azil

Dr. sc. Marijana Hameršak: „Riječ ‘migrant’ je u posljednjih desetak godina poprimila značenje ‘onoga koji nije izbjeglica’.”

Italija i Albanija sporazumjele su se o uspostavi centra za tražitelje azila u Italiji na teritoriju Albanije, čime bi oni mogli biti izloženi znatnom porastu kršenja ljudskih prava.

Oprezu i budnosti svaka čast, ali naoružani narod koji će se vatrenim oružjem obračunavati s izbjeglicama /migrantima s globalnog Juga ideja je za psihijatrijski tretman.

Liz Fekete, direktorica Instituta za rasne odnose: Tražim od ljudi na Zapadu da osvijeste svoje slijepe točke i suoče se s inherentnim rasizmom, nasiljem i civilizacijskim hijerarhijama vlastitog imperijalizma.

U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, čiji sustav azila sadrži tako duboke disfunkcije, potrebno je suštinski ispitati jesu li takozvani dobrovoljni povraci zaista dobrovoljni.

Meisam Gholamzadeh je zbog snimanja LGBT filmova doživio nasilje u svojoj zemlji, Iranu, da bi se potom slično ponovilo i u zemlji u kojoj je dobio azil, Srbiji. Danas traži azil u Hrvatskoj.

Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”

Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“

Mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice najslabije su obuhvaćeni sustavom pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj.

Iako je Yazdan Fayyaz u Hrvatskoj ostvario pravo na azil i školovanje, teško će se zaposliti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Uvjet za to je hrvatsko državljanstvo koje Yazdan nema.

Ljudi koji dobiju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj na papiru su izjednačeni s hrvatskim građanima no kada požele upisati fakultet, suočavaju se s kafkanijanskom birokracijom kroz koju se rijetki uspiju probiti. “Najveći problem je ipak jezik”, ističe student Pravnog fakulteta Semih Adiguzel. Za upise na fakultete traže se certifikati za više razine poznavanja jezika koje sustav ne osigurava.

Rahela Jurković: Svako identificirano područje integracije u Hrvatskoj pokazalo je nedostatke u sustavu provedbe i u konačnici loše utjecalo na život azilanata, stavljajući ih u poziciju marginalizacije i siromaštva.