beskućnici
Slavko Mađor, Hrvatska mreža za beskućnike: “Osiguranje stambenih zajednica za beskućnike uvijek se na kraju svede na projekte.”
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Od donošenja Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti prošla je godina dana, a mjere se ne provode.
Olja Družić Ljubotina: “Stambene politike prema ranjivim skupinama u našem društvu – nema, ne postoji. Ne postoje nacionalni programi stambenog zbrinjavanja ranjivih skupina.”
Cijene stanova već četvrtu godinu lete u nebo prosječnim godišnjim poskupljenjem četvornog metra od osam posto. Nastavi li država subvencionirati stambene zajmove kupcima u dobi do 45 godina, uzrokovat će eksploziju nekretninskog balona.
„Ovaj projekt za mene znači mogućnost da se u potpunosti osamostalim od roditelja. Znači mi puno i to što znam da neću završiti u domu za starije jednom kada se moji roditelji ne budu mogli brinuti za mene.”
Programi fondovskog financiranja i projekti neprofitnih organizacija traju u diskontinuitetima, a intervali njihova trajanja i netrajanja ovise o količini birokratske neodgovornosti i ignorancije iskazane od slučaja do slučaja.
Hrvatska je jedina država na prostoru bivše Jugoslavije koja nema zakon o socijalnom stanovanju.
Da sistem socijalne zaštite treba biti centraliziran negdje je već unaprijed bilo odlučeno. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću nakon toga je moglo biti samo farsa.
Novi potres na pomolu: Hrvatska se priprema za reformu sistema socijalne zaštite. Aladrovićevi momci i djevojke još u listopadu su pustili u javnu raspravu novi zakon.
Maroje Višić, autor rada „Usporedba nekada i sada; Zašto je ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina u mnogočemu aktualna kritika današnjice?“
Jedan od načina na koji će mladi biti sve snažnije pogođeni klimatskim promjenama jest porast energetskog siromaštva.
Prognozirajmo samo kratko: Akcija borbe protiv siromaštva neće biti ni zelena, ni dalmatinska, ni stadionska, već nikakva.
Mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice najslabije su obuhvaćeni sustavom pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj.