Dušica Radojčić, predsjednica Gradskog vijeća Pule, o raskidu koalicijskog sporazuma: „Nemam namjeru biti predsjednica Gradskog vijeća na silu. I za moju smjenu i za biranje novog predsjednika potreban je glas većine vijećnika i vijećnica, a to se ne može ostvariti bez dogovora ili s nama ili s IDS-om. Meni je, prije svega, interes da se vijećnici imaju prilike očitovati o temi referenduma koji smo predložili za gradnju na Lungomareu, za to se zalažem i to i je razlog eventualnog pokretanja zahtjeva za moju smjenu.“
Gradonačelnik Pule Filip Zoričić prošloga je tjedna raskinuo koaliciju njegove nezavisne liste, SDP-a i Možemo! koja je formirala vlast nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora. Možemo!, SDP i Nezavisna lista Filipa Zoričića potpisali su tada koalicijski sporazum kojim je formirana većina u Gradskom vijeću, obavezavši se na promjenu modela upravljanja, na odgovornost za upravljanje javnim dobrima i zaustavljanje korupcije, no do problema je dolazilo upravo oko pitanja upravljanja prostorom. Koalicija je tako raskinuta u vrijeme javne rasprave o izmjenama dijela Urbanističkog plana uređenja(UPU) za područje Lungomare, o čemu je politička platforma Možemo! predlagala raspisivanje referenduma. Dušica Radojčić iz Možemo!, predsjednica Gradskog vijeća Pule, govori za H-Alter o političkoj situaciji o Puli, posljedicama raskida koalicije i opasnostima koje prijete vrijednom pulskom obalnom prostoru.
U medijima su se i ranije pojavljivale razne glasine o teškoćama u funkcioniranju koalicije u pulskom Gradskom vijeću. Unatoč problemima koliko je vas ipak iznenadila Zoričićeva odluka o raskidu koalicije?
Odluka je bila jednostrana, gradonačelnikova. Istina, suradnja prije toga nije bila laka, lomila se najviše oko prostornog planiranja. Partneri su naš koalicijski sporazum vrlo brzo počeli kršiti, javno govoreći da ih potpis na njemu ne obavezuje, što je prilično drska politička izjava. Sukobi su nastajali oko rasprodaje javne imovine i, naravno, najviše oko prostornog planiranja kojim upravljaju privatni interesi.
Zoričić je izjavio da je do raskida suradnje došlo jer „želi da sve ide dinamičnije i da ključni projekti idu brže“. S druge strane vi tvrdite da je do raskida došlo zbog zahtjeva Možemo! da se o UPU Lungomare raspiše referendum.
Mi iz Možemo! pokazali smo spremnost na suradnju, od početka mandata digli smo ruke u Gradskom vijeću za sve 162 gradonačelnikove odluke. Ruke nismo digli samo jednom, i to u slučaju prodaje vrijednog gradskog zemljišta, obrazloživši i najavivši to unaprijed. Gradonačelnik je mimo koalicijskog sporazuma htio nametnuti odluku o prodaji, ali mi nismo pristali, prije nego li se napravi strategija i plan raspolaganja tom imovinom, s obzirom da je prethodna vlast besciljno prodavala “obiteljsko srebro”. I to je na kraju dovelo do toga da je u kratkom roku usvojena odluka o izradi strategije raspolaganja gradskom imovinom, što smo i zagovarali.
Prije dva tjedna složili smo se da će, budući da se oko pitanja budućnosti područja Lungomare nećemo moći složiti, svatko o tome iznositi svoje stavove. U situaciji u kojoj partneri imaju različito mišljenje o tako važnoj stvari za Pulu, logično je odluku prepustiti građanima na referendumu, koji bi sve opcije obavezao na poštivanje volje većine građana. Bio bi to zaista veliki demokratski iskorak budući da se u Puli nikada nije proveo niti jedan, premda je prilika kad se trebao provesti bilo. Samo dan nakon našeg prijedloga, gradonačelnik nas je pozvao na sastanak i bez obrazloženja najavio raskid koalicije. Veza ne može biti izravnija. Strah od propitivanja odluka na referendumu. Najviše me iznenadilo što je gradonačelnik tim činom doveo u pitanje funkcioniranje Grada, što je bio spreman i na to samo da bi izbjegao propitivanje svojih odluka.
Isti strah postoji i u pulskom SDP-u. Naime direktor tvrtke Hotel Valkane d.o.o. koja želi graditi hotel u području Lungomarea, član je Predsjedništva pulskog SDP i u prošlosti njihov veliki donator. Njihov izgovor za protivljenje referendumu je proziran i odraz je nedemokratskih stavova – kažu da su ih građani birali da odlučuju umjesto njih i da zato nema potrebe za referendumom.
Lungomare je jedno od najljepših područja pulske obale, za koje trenutačni prostorni planovi predviđaju mogućnosti gradnje, između ostalog spomenutog hotela i drugih objekata. Trenutne izmjene UPU-a koje su u proceduri, odnose se samo na manji dio tog UPU-a, čime bi izmjene iz doba IDS-ove vlasti ostale na snazi. Kakav je značaj tog područja za cijelu Pulu? Što je sve po vama sporno u sadašnjem UPU?
To područje za Puležane ima značaj npr. Marjana za Splićane. Pošumljavali su ga naše majke i očevi odnosno bake i djedovi 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća. GUP-om iz 2008. prvi je puta omogućeno da se u sportsko-rekreacijskom kompleksu izgradi “sportski” hotel s 80 postelja. Plan izgradnje hotela na toj lokaciji nije proizašao iz procjene neke javne potrebe ili najoptimalnijih rješenja nego na temelju interesa privatnog vlasnika zemljišta, pulske cementare koja je na neobični način u procesu privatizacije 90-ih došla do vlasništva nad velikim dijelom šumice Lungomare. Proces odlučivanja o promjeni zone sporta i rekreacije u zonu izgradnje hotela sa svim kasnijim izmjenama, koje su brojku od 80 postelja popele na 360, dogodio se daleko od javnosti i struke. Pa je tako danas, kada je Možemo! aktualizirao priču o gradnji u tom području, javnost bila šokirana spoznavši da je pola Lungomarea u privatnom vlasništvu i da se planira veliki hotel i drugi ugostiteljski sadržaji u šumi.
Naslijedili smo IDS-ov urbanistički plan koji predviđa kraj za Lungomare kakvog poznajemo i kakvog uživamo kao građani. Predlagali smo koalicijskim partnerima da se ide u izmjene takvog UPU Lungomare kako bi se preispitala mogućnost izgradnje hotela, pročistača i ugostiteljskih objekata u šumi. Međutim, gradonačelnik Zoričić je bez informiranja partnera objavio datume javne rasprave za ciljane izmjene UPU Lungomare, koje razmatraju samo proširenje nogometnog igrališta, čime je de facto onemogućena rasprava o ostalim sadržajima UPU-a. Ostali smo zatečeni jer je opcija dogovora o širim ciljevima izmjene još bila na stolu. Tim je činom gradonačelnik direktno onemogućio prvu priliku za spašavanje Lungomarea. Druga opcija koju smo predložili bio je referendum, tj. da se rezultat referenduma ugrade u sljedeće izmjene UPU-a, čiji se postupak može pokrenuti odmah. No, dan nakon našeg poziva na referendum, gradonačelnik je raskinuo koaliciju.
Protiv gradnje na Valkanama su se već pobunili i pulski arhitekti. Kome je po vašem mišljenju u interesu takva gradnja u zelenom pojasu? Kakve bi to posljedice ostavilo na cijelo to područje?
Projekt na Lungomareu u interesu je isključivo vlasnika zemljišta, tvrtke Hotel Valkane d.o.o. u vlasništvu Dragana Šolaka i direktora Stevana Muidže. Beachfront hotel golemih dimenzija, 7 nadzemnih i dvije podzemne etaže, 27 metara visine u omiljenoj pulskoj rekreacijskoj zoni i šetalištu bio bi kraj Lungomarea kakvog volimo. Ne radi se samo o hotelu, nego o planu izgradnje 3 ugostiteljska objekta u šumi, lifta koji povezuje hotel s plažom i betoniranju dijela prirodne kamenite obale. To bi značilo i da se voda, struja i kanalizacija moraju provlačiti kroz šumu i da se moraju graditi nove ceste. Negativno mišljenje na izgradnju hotela dalo je i Društvo arhitekata Istre, nakon čega su uslijedili napadi na tu strukovnu organizaciju.
Najavili ste kako ćete u Gradskom vijeću i dalje zagovarati referendum. Sličan referendum, onaj dubrovački vezano uz projekt golfa na Srđu, na kraju nije imao dovoljnu izlaznost. Koliko danas očekujete da bi bio interes građana u Puli za izlazak na referendum?
Da, nastavljamo zagovarati referendum. Netko je nedavno na Lungomareu napisao veliki grafit “Ne damo šumu”, grafit je drugi dan ekspresno prebojan. Takve stvari dodatno motiviraju ljude na akciju. Puno je Puležana i Puležanki zainteresirano za ovu priču, vjerujem da će izlaznost biti velika. Uskoro se usvaja i novi zakon o referendumu, koji uvodi manji “kvorum” od onog propisanog trenutno važećim zakonom. To nam ide na ruku. Praksa je pokazala da projekti koji se suoče s velikim protivljenjem lokalne javnosti vrlo često “padaju u vodu”, kao što je bilo i s golfom na Srđu.
Kada je riječ o prostoru, najavljivali ste otvaranje Muzila za građane. To je bila i tema koju ste zagovarali aktivistički godinama prije ulaska u politiku. U intervjuu za Istra24 u siječnju ste izjavili kako nikada niste dobila odgovor zašto se stalo s razgovorima o tome. Čiji su tu interesi blokirali otvaranje Muzila? Zašto Pula bez otvorenog Muzila ne može biti grad koji pripada građanima?
Imala sam dogovor s gradonačelnikom o otvaranju Muzila, to smo na početku zajedno javno komunicirali. Prvi alarm se upalio kada je gradonačelnik onemogućio rad radne skupine za otvaranje Muzila, koju su činili predstavnici zainteresirane javnosti, povjesničari, arhitekti, HEP, Vodovod, vatrogasci i drugi dionici i koja je održala vrlo uspješan prvi radni sastanak. Drugi alarm upalio se kada gradonačelnik nije želio u proračun za 2022. uključiti stavku uređenja pješačkih i biciklističkih staza na Muzilu koju smo predložili kao preduvjet za njegovo otvaranje za posjetitelje. Država, vlasnik područja, to ne bi mogla odbiti ako se osiguraju mjere čuvanja i zaštite, kako je radna skupina predlagala. Zatražila sam gradonačelnika da zajedno odemo na sastanak s novim direktorom tvrtke Brijuni rivijera, koja, bez podrške lokalne zajednice, tamo planira više hotela, golf igralište, apartmane, dvije marine i druge sadržaje luksuznog turističkog resorta, zbog čega je Muzil i dalje nedostupan građanima, ali se taj sastanak nije dogodio. Pretpostavljam da je takav stav gradonačelnika dio neke političke kalkulacije koju nije nikada javno komunicirao. Moram naglasiti da je prostorno planiranje u ingerenciji Grada i da je potrebno hitno započeti izmjene GUP-a Grada Pule za područje Muzila, kako bi se iz plana uklonila mogućnost izgradnje golf igrališta i apartmana. Površina Muzila predstavlja 1/4 grada Pule i nedopustivo je da tako veliko područje grada i dalje nedostupno njegovim građanima. Trenutno je u izradi strategija obnove nekih bronwfield područja u Puli, među njima i Muzila. Renomirani urbanisti prepoznali su važnost Muzila za Pulu i kao važni dio pulske zelene infrastrukture u borbi protiv klimatskih promjena i radi mogućnosti obnove postojećih građevina s funkcijama koje će razvijati gradi sve njegove potencijale – a ne samo turizma. I u tom smislu su potvrdili ono je građanska inicijativa za Muzli godinama zagovarala.
Većina neslaganja u koaliciji od početka je bila oko najvećeg resursa cijele jadranske obale, prostora, što je bila i glavna tema vašeg prijašnjeg aktivističkog rada. Koliko u ovakvim političkim uvjetima postoji šanse da se očuva vrijednost prostora u Puli?
Prostor je bogatstvo naše zajednice i temelj budućeg pametnijeg razvoja. Kako bi prekinuli s praksom korumpiranog i klijentelističkog prostornog planiranja, koje je dovelo do lošeg stanja u prostoru i umanjivanja kvalitete života u gradu, zagovarali smo uključivanje struke u donošenje prostornih planova. Zato po prvi puta imamo predstavnike struke u savjetodavnom tijelu koje je imenovao gradonačelnik. Sramotni su napadi i pokušaji njihove diskvalifikacije kako bi se nastavilo s planiranjem kao i do sada – u privatnom, a ne javnom interesu. Očuvanje prostora i planiranje u javnom interesu jedna je od ishodišnih točaka politike Možemo! i za to ćemo se nastaviti zalagati.
Namjeravate li ostati na mjestu predsjednice Gradskog vijeća?
Nemam namjeru biti predsjednica Gradskog vijeća na silu. I za moju smjenu i za biranje novog predsjednika potreban je glas većine vijećnika i vijećnica, a to se ne može ostvariti bez dogovora ili s nama ili s IDS-om. Meni je, prije svega, interes da se vijećnici imaju prilike očitovati o temi referenduma koji smo predložili za gradnju na Lungomareu, za to zalažem i to i je razlog eventualnog pokretanja zahtjeva za mojom smjenom.
Iako nije riječ o neizglasavanju proračuna, koliko je vjerojatno da ova situacija ne završi s novim izborima? Ili očekujete formiranje neke nove koalicije, s eventualnim povratkom IDS-a u većinu? Koliko bi takva situacija narušila povjerenje birača u mogućnost bilo kakve promjene?
Premda svi zveckaju izborima, izbori za novo Gradsko vijeće mogu se dogoditi samo ako se odluke ne mogu donositi dulje od 3 mjeseca. I to se ne radi o automatskom raspuštanju, proces je nešto duži. Vidjet ćemo kako će odsada funkcionirati Gradsko vijeće. Nadam da sad već bivši koalicijski partneri neće naći zajednički jezik s IDS-om upravo na temama prostornog planiranja jer bi to bilo nastavak neodržive politike raspolaganja temeljnim gradskim resursima.
Mi iz Možemo! smo dokazali da smo se spremni boriti za vrijednosti za koje se zalažemo i koje smo isticali u predizbornoj kampanji, u ovom slučaju za prostorno planiranje u javnom interesu. Pa vjerujem i da će građani to znati nagraditi ako dođe do novih izbora.
