Maja Đerek, tajnica novoosnovane udruge za zaštitu zviždača Pomak: To da je HDZ kriminalna organizacija potvrđeno je pravomoćnom sudskom presudom. Ja kao pravnica sudske presude kao takve moram poštivati. Svi imamo pravo izreći da je HDZ kriminalna organizacija. Pozivamo sve ljude da nam se jave sa svojim saznanjima o nepravilnostima, a mi ćemo im pružiti pravnu i psihološku pomoć, reći im svoja iskustva i stati iza njih.
Novoosnovana udruga “POMAK” okupila je više hrvatskih zviždača kako bi istaknula važnost takvog oblika javnog istupa za svako demokratsko društvo i potaknula ljude da se odvaže prijaviti svog poslodavca ako uoče nepravilnosti. Udruga je spremna ponuditi pravnu i psihološku pomoć novim zviždačima, ali i osigurati anonimnost onima koji to žele. Čine ju predsjednica udruge Adrijana Cvrtila, koja je kao direktorica kutinske tvrtke Eko Moslavina otkrila da su HDZ-ov gradonačelnik Kutine Zlatko Babić i predsjednik vijeća Davor Kljakić (HSLS) od nje tražili da diže plaće i zapošljava rodbinu vijećnicima čija im je podrška potrebna za vladavinu. Potpredsjednici udruge su Josip Vitez, nekadašnji direktor požeškog Komunalca koji je objavio tajno snimljeni razgovor između njega i tadašnjeg požeškog gradonačelnika Darka Puljašića gdje mu ovaj govori s kojim gradskim tvrtkama od političkog interesa Komunalac treba ugovarati poslove, i Viktor Šimunić, gradonačelnik Oroslavja, koji je kao nezavisni vijećnik snimio razgovor s članom predsjedništva HDZ-a Žarkom Tušekom i gradonačelnikom Emilom Gredičakom u kojem mu nude pomoć u kampanji i mjesto pročelnika u zamjenu za podršku na lokalnim izborima.
Nova članica udruge Nada Ružić, bivša je unutarnja revizorica u CERP-u (Centar za restrukturiranje i prodaju) koja je razotkrila da je u postupku privatizacije 2003. godine prodana porečka tvrtka Mali Maj Hypo Consultingu, sada Allegheny Financial Group-i, za 14 milijuna kuna bez da je CERP provjerio koliko tvrtka zapravo vrijedi. Ružić je na temelju dokumentacije procijenila štetu od 106 milijuna kuna, upozorivši da nije valorizirano 16,000 metara kvadratnih zemljišta u strogoj turističkoj zoni koje dolazi s tvrtkom. Da je CERP prodao samo zemljište, bez tvrtke, dobio bi šest puta veći iznos. Kada se sve zbroji, Hypo Consulting je kupio zemljište za 253 kune po kvadratnom metru, a budući da je htio okrupniti česticu, 2004. godine je od privatnih osoba uokolo kupovao zemljište za 1450 kuna po kvadratnom metru, što je gotovo šest puta veći iznos.
Cijena je bila toliko niska zato što je kupac preuzeo ugovornu obvezu prema kojoj je trebao uložiti 309 milijuna kuna kroz tri godine. Da se to dogodilo, Hypo Consulting bi zaposlio oko 80 ljudi koji bi plaćali poreze i prireze, odnosno punili državnu blagajnu. Međutim, ta socijalna komponenta je izostala. Usprkos tome je ravnatelj CERP-a Milan Plećaš, prijatelj Andreja Plenkovića, finalizirao taj ugovor 4. travnja 2019. potpisavši četvrti aneks ugovora kako bi država napustila taj ugovorni odnos, bez da se dogodilo ono na što se tvrtka 2003. ugovorno obvezala.
Razgovaramo s tajnicom udruge Majom Đerek, koja je otkrila nepravilnosti u radu direktorice Državnih nekretnina Renate Sabo. Državne nekretnine su po navodima Đerek preuranjeno obnovile stan Zvonimiru Frki Petešiću, a ministru obrane Mario Banožiću dale javni stan na biranje. Đerek ujedno tereti Sabo zbog neotkazivanja ugovora o zakupu državnih prostora usprkos neplaćanju najamnine, na što je zakonski obvezana, a u nekim slučajevima račune nije ni izdavala. Tako je dug Joze Brkića, koji u vlasništvu ima nekoliko firmi koje su koristile javne prostore Državnih nekretnina, bio 650.000 kuna. Jasno je da su zviždačice i zviždači dobili otkaze nakon što su prijavili nepravilnosti, a razlog za otkaze su poslodavci, dakako, objasnili na različite načine.
Što je cilj udruge?
Naš cilj je da nitko ne prolazi ono što smo mi prolazili. Stigmatizacija koju doživljavate kada ste kao zviždač potpuno usamljeni iznimno je destruktivna. Nasuprot vama se nalazi veliki broj vrlo moćnih ljudi koji vas ocrnjuju na sve moguće načine, od privatnog do poslovnog života. Zbog toga zviždačima namjeravamo pružiti pomoć plaćanja troškova za sudske postupke kroz donacije Udruzi. Kada dobijete otkaz nakon što ste prijavili nepravilnosti, vrlo se često događa da osim spora za zaštitu prijavitelja nepravilnosti i spora za nedopuštenost otkaza, zviždači dobivaju privatne kaznene tužbe za klevetu. Kolegica Cvrtila dobila ih je devet, osobno nisam još nijednu, ali pretpostavljam da će ih biti.
Osim pravne podrške, voljeli bismo ponuditi i psihološku pa planiramo suradnju sa psiholozima i psihijatrima. Pokušat ćemo svojim angažmanom promijeniti javno mnijenje u RH o zviždačima jer smatramo to iznimno hrabrim i poželjnim činom za demokratsko društvo. Predložili smo da se u novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti zviždači nagrade na teret poslodavca jer njihove prijave idu u korist svima nama.
Koliko su sudski sporovi financijski opterećujući za zviždače?
Privatne tužbe za klevetu će kolegicu Cvrtilu koštati oko 200.000 kuna. To su troškovi ročišta, odvjetnika, putni troškovi i niz drugih. Naravno da poslodavac to čini iz osvete, a vi to ničim ne možete spriječiti. Uz to, kolegici Cvrtili i meni je sud odbio privremenu mjeru povratka na posao, koje smo stavili u sporovima za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Po mišljenju suda nije nam ugrožena egzistencija jer nam supruzi rade i naš slučaj je protumačen kao smanjen prihod u kućanstvu. Tražimo da se u novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti izmijene te kategorije. Smatramo da one postoje kako bi zaštitile poslodavce koji se boje da ćete doći do novih dokaza kada se vratite na posao. To je jedini motiv.
Adrijana Cvrtila je na predstavljanju udruge istaknula kako suci ne poštuju propise jer specifično kod nje sutkinja još uvijek, nakon više mjeseci, nije donijela odluku koja je morala biti donesena u roku od osam dana. O čemu se tu radi?
Ni moja sutkinja, ni ona Adrijane Cvrtile, nije donijela privremenu mjeru po Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u propisanom roku, a rok je 8 dana. Stvar nije samo do zakona nego i u provedbi, koja u našem pravosudnom sustavu ne funkcionira. U hrvatskom zakonodavstvu radni spor i spor za zaštitu prijavitelja nepravilnosti su hitni, što znači da bi se u roku šest mjeseci trebala donijeti prvostupanjska presuda, ali ona se ne donosi. Moj prvostupanjski spor traje godinu i pol dana, a presuda još nije donesena. Već je dvostruko premašen rok.
Koliko često se suce kažnjava zbog kršenja rokova u donošenju presuda?
Nisam nikad čula za to. Događa se stegovna odgovornost, ali samo za koruptivne radnje, odnosno kada suci prime ili daju mito, ali za kršenje rokova nikada. Imamo kolegicu koja je isto zviždačica kojoj spor za nedopuštenost otkaza traje od 2014. godine. Gospođa je egzistencijalno nezbrinuta, pisala je sudskoj upravi, ali oni su joj rekli da zbog puno predmeta nisu u stanju osigurati poštivanje rokova. To je jedan apsurd o kojem nitko ne vodi računa.
Čime ste nezadovoljni u Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
Vrlo uzak krug tijela je nadležan za prijave nepravilnosti. Za prijave unutar poslodavca imate povjerljivu osobu, a van poslodavca imate pučku pravobraniteljicu. Što se tiče prijava povjerljivim osobama unutar poslodavca, problem je što šef utječe na imenovanje te povjerljive osobe koje su gotovo uvijek bliske upravi. Pučka pravobraniteljica nadgleda Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali ništa se nije pomaknulo na bolje.
Mi smo prijavljivali i drugim tijelima kada se ništa ne bi događalo. Ja sam prijavila i nadzornom odboru, etičkom povjereniku, osobi za mobing. Adrijana je odmah išla pučkoj pravobraniteljici što po trenutnom Zakonu koji je na snazi nije dozvoljeno. Dakle, zviždačima bi trebalo zakonski omogućiti širi okvir tijela kojima mogu prijaviti nepravilnosti. To je najvažnija stvar.
Ministar pravosuđa Malenica nedavno je predložio novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, jeste li njime zadovoljni?
Novi zakon predlaže kaznu za zviždače u slučaju da s namjerom ili nakanom iznose neistinite podatke u svojoj prijavi. Međutim, ako vi prijavite poslodavca, recimo svog šefa, povjerljivoj osobi koja je najčešće imenovana od tog šefa i bliska je upravi, a šef kaže da to nije nepravilnost i odluči da ste ga vi namjerno prijavili da naštetite firmi, to omogućava scenarij da vam se dogodi da završite na cesti, da vas poslodavac kazni dodatnim sudskim postupkom, na burzi ste i nemate pravo na naknadu jer kad dobijete otkaz zbog skrivljenog ponašanja nemate na to pravo i još morate plaćati sudske troškove. Cilj Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ne bi smjela biti dodatna represija nego zaštita zviždača od te osvete. Poslodavac je zaštićen. Nezaštićena kategorija je radnik, prijavitelj. Istina jest da neke uređene europske države poput Norveške ili Švedske to imaju u svojim zakonima, ali mi smo Hrvatska i ta kazna za zviždače bi se kod nas koristila u krive svrhe.
Jedan kuriozitet je da je OECD otvorio pristupne pregovore s Hrvatskom koja se obvezala da će poštivati njihove ideje, a jedan od njihovih zahtjeva je da se osigura učinkovit sustav zaštite za zviždače. To kod nas ne postoji, što se vidi na slučajevima svih nas koji smo u udruzi. Ne postoji nijedna prvostupanjska presuda za zaštitu zviždača, a Zakon je na snazi već tri godine. Zato ćemo se kao udruga žaliti vanjskim institucijama, pisat ćemo OECD-u, GRECO-u i drugima. Kako možemo motivirati nekoga da iziđe s nekom nepravilnosti ako su nam takvi zakoni?
Otkrili ste nepravilnosti u radu direktorice Državnih nekretnina Renate Sabo. Ona trgovačkim društvima koja nisu plaćala najam prostora nije otkazivala ugovore, a čak ponekad nije ni izdavala račune. Takvo poslovanje predstavlja veliki teret za tvrtku kojoj je Sabo direktorica. Što je njena motivacija za takav rad?
Za čelne ljude državnih tvrtki biraju se potkapacitirani ljudi koji nemaju uvjete za to radno mjesto, koji znaju da bez stranačke iskaznice ili pogodovanja političarima na vlasti ne bi našli ni izbliza tako dobro plaćen posao. Imajte na umu da Renata Sabo ima veću plaću od ministra. Prije par mjeseci je bio natječaj za njen posao. Osobno sam se prijavila i tražila njene papire. Gospođa Sabo nije uspjela dostaviti potpunu prijavu i imala je lažne reference. Ona nije imala pet godina iskustva na rukovodećim radnim mjestima ni prvi put kad se prijavila za posao, kao ni sada, no usprkos svemu su je ostavili da bude direktorica Državnih nekretnina. Usprkos mojem izlasku u medije, usprkos kaznenoj prijavi, ona je još uvijek tamo.
Radi se o osobi koja svoju plaću duguje uslugama koje radi ljudima koji su važni za očuvanje njene pozicije. Prvi slučaj je Zvonimir Frka-Petešić kojem je odmah obnovila stan jer visoko kotira u Vladi Andreja Plenkovića koji ju imenuje za poziciju direktorice. Naravno da bi po pozivu Krunoslava Katičića, Gordana Jandrokovića ili ministra Horvata na razgovore bivali primani ljudi od interesa i da se radilo ono što se nije smjelo. Ona je radila usluge za određene ljude koji su interesno povezani sa strankom.
Možete li opisati poslovni model poduzetnika koji nisu plaćali najam prostora, a Renata Sabo im nije otkazivala najam? Recimo, trgovačka društva gospodina Joze Brkića, rekli ste, bila su dužna 650,000 kuna.
Gospodin Brkić je očito imao veze u nekadašnjem Ministarstvu državne imovine te je u zakupu imao jako puno prostora za niz svojih firmi. Osim prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, imao je i one u vlasništvu Grada Zagreba, što je još neispitani drugi krak hobotnice. Nije smio dati te prostore u podzakup, ali se sjetio druge strategije. Nakon što godinama ne bi plaćao najam, prodao bi svoju firmu uz koju dolazi prostor, najam i dug. Novi kupac firme bi platio zakupninu na sve, a Brkić bi zaradio keš. Neki kupci su nam rekli da im čak nije rekao za dugove.
USKOK u novoj aferi “po babi i po stričevima” tereti razriješenog ministra graditeljstva Darka Horvata zbog dodjele bespovratnih sredstava na svoju ruku tvrtkama koje nisu ispunjavale kriterij za dodjelu. Kako ocjenjujete rad USKOK-a?
USKOK djeluje izuzetno sporo. Ako je sada tek na 2018. godini kada je otkrivena afera Vjetrenjače, što će biti s nama zviždačima koji smo otkrili afere 2021. i 2022. godine? Kada će biti pokrenuti postupci zbog mojih prijava? S druge strane je pomalo smiješno što je ministar Horvat pao radi 2,6 milijuna kuna. Iznos koji sam mu ja prijavila je mnogo viši, a onaj od kolegice Nade Ružić iz CERP-a pogotovo. Ispast će da je pao kao Al Capone što su ga uhvatili radi sitnog neplaćanja poreza, a ne ogromnih kriminalnih djela. Institucije stvarno ne funkcioniraju. Trebao je biti uhićen i na temelju naših prijava.
U aferu su čini se uključeni Boris Milošević i Josip Aladrović. Smatrate li da treba doći do izvanrednih izbora ili restrukturiranja Vlade?
Onaj koji imenuje ministre odgovoran je za njihov rad. Plenković je odgovoran za sve što se događalo, iako uvijek nastoji prebaciti odgovornost na nekog drugog. Ako se radi o mojoj direktorici Sabo, on kaže pitajte Državne nekretnine, ako se radi o CERP-u i Plećašu, pitajte CERP. Netko te ljude imenuje. Plenković je odgovoran za sve što se događa i tu ne bi trebalo biti govora o rekonstrukciji Vlade nego se radi o tome da je Vlada korumpirana. Treba pasti cijela Vlada. Nakon svega ovoga nemaju nikakav legitimitet.
Sve otkrivene afere Udruge su povezane s HDZ-om. Otkriće Ankice Lepej povezano je s HDZ-om. Za vrijeme Plenkovićeva mandata je razriješeno 10 njegovih ministara. Što to govori o trenutnoj Vladi HDZ-a? Smatrate li HDZ kriminalnom organizacijom?
To da je HDZ kriminalna organizacija potvrđeno je pravomoćnom sudskom presudom. Ja kao pravnica sudske presude kao takve moram poštivati. Svi imamo pravo izreći da je HDZ kriminalna organizacija. Koliko god se trenutni HDZ želi prikazati kao drugačiji, on to nije, jer ljudi koji su bili tada ostali su i sada. Mijenjate sustav kad mijenjate ljude, a oni nisu bili mijenjani.
Što sprječava ponovno izabiranje HDZ-a? Kako mijenjati hrvatsko društvo?
Svaka promjena kreće od formiranja kritične mase. Ljudi koji su nezadovoljni moraju se aktivirati. Kao što smo vidjeli, na prošlim izborima se kritična masa nije formirala. HDZ uvijek izabere povoljan trenutak i namjerno se utiša pred izbore kako ne bi bilo afera. U djelovanju udruge POMAK vidim potencijal za podizanje svijesti. U nekim gradovima se to dogodilo. Dobar primjer je potpredsjednik Udruge gospodin Šimunić koji je osvojio mandat gradonačelnika u Oroslavju. Smatram da takve priče daju nadu da će se situacija promijeniti.
Javljaju li vam se novi zviždači?
Javlja nam se mnogo novih zviždača. Do sada su nam se javili ljudi s nepravilnostima u radu Sveučilišta, Zdravstvenog sustava, Suvaga i HZZO-a, interni revizori, zaposlenici banaka, jedinica lokalne samouprave, itd. Mi nastojimo to široko područje sistematizirati, a zatim izići u javnost. Hobotnica je golema. Ovo što smo do sada otkrili samo je njen mali dio. Pozivamo sve ljude da nam se jave sa svojim saznanjima o nepravilnostima, a mi ćemo im pružiti pravnu i psihološku pomoć, reći im svoja iskustva i stati iza njih. Nadam se da će to omogućiti početak promjene.
