azil

Europska unija je postavila visoke ciljeve sa svojim Kriznim uzajamnim fondom za Afriku EUTF. No, je li EUTF ispunio očekivanja?

Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Europa dočekuje ukrajinske izbjeglice sa sustavom azila koji u prosjeku kasni više od 15 mjeseci.

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“

Iva Grubiša: Naše političke institucije manipuliraju idejom Hrvatske kao tranzitne zemlje kako ništa ne bi morale raditi po pitanju izbjeglica.

Prognozirajmo samo kratko: Akcija borbe protiv siromaštva neće biti ni zelena, ni dalmatinska, ni stadionska, već nikakva.

Mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice najslabije su obuhvaćeni sustavom pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj.

Iako je Yazdan Fayyaz u Hrvatskoj ostvario pravo na azil i školovanje, teško će se zaposliti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Uvjet za to je hrvatsko državljanstvo koje Yazdan nema.

Ljudi koji dobiju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj na papiru su izjednačeni s hrvatskim građanima no kada požele upisati fakultet, suočavaju se s kafkanijanskom birokracijom kroz koju se rijetki uspiju probiti. “Najveći problem je ipak jezik”, ističe student Pravnog fakulteta Semih Adiguzel. Za upise na fakultete traže se certifikati za više razine poznavanja jezika koje sustav ne osigurava.

Rahela Jurković: Svako identificirano područje integracije u Hrvatskoj pokazalo je nedostatke u sustavu provedbe i u konačnici loše utjecalo na život azilanata, stavljajući ih u poziciju marginalizacije i siromaštva.