Ljudska prava

Pixaby

Zašto javne službe pri zapošljavanju diskriminiraju Rome

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pruža određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina u natječajima za zapošljavanje u tijelima javne i državne uprave. Cilj bi trebao biti da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran njihovu postotku u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. pokazuju kako je taj cilj tek djelomično ispunjen. Pogotovo zabrinjava nizak udio zaposlenih Romkinja i Roma.
Foto: Nina Đurđević

Jedna od nas

Đuro Gavran o kampanji osvješćivanja javnosti za problem seksualnog nasilja nad djecom.
Siniša Senad Musić iz Romske organizacije mladih Hrvatske<br>

Paradoks obrazovanog Roma

Unatoč presudi Europskog suda, nedavna istraživanja o odvojenim romskim razredima i školama u Hrvatskoj dokazuju da je ovakva praksa ne samo nastavljena, nego je stanje pogoršano u odnosu na vrijeme kada je presuda donesena. U školskoj godini 2009./2010. u Hrvatskoj su postojala 44 razredna odjela koja su pohađali samo učenici romskog etničkog podrijetla, a u školskoj godini 2018./2019., takvih je razreda bilo 65.
Pshere.com

Ljudska prava i neoliberalizam

Gotovo milijunu osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a među najugroženijim skupinama su osobe starije od 65 godina, a posebice žene i nezaposlene osobe. Ginijev koeficijent, mjera nejednakosti raspodjele dohotka, u 2019. iznosio je 29,2. Visoke stope nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti usko su povezane i negativno utječu na prava na rad i odgovarajuće radne uvjete, prava na dostojanstven život, stanovanje i obrazovanje te učešće u kulturnom životu.
Ludruga, inicijativa 12 i 5 za mentalno zdravlje (Foto: Ludruga)

12 i 5 za mentalno zdravlje

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja: Hrvatska već četiri godine nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. "Strategija znači da imamo viziju kojim ćemo putem krenuti, hoćemo li zadržati postojeće stanje ili ćemo krenuti u proces deinstitucionalizacije. To bi značilo da ćemo usluge organizirati na način da struka pruža usluge u zajednici. No, mi takvu odluku nemamo i kao društvo glavinjamo", ističe Vlatka Ročić Petak iz udruge Ludruga.
Foto: Hrvatska mreža za beskućnike (beskucnici.info)

Bez doma u domovini

Dejan Travica, predsjednik udruge Oaza iz Rijeke, o problemu beskućništva u Hrvatskoj: "Ima slučajeva da su ljudi ostali bez posla ili im poslodavci nisu isplaćivali plaće, nisu mogli plaćati stanarinu i završili su na cesti. Neki su čak bili imućni ljudi, ali im se dogodila neka trauma, pa su se prepustili alkoholu, drogi, utonuli u depresiju. Većina naših planova za rješavanje problema beskućništva su mrtva slova na papiru, a jasne politike priuštivog stanovanja nema."
Marinella Matejčić (foto: Martina Šalov)

"Odsramimo" se

"Kada menstruacija postane menstruacija, a ne 'dobila sam' ili 'stvari', krenut ćemo u pravom smjeru. Možemo razgovarati, promišljati, kao društvo odgajati djevojčice i dječake da je to prirodno, da je normalno krvariti i da je to najčešće znak da je žena zdrava, ništa manje i ništa više", kaže Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter koja provodi istraživanje o menstrualnom siromaštvu. Mogu li žene u Hrvatskoj, državi koja ima treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu, priuštiti sebi higijenske potrepštine?
Foto: Životna linija<br>

Psihoterapijom do pravednijeg društva

Tri su znanstvene grane iznimno potrebne za društveni napredak. Psihijatrija, da pomoću lijekova eliminira patnju i omogući kvalitetniju terapiju. Psihoterapija, kako bismo pacijentu ponudili osjećaj smisla i naveli ga da prepozna toksične odnose koji ga okružuju. Socijalna psihijatrija, koja ukazuje na okvir u kojem je potrebno politički djelovati kako bismo strukturalno smanjili broj suicida i došli do pravednijeg društva.
strummer_future.jpg

Vrijeme i temporalnost u periodu pandemije

Kamo ide vrijeme? Pandemija je restrukturirala razlike između dviju vrsta "nomadizama": jednog za kozmopolitanske, nadnarodne elite, te drugog za obespravljene migrante, "globalne skitnice". U zapadnoj Europi sveprisutna je potreba za radnicima migrantima, kojima su, djelomično ili potpuno, uskraćena radnička prava, te su stavljeni u povećani rizik od zaraze, stvarajući dodatne komplikacije vezano uz ovu razliku.