se građani uključe i budu suvlasnici tih elektrana“, naglašava Kirac.
Građanima EU dana je prilika da budu i potrošači i proizvođači kroz osnivanje energetskih zajednica, međutim način na koji su EU direktive prenesene u zakonodavstvo Hrvatske u veljači, osim što je kasnio, je vrlo upitan. Po ocjeni brojnih stručnjaka i aktivista, Zakon o tržištu električne energije kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (IMED) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim se preuzima Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED II), neće omogućiti širi razvoj građanske energije.
„Način na koji je to trenutno raspisano u oba zakona je vrlo limitirajuće, a čak i ono što je po zakonima moguće, na terenu nije još provedivo. Postoji i nesrazmjer onoga što bi se moglo po zakonu i spremnosti regulatora HERA-e, HROTE-a, ODS-a i drugih u tom lancu da taj model zaista i provedu. Na primjer, u HEP ODS-u nemaju spremnu infrastrukturu kako to provući kroz svoj sustav. Nas građani na dnevnoj bazi pitaju, a mi im ne možemo reći ni koji je prvi korak za pokretanje energetske zajednice. Procedura ne postoji. No, energetske zajednice kao tehnički pojam su novi čak i za zemlje koje imaju puno iskustva s energetskim zadrugarstvom, pa su se u našim zakonima odlučili za jako konzervativni pristup. Trebat ćemo vjerojatno čekati izmjene zakonskog okvira ili barem podzakonske akte koji će to onda bolje usmjeriti i omogućiti građanima dijeljenje energije“, kaže Kirac.
Zelena energetska zadruga već godinama intenzivno radi na promicanju posebno solarne energije, između ostalog razvili su servis Na sunčanoj strani preko kojeg građani mogu dobiti podršku u cijelom procesu razvoja projekta sunčane elektrane, od pitanja isplativosti, tehničkih i administrativnih pitanja pa sve do odabira izvođača radova.
„Pokazalo se da je ta podrška potrebna jer je za cijeli proces potrebno dosta tehničkog i administrativnog znanja“, naglašava Kirac.
No, unatoč trudu entuzijasta Hrvatska i dalje ima puno sunca, a gotovo najmanje sunčanih elektrana u Europskoj uniji. Ipak, kriza s plinom i naftom kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu ima potencijal da dovede do velikog ubrzanja isključivanja fosilnih goriva iz upotrebe i u Hrvatskoj.
„Prije nekoliko mjeseci se rok isplativosti solarne elektrane za kućanstva kretao oko 7 do 10 godina, a sada je to još palo i interes i građana i poduzetnika je strahovit. Vjerujemo da je sad prijelomni trenutak. Postojeći rat je pojednostavio stvari, nema više rasprave o tome da trebamo prijeći na lokalne, obnovljive izvore energije. Sada je samo još pitanje kako to napraviti što prije i uz aktivno sudjelovanje građana“, naglašava.
Zabrinutost oko klimatskih promjena nažalost nije uspjela, barem ne u dovoljnoj mjeri, generirati ovakav interes za energetsku tranziciju.
„Ljudima je i dalje glavni motiv ekonomsko preživljavanje i smanjenje troškova života. Rat u Ukrajini i posljedice na energetski sustav u Europi su ono što je djelovalo na džepove i nesigurnost te time na ogromni porast interesa za obnovljive izvore energije. Sunce je tu, pogotovo u Hrvatskoj, i mora biti dio odgovora na krizu, samo je pitanje koliko ćemo brzo to ostvariti. Natrag sigurno nema“, zaključuje Kirac.
Solarno kino i solarna turneja za građane
Osim stručnog programa, u sklopu festivala Dobra energija ZEZ je organizirao solarno kino na Dolcu. U četvrtak i petak će građani moći pogledati filmove na otvorenom, a za kino će se energija dobiti iz mobilnog solarnog sustava.
„U subotu imamo i solarnu turneju. Posjetit ćemo dva kućanstva koja već imaju instaliranu solarnu elektranu da čujemo njihova iskustva i savjete za ljude koji i sami razmišljaju o tome. Organiziramo i vožnju biciklima između te dvije lokacije“, najavljuje Kirac.
