diskriminacija žena
Rijetko će tko vidjeti namjerno započinjanje svađa prije intervjua za posao, prekomjerne pozive na radno mjesto ili neplaćanje alimentacije kako bi se partnerica vratila toksičnom odnosu, kao formu nasilja, no to ne umanjuje razornost niti raširenost takvih obrazaca ponašanja. Ekonomsko nasilje najčešće se ne pojavljuje kao zaseban oblik, već ide ruku pod ruku sa psihološkim, fizičkim i drugim tipovima rodno uvjetovanog nasilja za čiju je kontinuaciju ono često temeljni preduvjet.
Iva Tadić o problemu manjinskog stresa među filipinskim radnicama: Velik broj radnika iz inozemstva u Hrvatskoj uopće ne zna da imaju pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu.
Čak i s recentnim preimenovanjima na području Črnomerca, broj zagrebačkih ulica posvećenih ženskim osobama mjeri u desecima, iznoseći niti 2 posto ukupnog uličnog nazivlja.
Sanja Sarnavka, inicijatorica peticije protiv ultradesnog performansa „klečanja“: Ne bi mi nikad palo na pamet da nekome s kime se ne slažem šaljem poruke od „ubij smrdljivu Sarnavku“ do „treba te zadaviti“.
Emocionalni i relacijski odgoj i seksualni odgoj od ove je godine postao samostalni predmet u francuskim srednjim školama, u Rumunjskoj pak traže pristanak roditelja u osmom razredu.
Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: U periodu od devet mjeseci Grad Zagreb nije odgovorio niti na jedan CESI-jev upit vezan uz proces uvođenja sveobuhvatne seksualne edukacije.
Tihomir Ponoš, novinar i povjesničar, u intervjuu za H-Alter povodom novoobjavljene knjige Kaj je bilo: Kad čovjek pogleda oko sebe, nema baš razloga za optimizam.
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
I ove subote na glavnom gradskom trgu okupili su se molitelji za autoritet muškaraca ne samo u obitelji, već molitvom za reguliranje odijevanja i ponašanja žena kao i zabranu pobačaja – i u društvu.
Sonja Lokar, feministkinja, sociologinja i političarka: Postigle smo da na dnevni red dođu neka pitanja koja kapital ništa ne koštaju, ali još uvek nismo dovoljno jake da bismo mogle menjati bitne stvari.
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online.
Maja Mamula, psihologinja, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe: Šira javnost je potpuno neosviještena o problemu seksualnog nasilja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“
Do 3. studenog u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu moguće je pogledati izložbu Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije.
U Zagrebu se održava samit moćnog ultrakonzervativnog lobija pod nazivom Vision Network.
Ana Rajković Pejić i Maja Celing Celić, članice udruge Adela: “Suspenzija” Zlatka Topolovca nije uslijedila radi pacijentica i svih žena, već zbog peglanja imidža ministra Vilija Beroša.
Kako je moguće da se Crkva pojavljuje kao neprikosnoveni autoritet oko spoznavanja, i što se u međuvremenu dogodilo da je sekularno sveučilište ustuknulo pred njezinim zaposjednutim „ovlastima“?
U izvješću udruge U ime obitelji klasificirano je pedesetak slučajeva navodnog kršenja prava molitelja “i to obrascima kakvima se moglo posvjedočiti u nacističkoj Njemačkoj i NDH”.
Nasilnici su i ljudi koji imaju sretne obitelji i djecu. Oni rade humanitarne pothvate i imaju žene oko sebe prema kojima nisu nasilni.