Dušica Radojčić, koordinatorica pulskog Možemo!: Želja gradonačelnika Filipa Zoričića da odluke donosi bez uplitanja građana nije bila jedini razlog njegove izdajničke uloge u referendumskoj kampanji za Lungomare. Neobično je i što su sve ostale stranke šutjele. Nisu željele doprinijeti ni informiranju, ni pozivanju građana na izlazak na glasanje. Nisu o njemu ostavile nikakav trag, ali trag sramote je ostao. Sad ga pokušavaju izbrisati tezama o politiziranosti referenduma od strane platforme Možemo!.
Referendum za Lungomare je bez sumnje iznio probleme koji se tiču cijele nacije. Od nepovoljnog referendumskog zakona do krajnje problematičnog odnosa pojedinih javnih i privatnih medija prema cijeloj situaciji. Ipak, uz podršku skoro deset tisuća građana, iz Inicijative za Lungomare je dan poslije referenduma javljeno da „ovo još nije gotovo“. Što sve možemo očekivati u nadolazećem vremenu?
Naravno da nije gotovo. Količina pokazanog otpora signal je svakom ozbiljnom budućem zainteresiranom ulagaču da nešto s tim projektom nije u redu. A u slučaju Lungomarea mnogo toga nije u redu. Počevši od pretvorbe i privatizacije tog područja, zbog čega je Građanska inicijativa slučaj prijavila Županijskom državnom odvjetništvu, pa do načina na koji je mijenjan urbanistički plan. Sličan je slučaj bio sa Srđem, gdje je prošlo više od deset godina, a golf teren s apartmanima nije se dogodio.
Kad je o medijima riječ, ne bih rekla da je odnos pojedinih medija bio problematičan, već većine medija. Nova TV i N1 nisu uopće izvještavali o referendumu, što ne čudi jer je njihov vlasnik ujedno i vlasnik tvrtke koja želi hotel na Lungomareu. HRT-u je Možemo! morao uputiti prosvjedno pismo zbog propusta u informiranju javnosti o referendumu u Puli, čime su kršili vlastita pravila izvještavanja o referendumu. Inicijativa za referendum za Lungomare se na HRT-u nije mogla oglašavati ni plaćenim reklamama. U Puli je većina medija podržavala projekt izgradnje hotela, izvještavajući o aktivnostima građanske inicijative u negativnom kontekstu. Referendum je jasno pokazao stanje neslobode i zavisnosti većine medija.
No, najveći udarac referendumu zadali su oni čija je uloga trebala biti najvažnija u procesu uravnoteženog informiranja javnosti o referendumskom pitanju – a to gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Filipom Zoričićem. Zoričić je u mnogočemu nekompetentan, to pokazuje svakodnevno. Taj se manjak znanja vidio i tijekom i nakon referendumske kampanje kada smo od njega slušali da referendum nema smisla i da se radi o trošenju novca uludo. Nažalost, pulski gradonačelnik ne zna da lokalni referendumi imaju rastući značaj diljem EU i da se preporuča njihovo organiziranje jer su glavni alat u jačanju demokracije. Ne zna da bi se važne odluke na lokalnoj razini trebale donositi putem lokalnih referenduma kako bi se pojačao interes građana za uključivanje u donošenje odluka i kako bi izvršna vlast postala odgovornija prema građanima.
No, Zoričićeva želja da odluke donosi bez uplitanja građana nije bila jedini razlog njegove izdajničke uloge u kampanji. Presudila je njegova podrška projektu. Da je htio, mogao je mijenjati urbanistički plan još u ožujku 2022. Tada je pokrenuo izmjene UPU Lungomare, ali na način da je suzio ciljeve izmjene, ne dopustivši da se mijenja i dio plana koji se odnosi na hotel. Da je dopustio raspravu o hotelu, kako je to tražio Možemo!, i usvojio mišljenje građana, referendum ne bi uopće bio potreban.
Podršku izgradnji hotela dala je i većinska koalicija u Gradskom vijeću, koju čine Zoričićeva nezavisna lista, SDP i HDZ te prebjezi iz IDS-a. Za hotel naročito lobira SDP, čiji je član predsjedništva ujedno i direktor tvrtke koja planira gradnju hotela. Podršku je dao i IDS, koji je danas u opoziciji, ali za čije se vlasti hotel ucrtao u urbanistički plan i s godinama postajao sve veći.
Očito je nezadovoljstvo gotovo 10 000 građana Pule koji su rekli „ne“ hotelskoj grdosiji u najljepšoj rekreacijskoj zoni grada. Snaga je to koja se ne može zanemariti. Većinska koalicija SDP-a, nezavisne Zoričićeve liste i HDZ-a u pulskom Gradskom vijeću na izborima je dobila ukupno samo 7351 glas. A i Zoričić je sa sličnom brojkom pobijedio u drugom krugu izbora za gradonačelnika. Na vlast je došao obećanjima o promjeni IDS-ove politike. Međutim, o njegovim namjerama govore njegova djela, a djela dokazuju nastavak IDS-ove klijentističke i korumpirane prostorne politike.
Pulski ogranak platforme Možemo!, najangažiranija je politička opcije kad je u pitanju referendum iz 9. listopada. Koje su mogućnosti platforme u sadašnjem trenutku?
Nastavak slijedi u političkoj inicijativi Možemo! za izmjenu referendumskog okvira. Apsurdno je da na nacionalnoj razini nema minimalne izlaznosti na referendum, a na lokalnoj je ona postavljena na visokih preko 50 posto. Taj se postotak izlaznosti ne ostvaruje ni na izborima. Prema preporukama Vijeća Europe i Venecijanske komisije, kvorum se za lokalne referendume uopće ne bi trebao postavljati.
Možemo! će nastaviti pratiti proces izdavanja lokacijske i građevinske dozvole. Indikativno je da Zoričić vijećnicima Gradskog vijeća ne dopušta uvid u zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, dokument u kojem ne bi trebalo biti ništa što vijećnicima ne bi trebalo biti dostupno. Uvid u zahtjev za lokacijsku dozvolu nije omogućio ni članovima građanske inicijative, iako im je to javno obećao.
U nastavku priče pokušat ćemo doći do pune istine o spornim elementima pretvorbe i privatizacije područja Lungomare, te o tome informirati javnost i nadležne institucije. Dijelovi te istine već se polako razotkrivaju, a posebno su zanimljiva posljednja otkrića o tome tko zapravo upravlja tvrtkom Hotel Valkane d.o.o.
U Gradskom vijeću ćemo nastaviti biti jedina barijera korumpiranom prostornom planiranju.
Politički protivnici, ali i pojedinci iz samog vrha inicijative sugerirali su politiziranost Referenduma od strane platforme Možemo!, podjednako kao i od strane gradonačelnika Filipa Zoričića i njegove nezavisne liste. Nižu se i komentari po kojima ste se od „iskrenih aktivista prometnuli u – političare!“ Zamolio bih vas komentar takvih kvalifikacija.
I gradonačelnik i njegova nezavisna lista, te SDP, znaju da su na ovom referendumu izgubili mnogo glasača. Napadi na Možemo! i u obliku takvih teza koje navodite pokušaj je da ih vrate. Referendum je političko pitanje u punom smislu te riječi. Nije neobično to se Možemo! izjasnio o referendumu, mi smo jedina politička opcija u Puli koja je u predizbornoj kampanji iznijela negativan stav o izgradnji hotela na Lungomareu, a Lungomare je, zbog našeg odbijanja da sudjelujemo u nastavku IDS-ovih korumpiranih politika, bio povod raskida koalicije s Nezavisnom Zoričićevom listom i SDP-om. Mi smo u priči o Lungomareu od početka dosljedni.
Neobično je što se sve ostale stranke šutjele. Ne njihovim web i Facebook stanicama za vrijeme referendumske kampanje nije objavljena niti jedna jedina riječ o referendumu, kao da se nije dogodio. Nisu željeli doprinijeti ni informiranju ni pozivanju građana na izlazak na glasanje. Nisu o njemu ostavili nikakav trag. Ali trag sramote je ostao. Sad ga pokušavaju izbrisati tezama koje ponavljate u svom pitanju. O prvom referendumu u povijesti Pule za koji su se građani sami izborili, unatoč nepovoljnom zakonskom okviru, najizravnijim sredstvom demokracije, niti jedna politička opcija u Gradskom vijeću nije za kampanje sudjelovala u pozivanju građana na izlazak. Razlog je što se sabotiranjem izlaznosti ruši referendum, i to se u zakonu hitno mora mijenjati.
Dokaz naše dosljednosti i iskrenosti je taj što se ono za što smo se zalagali kao aktivisti nastavljamo zalagati u politici. Komentar koji ponavljate vidimo kao tezu onih koji se ni prije ulaska u politiku, a ni sada ne zalažu za javni interes.
Poznato je da je ideju referenduma podržala široka lepeza političkih stranaka, od Radničke fronte pa sve do Mosta. S obzirom na daljnji razvitak događaja, zanima nas razina spremnosti platforme Možemo! na kohabitaciju s političkim opcijama različitih političkih stavova. Primjerice, pulski mostovac Ivan Vidović na nedavnoj konferenciji za medije održanoj na Gortanovoj uvali insinuirao je nešto na tragu trgovine podrškom za referendumska pitanja, prozvavši pritom Možemo! za licemjerje jer su „ignorirali demokratski proces“ nepozivanjem javnosti na referendum o Covid potvrdama. Također, istom su prilikom iz Mosta najavili slanje prijedloga istarskom županu Borisu Miletiću za proglašenje spornog prostora park-šumom, zaobilazeći pritom inicijatore referenduma. U kojoj ste mjeri i pod kojim uvjetima spremni surađivati?
Podsjetit ću da su sve stranke i liste koje su ušle u pulsko Gradske vijeće, osim Možemo!, bile protiv referenduma, tako da ne možemo govoriti o širokoj lepezi podrške. Već je od ranije poznat stav Možemo! da na nacionalnoj razini zasigurno neće biti koalicije sa strankama desnice, koalicijski potencijal vidimo od lijevog centra nalijevo. U Saboru Možemo! na opozicijskim inicijativama surađuje s gotovo cijelom opozicijom. No, to nikako ne znači da bismo sa strankom čiji su ključni politički stavovi dijametralno suprotni našim mogli surađivati u vlasti.
Šumu Lungomare može spasiti samo izmjena urbanističkog plana kojom će se onemogućiti izgradnja hotela, nove ceste, ugostiteljskih objekata i potrebne infrastrukture u šumi. Neupućenima inicijativa da se Lungomare proglasi park-šumom može zvučati uvjerljivo, ali je postupak njenog eventualnog proglašenja neizvjestan i dug. Jedino što u ovom trenutku može spasiti šumu jest promjena Urbanističkog plana uređenja Lungomare. Promjenu UPU Lungomare Možemo! je zatražio prije više mjeseci, ali ju je Zoričić odbio.
U nedavnim javnim istupima članovi Inicijative spominju mogućnost okupljanja sličnih inicijativa diljem države. Ima li platforma Možemo! stav o takvoj ideji?
Uništavanje obalnog prostora je problem koji su građani prepoznali na cijeloj našoj obali, a kolektivna je akcija uvijek učinkovitija od pojedinačne. Povezivanje svih inicijativa koje su se okupile oko zaštite obalnog prostora ojačao bi sve njene članove. Dobro je da se građanske inicijative bore za kvalitetu života u svojim lokalnim zajednicama, ali je dobro i da shvaćaju da se s istim problemima suočavaju svi na obali i da se rješenje ne može tražiti samo lokalno. Zato se za obalni prostor treba boriti na svim frontovima, Mi iz Možemo! smo sa svoje strane zaključili da je devastacija obale jedna od naših prioritetnih tema. Ljetos smo organizirali tribine ZA!OBALU u obalnim gradovima od Dubrovnika do Pule, ističući lokalne probleme, ali i “crvenu nit” korupcije koja ih povezuje, te se u narednom periodu nastavljamo njome baviti.
Kakva je perspektiva suradnje Možemo! s drugim strankama, nevladinim organizacijama i različitim inicijativama?
Ne ide sve u isti koš. Možemo! podržava uključivanje građana u odlučivanje na svim razinama i o svim pitanjima. Građanske inicijative formiraju se u slučajevima kada vlast djeluje protiv građana. Civilno društvo, a osobito njegov organizirani dio, Možemo! smatra osobito važnim u podizanju svijesti i rješavanju ključnih problema u društvu. Kao stranka i platforma izrasli smo odozdo i upravo na tragu problema koji su se artikulirali kroz građanske inicijative. Upravo iz razumijevanja uloge civilnog društva dolazi naša podrška njihovim inicijativama.