azil
Najnoviji izvještaj „Pushed, Beaten, Left to Die – European pushback report 2024“ pokazao je da je u 2024. godini zabilježeno ukupno 120 457 nezakonitih protjerivanja, od čega 1905 iz Hrvatske.
Krajnje je vrijeme da shvatimo kako neprijatelj nije pluralističko otvoreno društvo, niti ljudi koji traže azil na njemačkim granicama. Prijetnja ljudskim pravima i demokraciji dolazi iznutra.
Vanessa Kotlar i Lara Andrić, Are You Syrious?: Hrvatska ima brutalno nisku stopu davanja zaštite ljudima, pričamo o 21 azilu u 2022. godini i 52 u 2023.
Nitko ne odgovara na pitanje je li moguće spriječiti ili ograničiti dolazak migranata na Zapad. Podrazumijeva se da jest, iako nas povijest uči da nije.
Lucija Mulalić iz CMS-a povodom 11. Tjedna IZBJEGLICAma!: „Građani se mogu uključivati u akcije solidarnosti s Palestinom, a mogu i materijalno podržati palestinsko-hrvatske državljane evakuirane iz Gaze.”
U CMS-u komentiraju planove za provođenje Pakta o migracijama i azilu. Andrea Jelovčić: „Vidljivo je da je Vlada primarno usmjerena na nacionalnu, umjesto da se okrene ljudskoj sigurnosti.”
Dr. sc. Marijana Hameršak: „Riječ ‘migrant’ je u posljednjih desetak godina poprimila značenje ‘onoga koji nije izbjeglica’.”
Italija i Albanija sporazumjele su se o uspostavi centra za tražitelje azila u Italiji na teritoriju Albanije, čime bi oni mogli biti izloženi znatnom porastu kršenja ljudskih prava.
Oprezu i budnosti svaka čast, ali naoružani narod koji će se vatrenim oružjem obračunavati s izbjeglicama /migrantima s globalnog Juga ideja je za psihijatrijski tretman.
Liz Fekete, direktorica Instituta za rasne odnose: Tražim od ljudi na Zapadu da osvijeste svoje slijepe točke i suoče se s inherentnim rasizmom, nasiljem i civilizacijskim hijerarhijama vlastitog imperijalizma.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je u 2022. godini najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, a ksenofobni glasovi o opasnosti od destabilizacije europskih država odjednom su stavljeni po strani.
U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, čiji sustav azila sadrži tako duboke disfunkcije, potrebno je suštinski ispitati jesu li takozvani dobrovoljni povraci zaista dobrovoljni.
Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”
Europska unija je postavila visoke ciljeve sa svojim Kriznim uzajamnim fondom za Afriku EUTF. No, je li EUTF ispunio očekivanja?
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Europa dočekuje ukrajinske izbjeglice sa sustavom azila koji u prosjeku kasni više od 15 mjeseci.
Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“
Iva Grubiša: Naše političke institucije manipuliraju idejom Hrvatske kao tranzitne zemlje kako ništa ne bi morale raditi po pitanju izbjeglica.
Prognozirajmo samo kratko: Akcija borbe protiv siromaštva neće biti ni zelena, ni dalmatinska, ni stadionska, već nikakva.
Mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice najslabije su obuhvaćeni sustavom pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj.