diskriminacija žena
Najavljen je preokret u politici suzbijanja nasilja nad ženama: uz zakonske izmjene predviđa se veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku te uvođenje specijalizacija sudaca i sutkinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.
Aleksandar Dimitrijević, Voice for Choice: “Malteški zakon ne dozvoljava pobačaj apsolutno ni u kakvom slučaju, nema nikakvih iznimki, ni za incest, ni za silovanje…”
Klečeće „javne molitve“: Kakva je to “civilizacija” u kojoj smo se našle? Koji se to duhovni nalog skriva iza ovih „događanja“, a koja bi sve nas preobrazila u „poslušno stado“, bespogovorno i nijemo?
Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi.
Izvještaj s tribine s Kajsom Ekis Ekman: “Danas se patrijarhat brani argumentima koji stižu iz femizma i s ljevice. I to je ključno shvatiti, jer ako to ne shvatimo, bit ćemo zbunjeni.”
Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo.
“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom”, kaže astronautkinja Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje.
Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.
Riječ je o standardnom dokumentu o planiranim prihodima i rashodima, ali koji bi uvažavao različite rodne uloge žena i muškaraca.
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama.
Petra Sinovčić: “Ako se javnim novcem financiraju sportovi kojima se tradicionalno bave većinski dječaci i koji su izrazito popularni, otvaramo vjerojatnost da se veliki broj djevojčica neće uključiti u sport.”
Kome je uopće važna ravnopravnost spolova i/ili rodova, ili o normativnom scenariju jedne promašene politike
“U početku je bilo malo čuđenja, ali učenice su to dobro prihvatile”, kaže Snježana Klarić, ravnateljica varaždinske Strojarske i prometne škole.
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Sredinom veljače, Hrvatska vlada poslala je prvi izvještaj o provođenju Istanbulske konvencije na evaluaciju Skupini stručnjaka Vijeća Europe (GREVIO).
Sunčica Brnadić, SSSH: „Problem s ugovorima na određeno je što oni u suštini ograničavaju mogućnost zaštite radničkih prava.”
Programi fondovskog financiranja i projekti neprofitnih organizacija traju u diskontinuitetima, a intervali njihova trajanja i netrajanja ovise o količini birokratske neodgovornosti i ignorancije iskazane od slučaja do slučaja.
Je li itko u halabuci oko priklona ili zadržavanja problematične mjere “roditelj odgojitelj” ikada spomenuo da se njome na mala vrata uvodi roditeljstvo kao po „naravi“ utjelovljena profesija koja se tiče odgoja?
Femicid je za tren postao mjesto javne zgranutosti, a feminizam nakratko zadobio propusnu „dozvolu“ unutar političkog i medijskog mainstreama.
Maja Mamula: „Većina žena i djece koja su proživjela seksualno nasilje neće progovoriti o tome ili dulje vrijeme ili ikada.“