diskriminacija žena
Tihomir Ponoš, novinar i povjesničar, u intervjuu za H-Alter povodom novoobjavljene knjige Kaj je bilo: Kad čovjek pogleda oko sebe, nema baš razloga za optimizam.
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
I ove subote na glavnom gradskom trgu okupili su se molitelji za autoritet muškaraca ne samo u obitelji, već molitvom za reguliranje odijevanja i ponašanja žena kao i zabranu pobačaja – i u društvu.
Sonja Lokar, feministkinja, sociologinja i političarka: Postigle smo da na dnevni red dođu neka pitanja koja kapital ništa ne koštaju, ali još uvek nismo dovoljno jake da bismo mogle menjati bitne stvari.
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online.
Maja Mamula, psihologinja, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe: Šira javnost je potpuno neosviještena o problemu seksualnog nasilja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“
Do 3. studenog u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu moguće je pogledati izložbu Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije.
U Zagrebu se održava samit moćnog ultrakonzervativnog lobija pod nazivom Vision Network.
Ana Rajković Pejić i Maja Celing Celić, članice udruge Adela: “Suspenzija” Zlatka Topolovca nije uslijedila radi pacijentica i svih žena, već zbog peglanja imidža ministra Vilija Beroša.
Kako je moguće da se Crkva pojavljuje kao neprikosnoveni autoritet oko spoznavanja, i što se u međuvremenu dogodilo da je sekularno sveučilište ustuknulo pred njezinim zaposjednutim „ovlastima“?
U izvješću udruge U ime obitelji klasificirano je pedesetak slučajeva navodnog kršenja prava molitelja “i to obrascima kakvima se moglo posvjedočiti u nacističkoj Njemačkoj i NDH”.
Nasilnici su i ljudi koji imaju sretne obitelji i djecu. Oni rade humanitarne pothvate i imaju žene oko sebe prema kojima nisu nasilni.
Ksenija Klasnić: Ljudi koriste tri skupine objašnjenja rodnih nejednakosti u mentalnom radu: stereotipne rodne uloge, potrebu za učinkovitošću i pouzdanošću te upravljanje sukobima unutar obitelji.
D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.
U nekim zemljama Unije žene i danas umiru zbog zabrane pobačaja na zahtjev, ili zbog nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.
Neformalna mreža za praćenje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji u deset mjeseci prikupila je 4.463 primjera seksističkih, homofobnih i transfobnih članaka.
Ana Rajković Pejić, povjesničarka: Imali smo predsjednicu države, predsjednicu ustavnog suda, premijerku, žene na najvažnijim položajima. Ne dijelim mišljenje da su žene time ostvarile konkretno poboljšanje.
Izvjesno je da dolazi generacija novog tipa političarki, vjesnice kojih su bile Mirela Holy i Rada Borić. Zasjekom u pravila maskuline političke igre i njezinih manipulacija, one otvaraju prostor dekontaminaciji i imaginaciji mogućeg.