U petak, 9. lipnja večernjim koncertom u čast 180-og rođendana austrijske književnice Berthe von Suttner, dobitnice Nobelove nagrade za mir 1905. u Beču počinje Međunarodni samit za mir u Ukrajini.
Samit organiziraju neke od najvećih međunarodnih antiratnih organizacija poput International Peace Bureau (IPB), CODEPINK, International Fellowship of Reconciliation (IFOR), World Social Forum, WILPF Austrija i druge. Jedan od ciljeva Međunarodnog mirovnog samita je objava hitnog globalnog apela ‘Bečke deklaracije za mir’, kojim se pozivaju politički akteri da se zauzmu za primirje i pregovore u Ukrajini. Tijekom dva dana, 10. i 11. lipnja, na samitu će se razmatrati moguće mirovno rješenje kroz izlaganja brojnih istaknutih zagovornika antiratne opcije kao što su bivša pukovnica i diplomatkinja Ann Wright, SAD; prof. Anuradha Chenoy, Indija; otac Alejandro Solalinde, savjetnik predsjednika Meksika; Clare Daly, članica Europskog parlamenta, Irska; potpredsjednik Bolivije David Choquehuanca; prof. Jeffrey Sachs, SAD; bivši UN-ov diplomat Michael von der Schulenburg, Njemačka; kao i mirovni aktivisti iz Ukrajine i Rusije.
Tim povodom prenosimo tekst Reinera Brauna i Seana Connera, članova International Peace Bureaua, pod naslovom ‘Kongres razuma, nade i vizije’:
„Još deseci tisuća mrtvih i ranjenih, još veća uništavanja prirode i gradova, još više mržnje s obje strane u Ukrajini i Rusiji, ili primirje – to je alternativa.
Još više gladi i siromaštva diljem svijeta, još više društvenih katastrofa i globalne nepravde ili ulazak u novo razdoblje suradnje i dijaloga – to je alternativa.
Više sukoba i suludo brojnog naoružanja, više nuklearnog oružja i militarizma ili povratak kontroli naoružanja i razoružanju te početak rasprave o novom sigurnosnom i mirnodopskom poretku u Europi – to je alternativa.
Svi globalni izazovi rata i mira dramatično su eskalirali ne samo, nego osobito zbog rata u Ukrajini. Dinamika eskalacije sukoba – čak do prijetnje nuklearnog rata koji bi u najboljem slučaju uništio samo Europu – je latentna. Veliki rat između NATO-a i Rusije nije nezamisliv; vojna dinamika upućuje na taj razorni smjer.
Ali razum još uvijek može pobijediti: Međunarodni samit za mir u Ukrajini nastoji dati svoj doprinos razumu i realizmu, opstanku i oblikovanju mirnije budućnosti. Stoga temeljni zahtjev mirovne politike jest i ostaje: prekid vatre i pregovori.
Primirje
Primirje ne znači priznavanje postojećih linija bojišnice kao granica, već samo kraj ubijanja i ubojstava, zaustavljanje razaranja. To nije izgovor da se jedna strana ponovno naoruža i pripremi za daljnje borbe. Primirje treba poslužiti za stvaranje klime za pregovore i pronalaženje rješenja. Iz rovova i bunkera, u novi slobodan život!
Pregovori
Pregovori ne znače odobravanje ili priznanje ruskog agresivnog rata protiv suverene Ukrajine, što je suprotno međunarodnom pravu, niti znači zanemarivanje prethodnih događaja koji su prethodili tom ratu, posebno širenje NATO-a prema istoku. Pregovori služe razvijanju načina za zajedničko oblikovanje budućnosti za pregovaračkim stolom – vjerojatno uz aktivno sudjelovanje međunarodnih moderatora ili posrednika s globalnog Juga.
Prijedlozi za pregovore su već na stolu međunarodnih političara i diplomata. Prijedlozi bivše talijanske vlade, Meksika, kineski okvir za pregovore i mirovni plan Vatikana, (gotovo završen) Istanbulski sporazum iz ožujka/travnja 2022. godine, kao i UN-ova rezolucija iz veljače 2023. godine imaju mnoge zajedničke točke koje bi mogle poslužiti kao temelj za pregovore.
Načelno, pregovori bi mogli ići u sljedećem smjeru, uključujući široku spremnost za kompromis svih strana:
- Ukrajina je suverena neovisna država koja ponovno uspostavlja ustavnu neutralnost, tj. bez članstva u NATO-u, ali članstvo u Europskoj uniji i Eurazijskoj ekonomskoj uniji se može uzeti u obzir.
- Trebalo bi dogovoriti sveobuhvatna sigurnosna jamstva za Ukrajinu i Rusiju sukladno međunarodnom pravu, uključujući i Vijeće sigurnosti UN-a. To uključuje demilitarizaciju pograničnih područja i zaustavljanje daljnjeg širenja NATO-a prema istoku.
- U regijama Lugansk i Donjeck može se uspostaviti neutralna uprava pod nadzorom UN-a tijekom prijelaznog razdoblja u pripremi za referendum za 5 godina, koji bi mogao dovesti do konačnog rješenja – autonomije unutar Ukrajine, neovisnosti ili pripojenja Rusiji.
- Postrojbe plavih šljemova iz neutralnih država globalnog juga mogle bi nadzirati i kontrolirati provedbu sporazuma i dogovorene granice.
- Trebalo bi se dogovoriti o vremenskom rasporedu za povlačenje ruskih vojnih postrojbi u sklopu provedbe cjelokupnog mirovnog plana. U istom okviru, sankcije NATO-a/EU-a protiv Rusije trebale bi se smanjiti ili ukinuti.
- Za Krim bi sadašnje stanje ostalo nepromijenjeno na dogovoreno razdoblje. Referendum koji bi se nakon toga održao pod nadzorom UN-a trebao bi rezultirati konačnim rješenjem o nacionalnoj pripadnosti. Suradnja između Krima i Ukrajine u područjima vodoopskrbe, trgovine i zaštite okoliša bit će dogovorena ugovorom.
- Početak rasprava i pregovora unutar OESS-a o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Europi temeljenoj na politici ‘zajedničke sigurnosti’ s ciljem postizanja nove europske povelje najkasnije do 2025. godine (50. obljetnica Helsinškog sporazuma).
- U kontekstu sporazuma, SAD i Rusija bi trebale pristati na nastavak pregovora o kontroli nuklearnog naoružanja, a suspendirani Novi START sporazum bi trebao biti ponovno uspostavljen i produljen dok se ne postigne novi sporazum o kontroli naoružanja.
- Dogovara se sveobuhvatna pomoć za obnovu, koju također materijalno sufinancira Rusija. Temeljno načelo je ‘pomoć za samopomoć’ i isključena je rasprodaja međunarodnim (poljoprivrednim) korporacijama.
Završni komentar o složenosti pregovora: bez političke volje svih onih koji su uključeni u ovaj rat ili proxy rat, teško je zamislivo političko mirovno rješenje. Moramo se suzdržati od ‘zapovjedničkog mentaliteta’ i ‘pobjedničkog mira’. To se odnosi i na izravno zaraćene strane i na NATO. Počinjeni zločini i masakri – s kojeg god strane dolazili – nisu argument protiv, već za pregovore, jer samo kraj rata otvara put prema prestanku neljudskosti i njezinoj reviziji.
Mirovni pokret ne sjedi za pregovaračkim stolom!
Ipak, ima važnu ulogu u pokretanju i praćenju procesa pregovaranja.
Njegov obrazovni rad i rad s javnošću, njegove brojne male i velike akcije pomažu u razvoju društvene klime i odgovarajuće konstelacije snaga u kojoj su pregovori uopće mogući. Politika savezništva mirovnog pokreta s parlamentarcima i parlamentima, pa čak i s vladama voljnim pregovarati, pomaže u stvaranju koalicije onih koji su voljni sklopiti mir, mirovne koalicije koja je neophodna za razvoj međunarodnog pritiska koji čini pregovore realističnima i prevladava otpor.
Mir mora ponovno postati ultima ratio, a rat ultima irratio: to se može postići samo razotkrivanjem militarizma kroz rad mirovnog pokreta.
Rješavanje globalnih izazova, posebno klimatskih promjena, može uspjeti samo u miru. Mirovna zadaća društvenih pokreta je da to uvijek iznova ponavljaju i argumentirano potkrepljuju. Naš je zadatak suprotstaviti humanizam nasilju i ugnjetavanju i pridobiti većinu za te ciljeve, čak i i posebno ako je to težak, dugoročan i često frustrirajući izazov protiv ratobornog mainstreama i s njim povezanih medija.
Naša zadaća ostaje promicanje nenasilnih mirovnih rješenja i jasno stavljanje do znanja da se sukobi mogu i moraju rješavati mirnim putem.
Nerazdvojni dio mirovnih aktivnosti je javno zastupanje političke alternative sukobu, ratu i nasilju, a to je politika zajedničke sigurnosti koja već godinama, pa čak i desetljećima, ima blagotvoran učinak na Europu. Filozofija zajedničke sigurnosti znači da je sigurnost jedne strane neodvojivo povezana sa sigurnošću druge strane, a mir se može postići samo samo pregovorima, dijalogom, suradnjom, kontrolom naoružanja i razoružanjem.
Prvi korak prema tome je povjerenje umjesto konfrontirajuće retorike i mržnje. Mirovni pokreti žive to povjerenje, njeguju suradnju s ‘neprijateljem’ kroz ‘diplomaciju odozdo’ (paralelne pregovore), kroz višestruke kontakte, posebice s ‘političkim protivnicima’. Dijelimo zajedničke ciljeve s mirovnim aktivistima u Ukrajini i Rusiji, a nijedan s ratnim huškačima i industrijom oružja, čiji su profiti sve veći što više ljudi umire. Stojimo na strani prigovarača savjesti i podržavamo izbjeglice.
Boriti se za tu viziju – svijeta bez ratova – ali i za kraj svih ratova putem pregovora i posebno za traženje primirja i pregovora za rat u Ukrajini, to je svrha Međunarodnog samita za mir u Ukrajini – kao uvod za daljnje akcije i kao zahtjev političkim vođama. Znamo da bez razoružanja nema globalne pravde, i da nam bez ukidanja svog nuklearnog oružja prijeti uništenje ovog plavog planeta.
Nikada ne gubimo nadu – zahvaljujući i iskustvima duge povijesti međunarodnih mirovnih pokreta – da će racionalnost mira pobijediti iracionalnost rata putem prosvjetljenja i snage argumenata. Stoga na samitu želimo skupiti sve argumente za mir i sintetizirati ih u deklaraciju koju želimo prenijeti političkim vođama na istoku i zapadu, na sjeveru i jugu, kako bismo stupili u raspravu s njima i, gdje je moguće, surađivali s političkim donositeljima odluka diljem svijeta.
Ratove pripremaju i vode ljudi; (mnogo) ljudi zajedno također može ostvariti mir i postati ‘materijalna snaga’ koja zaustavlja ratove – uključujući i onaj u Ukrajini! Nadamo se da ćete nam se pridružiti.“
Kongres će djelomično biti moguće pratiti online. Detaljni program i prijave na stranici Međunarodni samit za mir u Ukrajini.
