Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Science donosi zabrinjavajući podatak kako svjetlosno onečišćenje u svijetu raste velikom brzinom od čak 10% godišnje. Nažalost, ni Hrvatska nije izuzeta iz ovog problema. „Ako se nastavi trend osvjetljavanja svega što treba i ne treba u Istri, Zvjezdarnica Višnjan za nekih desetak godina neće više moći obavljati svoj važan posao, a to je praćenje asteroida potencijalno opasnih za Zemlju“, kaže Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.
Svjetlosno onečišćenje u svijetu raste velikom brzinom od čak 10% godišnje, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Science. Nažalost, ni Hrvatska nije izuzeta iz ovog zabrinjavajućeg trenda, upozorili su iz Hrvatskog astronomskog društva.
„Osim zaštite ekosustava koja nam je na srcu, astronomija kao znanost je najosjetljivija na ovu vrstu onečišćenja jer nam povećanje svjetline neba onemogućuje znanstveno istraživanje. Laički rečeno, što više umjetnog svjetla to manje zvijezda na nebu“, kaže za H-Alter Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.
Tako navode primjer svjetski poznate Zvjezdarnice Višnjan koja, ako se nastavi trend osvjetljavanja svega što treba i ne treba u Istri, za nekih desetak godina neće više moći obavljati svoj važan posao, a to je praćenje asteroida potencijalno opasnih za Zemlju.
Dok je u Njemačkoj i Austriji na autocestama i cestama izvan naselja rasvjeta slaba ili je nema, u Hrvatskoj se i dalje intenzivno osvjetljavanje uglavnom smatra napretkom. Istodobno, Njemačka i Austrija imaju dvostruko manje poginulih u prometu na milijun stanovnika od Hrvatske. Belgija pak, koja je jedna od svjetlosno najzagađenijih zemalja svijeta i koja je osvijetlila skoro sve svoje prometnice izvan naselja prije više desetljeća, danas gasi rasvjetu na prometnicama izvan naselja radi uštede energije.
„Belgijanci su u nekoliko desetljeća korištenja rasvjete na prometnicama s idejom povećane sigurnosti zaključili da rasvjeta na prometnicama ne pridonosi povećanoj sigurnosti prometa na cestama. Hrvatska pak po glavi stanovnika na javnu rasvjetu troši više nego jedna Njemačka. Dok najrazvijenije države Europe racionaliziraju potrošnju električne energije gašenjem javne rasvjete, mi u Hrvatskoj postavljamo sve više kao da kod nas krize nema“, kaže Božičević.
Iz Hrvatskog astronomskog društva smatraju da je korištenje LED rasvjete, umjesto da dovede do stvarnog smanjenja potrošnja energije kroz veću energetsku učinkovitost, dovelo do „osvjetljavanja svega i svačega“, postavljanja novih svjetiljki na nova mjesta nepotrebno. Tako navode primjer Ivanca, koji je proširio mrežu javne rasvjete s 3000 na 5000 svjetiljki.
I građani na društvenim mrežama često dijele fotografije neadekvatno osvijetljenih javnih površina, svjetiljki okrenut prema nebu, pretjerano osvijetljenih spomenika i slično. Takva situacija osim što astronomima onemogućuje znanstveni rad, stvara niz problema živom svijetu. Umjetno svjetlo sprečava razmnožavanje noćnih insekata i mnogi insekti ugibaju na vrućim izvorima svjetlosti pa stoga dolazi i do izumiranja cijelih vrsta insekata ali i ptica koje se njima hrane. Ptice koje lete noću i koje se u svom letu usmjeruju prema zvijezdama svjetlost na zemlji zbunjuje u letu pa stoga u vrijeme selidbe ne stižu do odredišta na kojemu mogu prezimiti nego ugibaju. Noćna svjetlost ima loše djelovanje i na ljudsku psihu, čovjek gubi osjećaj podjele dana i noći te pati od nesanice i poremećaja bioritma.
„I astronomi i ekolozi i biolozi i prometni stručnjaci, kao i astronomi, navest će svoje razloge zašto je pretjerano osvjetljavanje loše. A ako pitamo filozofe, oni će reći da nitko nema pravo oduzeti drugome noćno nebo, a još manje oduzeti noćnom nebu njegovu ljepotu“, naglašava Božičević.
Iako Hrvatska formalno ima Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, on nije značajno pridonio rješavanju ovog problema. Jedan od razloga je i taj što dva pravilnika nisu nikad usvojena, Pravilnik o izradi plana rasvjete i Pravilnik o mjerenju i praćenju rasvijetljenosti okoliša.
„Tu je i manjak i tromost vezano za inspekcijski nadzor radi čega vrlo mnogo lokalnih samouprava pa i poduzetnika radi što hoće i mahom krši zakon bez ikakvih sankcija iako su zakonom propisane i primjenljive od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti svjetlosnog onečišćenja 1. travnja 2019. godine“, kaže Božičević.
U Francuskoj se, primjerice, uspješno primjenjuje svjetlostaj, vrijeme u noći kada se gase svijetleće reklame i osvijetljeni izlozi. Obveza svjetlostaja postoji i u našem Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, no odlaganje s donošenjem dva podzakonska akta i radi slabog inspekcijskog nadzora, ta se odredba zakona teško provodi.
„Svjetlostaj je vrlo učinkovita metoda za smanjenje svjetlosnog onečišćenja i štednju električne energije jer kome koristi da sve bude upaljeno, recimo iza ponoći kad većina ljudi spava, a ta ista rasvjeta stvara onečišćenje i pritom bespotrebno troši električnu energiju koja je sve skuplja“, kaže Božičević.
Osim što pati ekosustva i čovjekov bioritam, te rasipamo skupu energiju uzalud, pretjeranom rasvjetom gubimo i potencijalne turiste.
„Hrvatska radi svoje pozicije i prirodnih ljepota može prednjačiti u Europi te postati najvažnija astroturistička destinacija u Europi ako krenemo u kvalitetnu zaštitu područja i razvoj astroturističke ponude“, zaključuje Božičević.
Koristimo samo rasvjetu koja svijetli prema dolje
„Svjetlosno onečišćenje je ekološki problem kojeg je relativno jednostavno svesti u neke ,prihvatljive’ okvire racionalizacijom korištenja rasvjete, ali se to ne događa jer su interesi preveliki, a kad taj jednostavniji problem ne rješavamo, kako ćemo li tek riješiti problem klimatskih promjena“, pita se Božičević
U Hrvatskom astronomskom savezu smatraju da bi se pri osvjetljivanju trebalo slijediti sljedeća pravila:
- Koristite samo potpuno zasjenjenu rasvjetu koja svijetli samo prema dolje.
- Koristite samo onoliko svjetla koliko je nužno potrebno. Previše svjetla šteti prirodnom okolišu i bespotrebno troši energiju.
- Koristite vremenske sklopke i uređaje za smanjivanje intenziteta rasvjete. Za sigurnosnu rasvjetu koristite rasvjetu sa senzorima pokreta.
- Ugasite rasvjetu kada vam nije potrebna.
- Koristite rasvjetu s temperaturom bolje svjetla od 3000K ili nižom kako bi smanjili količinu plavog svjetla koje je štetnije za okoliš i divlje životinje.
- Surađujte sa svojim susjednima i lokalnom samoupravom kako bi osigurali da javna rasvjeta na vašem području ne šteti okolišu i divljim životinjama.
