antifašizam

Obnovljeni, deseti Trnjanski kresovi održani su ove godine u subotu, 4. svibnja, a još jednom su okupili ogromnu publiku, koja je imala priliku uživati u sunčanom danu uz vanjsku pozornicu.

Povodom osamdesete godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a, o prošlosti i zaboravu tog velikog događaja za H-Alter govore Dubravka Stojanović, Branimir Janković i Franjo Šarčević.

Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.

Rosana Ratkovčić: Veliki je broj skojevaca pogubljenih na Rakovom Potoku. U performansu  je odabrano nekoliko osoba koje simbolički predstavljaju sve ostale žrtve, kao i brojne skojevske diverzantske akcije u okupiranom Zagrebu.

Na današnji dan prije točno osamdeset godina, na zasjedanjima u Otočcu i na Plitvičkim jezerima osnovan je ZAVNOH. O tome događaju za H-Alter govori povjesničar Dragan Markovina.

O prošlogodišnjoj memorijalnoj umjetničkoj intervenciji Virtualnog muzeja Dotrščina nazvanoj Zvjezdana kartografija autorice akademske slikarice Diane Sokolić. 

Rosana Ratkovčić podcrtala je performansom Analogna šuma  realnost koja nas okružuje i podsjetila na bliskost suvremenih događanja u odnosu na ne tako davnu prošlost u našoj neposrednoj okolini.

U izdanju izdavačke kuće Disput, prošle je godine objavljen dnevnik Marije Vinski, zagrebačke liječnice i intelektualke koja je ubijena kao jedna od tisuća žrtava ustaškog terora na zagrebačkoj Dotrščini.

Rosana Ratkovčić: U paviljonu Privremenog muzeja Dotrščina bit će predstavljeno nekoliko izvornih dokumenata, kao najvjerodostojnijih svjedočanstava povijesnih događaja na Dotrščini.

Umjetnica Diana Sokolić o ovogodišnjoj memorijalnoj intervenciji na Dotrščini: U vrijeme svjetlosnog onečišćenja, mrak na Dotrščini daje novu dimenziju. Mrak ima simbolično značenje, pa ga možemo lako povezati s fašizmom. 

Vučić je insistirao kako više voli da ide u Jasenovac nego na more. Već samo to poređnje je krajnje neumesno. Na more ljudi idu da uživaju, a u Jasenovac da odaju poštu žrtvama jednog od najgroznijih genocida u dvedesetom veku.

Upravo je ustaški režim s ovoga mjesta, kolovoza 1942., deportirao 800 zagrebačkih Židova u nacističku tvornicu smrti Auschwitz. Nijedan nije preživio.

Svaka ozbiljnija raščlamba događaja među Hrvatima na zapadnom Balkanu po raspadu SFR Jugoslavije vodi istom zaključku: desno se posrnuće u političkom tzv. mainstreamu predstavlja kao domoljublje i državnička mudrost.