Početkom 2024. The Guardian je prenio istraživanje časopisa The Lancet Planetary Health, objavljeno u travnju prošle godine, na temu smrti izazvanih toplinskim udarima u Europi. Istraživanje je napravljeno na podacima iz 854 europska grada s više od pedeset tisuća stanovnika, a prema pokazateljima, najgore stanje na cijelom kontinentu je u Osijeku, s 58 procijenjenih smrti na sto tisuća stanovnika.
Prosjek očekivane smrtnosti u sedam hrvatskih gradova koje je ugledni časopis uključio u istraživanje iznosi 42 na 100 tisuća stanovnika; u Osijeku, očekivanja su još daleko nepovoljnija od hrvatskog prosjeka – rekosmo, 58 tragičnih slučajeva u istom razmjeru.
Autora Ajita Niranjana začudilo je što kontinentalni grad poznat po zelenim površinama, okružen močvarnim područjem i rijekom Dravom, drži prvo mjesto negativne liste. Zato je Osijek nazvao „europskim hotspotom toplinskih smrti“.
Nazvao je naše Ministarstvo zdravstva da bi ih pitao rade li svoj posao, znaju li da postoji istraživanje i jesu li istraživali uzroke visoke smrtnosti u gradu. Dobio je odgovore, koji su stranom novinaru iz uređene zemlje nejasni. U Ministarstvu zdravstva znaju da postoji istraživanje: U Ministarstvu zdravstva nisu i neće tražiti dodatna objašnjenja porazne statistike.
Prilikom izrade metodologije istraživanja u The Lancetu su odlučili odbaciti šesnaest otočnih gradova za koje su zaključili da bi svojom atipičnom klimom kvarili relevantnost istraživanja, tako je lista pala s 870 gradova na 854, među kojima je sedam hrvatskih.
Hrvatska je smještena u grupu južnoeuropskih zemalja, koja je očekivano najgora u Europi. U tablici, u stupcu „procijenjene smrti“ piše 27 smrti kraj Malte, 25 kraj Italije i Slovenije, 24 za Bugarsku. Hrvatska, s brojem 42 pokraj imena, zauzima uvjerljivo najgore mjesto.
Postoji i tablica sa srednjim vrijednostima temperature zraka, ali ona nudi drugačiji redosljed. Hrvatska ima srednju vrijednost 13 stupnjeva Celzija, ni blizu vrhu liste. Cipar je prvi s 20,3 stupnja, opet druga Malta ima 19,3 stupnja, a prije Hrvatske su još Grčka, Španjolska, Portugal i Italija. Dvije tablice pokazuju ogroman nesrazmjer podataka. U ostalim zemljama postoji povezanost između visokih temperatura i visoke smrtnosti, ali svaka logika pada u vodu kad se na tablici pojavi Hrvatska.
S 58 procijenjenih smrti na sto tisuća stanovnika Osijek je anomalija, zaključio je Niranjan, ne zamarajući se previše s mogućim objašnjenjima, jer to niti nije njegov posao – time se trebaju baviti institucije. Zato je upućen upit Ministarstvu zdravstva, ovaj put naš, u nadi da će odgovori biti drukčiji, jer možda je članak u poznatom britanskom listu pogurnuo stvari, pa su ipak odlučili istražiti anomalije. Ne da nije stigao odgovor koji smo priželjkivali, nego nije stigao nikakav.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Medicinskog fakulteta u Zagrebu nisu htjeli komentirati nedjelovanje Ministarstva, ali su poslali izvješća kvalitete zraka i karte za praćenje klime.
DHMZ-ovi izvještaji kvalitete zraka s njihovih stacionarnih mjernih stanica prate više onečišćujućih čestica, a najnoviji izvještaj je bio iz 2022. godine, jer za 2023. godinu, u tom trenutku, još nije stigao. Dvije stacionarne stanice u Osijeku pokazivale su skokove u mjerenjima, ponekad lošije brojke lebdećih čestica PM2,5, koje smanjuju elastičnost arterija i dovode do srčanog udara, nisu pravilo, već iznimka.
„Amonijak se mjeri u Kutini zbog Petrokemije, a lokacija postaja i onečišćujuće tvari koje se prate definirane su Zakonom o zaštiti zraka i uredbama“, odgovorili su iz DHMZ-a na naše pitanje o manjku mjerenja amonijaka u Osijeku i ostatku Hrvatske. Amonijak spada u onečišćujuće tvari, a vrlo često se nalazi sredstvima za čišćenje i zna biti ispušni plin kemijske industrije, kao što je Saponia u Osijeku.
DHMZ-ove mape praćenja klime pokazuju odstupanja trenutne srednje temperature zraka naspram srednje temperature zraka od 1981. godine, pa sve do 2010. godine i kao takve su odličan instrument praćenja klimatskih promjena.
U zadnje dvije godine karte pokazuju uglavnom crvenu boju na većini hrvatskih područja. Crveno prikazuje ili vrlo toplu ili ekstremno toplu klimu, odnosno poprilična odstupanja od nekada normalnih temperatura. U zadnje dvije godine Osijek je gotovo uvijek crven, točnije, samo u proljeće nije, ali većina zemlje tada ne odskače.
„Osijek inače ima jako visoke temperature ljeti i vrlo često se nalazi među najtoplijim gradovima. No, nisu topla samo ljeta, nego i zime, koje su pritom i vrlo vlažne što dodatno otežava disanje i daje osjećaj vrućine“, govori nam Dinko Pešić, član Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, koji je bio sugovornik i Niranjanu.
Udruga Zeleni Osijek građanska je inicijativa koja od 1995. godine pokušava potaknuti primjenu ekoloških i zelenih tehnologija u gradu i okolici. Dinko Pešić, voditelj projekata udruge, za H-Alter je prokomentirao istraživanje i nezainteresiranost institucija.
„Mjerne stanica smještene su na neadekvatnim pozicijama uz rijeku Dravu, gdje je zrak čišći. Zbog sjeverozapadnih vjetrova, koji uglavnom pušu u Osijeku i okolici, one ne mjere razinu zagađenosti zraka u samome gradu“, izjavio je Pešić na pitanje o DHMZ-ovim izvješćima kvalitete zraka.
Uz zabrinutost oko mjernih stanica, rekao je i kako je legenda o gradu prepunom zelenih površina, ustvari, samo mit. Nekada velike zelene površine više ne sadržavaju visoko raslinje, već samo patuljasto drveće, koje ne stvara jednake količine hlada i ne štiti ulice od vrućina, koje muče sve starije stanovništvo u Osijeku.
Zabrinut je i nezdravim navikama građana. Masna ishrana popularna u toj regiji i manjak rekreacije dovode do visokih razina kolesterola, koji izaziva srčani udar – glavni uzrok smrti u toplinskim valovima. Narušeno zdravlje starijeg stanovništva dodatno pati zbog ignoriranja doktora, na koje isto upućuje Pešić.
Stanovništvo Španjolske, Italije, Malte i Cipra naviklo je na više temperature zraka, ali u Osijeku i ostatku Hrvatske to nije slučaj i uzalud je za očekivati da će se stanovništvo jednostavno naviknuti na visoke temperature ili da će one naglo pasti na nekada normalne brojke.
„Pozitivni pomaci se vide. U stalnom smo kontaktu s gradskim vlastima i raznim upravama, pa smo tako dogovorili prestanak sadnje patuljastog drveća. To je korak naprijed u borbi sa sve bržim klimatskim promjenama“, kaže Pešić o pozitivnim promjenama do kojih je došla udruga.
Loše zdravstvene navike, visoke temperature, velika vlaga, upitna kvaliteta zraka i loša gradska infrastruktura nepripremljena na današnje klimatske promjene samo su niz mogućih uzroka iz Pandorine kutije koju je otvorilo ovo istraživanje. Prave uzroke trebalo bi otkriti popratno istraživanje Ministarstva, koje se neće dogoditi.
Iz udruge Zeleni Osijek saznali smo kako ni oni ne očekuju previše od Ministarstva zdravstva, jer ne vjeruju da bi se moglo osvrnuti na ovaj problem dok ne nastane medijski pritisak.
Za The Guardian Ministarstvo je samo izjavilo kako su uveli sustav poruka upozorenja u slučaju potencijalne opasnosti za zdravlje i smjernice zaštite od vrućina. Visoka smrtnost pokazuje koliko su plitka takva rješenja.
Tijekom 2023. godine vrućine su u Europi uzele oko 70 tisuća života, što pokazuje da je njezino stanovništvo ugroženo klimatskim promjenama. Hrvatska je najteže pogođena na cijelom kontinentu, a to pokazuje skoro pa dvostruko veća smrtnost od druge najgore zemlje, Malte.
Članak 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koji je posvećen zdravstvenoj zaštiti, kaže: „Pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite zdravlja ljudi“. Smatra li Ministarstvo zdravstva najgoru smrtnost od toplinskih udara u Europi „visokim stupnjem zaštite zdravlja ljudi“, a poruke u slučaju opasnosti i smjernice za ponašanje uslijed vrućina adekvatnim rješenjem?
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.