Planet Zemlja

Foto: Marina Kelava

Tko će zaštititi prirodu od zaštitnih sredstava

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.
Foto: Marina Kelava

Ubrzajmo energetsku tranziciju Zagreba

Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Foto: Pixabay

Korona lekcije

Nastanak pandemije je možda iznenadan, ali nije slučajan. Virus nas uči i što znači eksponencijalni rast, a upravo takav rast radi svjetska ekonomija globalnom ekosustavu preko krajnjih granica. Umjesto spašavanja banaka i velikih međunarodnih tvrtki, potpore sada moraju biti usmjerene upravo na najranjivije skupine, s ciljem smanjenja nejednakosti i stvaranja okolišne održivosti. Ono što se do jučer činilo kao utopija, već sutra može biti stvarnost.
Bicikliranje u Bogoti (Foto: Claudia Lopez/Twitter)

Biciklom protiv krize

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.
Tomislav Medak (Foto: Vimeo_prtsc)

Neoliberalna bajanja ostat će neduhovita šala

Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."
Foto: Ivana Šepetavec

Plastika u direktnoj reciklaži

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.
Ljuba Ostojić koja je nakon 53 godine života bez električne energije dobila solarni panel i struju (Foto: Ljudi za ljude)

Dovedimo im svjetlo

"Teško mi je i ljeti i zimi. Molim sve ljude dobre volje da pomognu da i meni zasvijetli, da ovo malo života što mi je još ostalo ne proživim u mraku", pozvala je građane 71-godišnja Mara Stanić koja u selu Čakale kraj Gline već deset godina živi bez električne energije. Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude pokrenuli su crowdfunding kampanju Zraka sunca - svjetlo nade kojoj je cilj postaviti solarne panele na Marinoj kući, kao i još nekoliko kuća na tom području u kojima ljudi žive bez svjetla. "Želimo pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu", kaže Marija Mileta iz Zelene akcije.
Foto: T.S.

Hrvatski znanstvenici u borbi za sustavnu klimatsku akciju

Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.
Foto: M.K.

Zašto se Nijemci udružuju u energetske zadruge

Od zabrinutosti zbog nuklearne energije, preko katastrofe u Černobilu, do današnjih 900 energetskih zadruga u Njemačkoj i stotina tisuća građana koji su se, osim potrošnje, uključili u proizvodnju energije, pa čak i pokušavaju otkupiti berlinsku mrežu. "Ako želimo ispuniti klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi. To možemo ostvariti jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", ističe Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie.
Foto: Pixabay

I Zemlja ima granice koje ne želimo prijeći

"Vrijeme koje nam je preostalo da spriječimo prelazak Zemljinih točaka preokreta možda se već svelo na nulu, dok je vrijeme za reakciju da postignemo nulte emisije u najboljem slučaju 30 godina. Zato je moguće da smo već izgubili kontrolu nad time hoće li doći do prelaska granice nakon koje nema povratka", ističe skupina znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Nature. "Nakon toga unutarnja povratna sprega pogoni sustav u puno toplije stanje neovisno o tome što se događa s ljudskim emisijama," objašnjava za H-Alter Will Steffen, jedan od autora istraživanja.