Hoće li Hrvatsko Zagorje dobiti svoj prvi park prirode? Postupak revizije stručne podloge je u tijeku, te je izvjesno da će Ivanščica i druge zagorske gore dobiti neku vrstu zaštite. No, kako je raspodjela vlasničke strukture je 70 posto privatne, a 30 posto državne, to ne ide u prilog kategoriji parka prirode. „To bi predstavljalo ozbiljan upravljački izazov“, kažu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. „Nikakve se izlike ni okolnosti tu ne bi smjele umiješati. Ako ima elemenata za park prirode, a ima – i to mnogo, onda u obzir ne može doći niži stupanj zaštite, nego treba postupati kako je ispravno“, kaže predsjednik Eko udruge Naša Ivanščica Ivica Grokša.
Hoće li Hrvatsko Zagorje dobiti svoj prvi park prirode? Iako je još 1937. godine postojalo povjerenstvo za zaštitu prirode koje je raspravljalo o zaštiti područja zagorskih gora, u 86 godina to se nije ostvarilo. Ovo se pitanje u zadnje vrijeme opet aktualiziralo. Između ostalog, u veljači je u Saboru održan okrugli stol na temu proglašenja parka prirode Ivanščica koji bi uključivao i Ravnu goru, Strahinjčicu i Maceljsku goru, u organizaciji Kluba zastupnika HDZ-a.
Kako saznajemo iz Ministarstva, u kolovozu 2022. godine službeno je započeo proces revizije stručne podloge za zaštitu Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore temeljem zahtjeva Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. No, o kojoj će kategoriji zaštite biti riječ je neizvjesno.
„Kategoriju zaštite predmetnog područja Ivanščica u ovom trenutku nije moguće prejudicirati, a do stručno utemeljenog prijedloga dovest će revizija stručne podloge. Prijedlog kategorije zaštite temeljit će se na prirodnim obilježjima područja i optimalnom modelu za upravljanje i njihovo očuvanje“, objašnjavaju iz Ministarstva.
U obuhvatu granica Stručne podloge iz 2013. godine raspodjela vlasničke strukture je 70 posto privatne, a 30 posto državne.
„To bi predstavljalo ozbiljan upravljački izazov u slučaju proglašenja parka prirode“, ističu iz Ministarstva iz čega se da iščitati da će za Ivanščicu vjerojatnije biti predložen niži stupanj zaštite, kao što je regionalni park.
Ako se odluči da se ide u proglašenje regionalnog parka postupak nose županije koje moraju osigurati sredstva za upravljanje zaštićenim područjem, a u slučaju parka prirode to je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić najavio je u Saboru kako bi revizija stručne podloge trebala biti gotova do kraja godine te kako ćemo već 2024. imati novo zaštićeno područje.
Kako ovo područje obiluje zaštićenim vrstama kao što su brojne vrste orhideja, geografskim posebnostima koje uključuje deset NATURA 2000 područja, između ostalog geološki spomenik Gaveznica, i prapovijesnim nalazištima kao što je spilja Vindija, iz Eko udruge Naša Ivanščica koja djeluje na tom području, smatraju kako je jedino prihvatljivo i logično da postane parkom prirode.
„Nikakve se izlike ni okolnosti tu ne bi smjele umiješati, mi se moramo prilagoditi prirodi, a ne ona nama. Dakle, ako ima elemenata za park prirode, a ima – i to mnogo, onda u obzir ne može doći niži stupanj zaštite, nego treba postupati kako je ispravno“, kaže predsjednik udruge Ivica Grokša.
Cijelo je područje nedovoljno istraženo jer, kako Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama, Hrvatsko zagorje nije dosad bilo toliko u fokusu. Iz udruge se nadaju da bi se proglašenjem parka prirode ispravila ta nepravda te da bi se napokon više istražio svijet njihove planine.
„Lokalno bi se stanovništvo moralo donekle prilagoditi životu u ili uz park prirode, ali uz dovoljno edukacije otvorio bi se velik potencijal za razvoj turizma, ekološke poljoprivrede, poduzetništva, što je velika stvar za zajednicu“, smatra Grokša.
Kao i na većini šumskih područja, ekološki su problemi Ivanščice prekomjerna sječa, lovokradice i ilegalno odlaganje otpada. No, ono protiv čega se udruga posebno bori je otvaranje kamenoloma Siljevec na obroncima Ivanščice.
„Ako park prirode ovaj put doista i zaživi, i to prije otvorenja kamenoloma, opet nema jamstva da će Siljevec biti u granicama. Ima primjera i gdje kamenolomi nesmetano rade čak i unutar granica parka prirode. Uzimajući sve to u obzir, podržavamo proglašenje Parka prirode, radujemo mu se kao jednoj velikoj pomoći u borbi protiv kamenoloma, no istovremeno se ne baziramo isključivo na tome“, zaključuje Grokša.
Koraci do zaštite zagorskih gora
Nakon revizije stručne podloge izrađuje se posebna geodetska podloga za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu te priprema prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja. O prijedlogu akta izvješćuje se javnost putem javnog uvida u predloženi akt i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Postupak javnog uvida u obaveznom trajanju od 30 dana organizira i sprovodi predlagač sukladno odredbama. Regionalni park proglašava županijska skupština uz suglasnost Ministarstva, a park prirode donošenjem Zakona Hrvatski sabor.
„U cijelom procesu posebno je važan proces komunikacije s predstavnicima županija, jedinica lokalne samouprave i različitih skupina dionika, osobito lokalnog stanovništava i korisnika u prostoru“, naglašavaju iz Ministarstva.
