diskriminacija žena

O rodnim studijima i akademskoj odgovornosti: Kako je moguće da se Crkva pojavljuje kao neprikosnoveni autoritet oko spoznavanja, te što se u međuvremenu dogodilo da je sekularno sveučilište ustuknulo pred njezinim zaposjednutim „ovlastima“ kojima bi ona, sad već posve očito i bez uvijanja, zabranila uvođenje određenih studija? I to zbog umišljaja da ontološka pitanja spoznaje, a napose ona o rodnim značajkama ljudskih bića, pripadaju samo njezinom nauku?

U izvješću udruge U ime obitelji klasificirano je pedesetak slučajeva navodnog kršenja prava molitelja “i to obrascima kakvima se moglo posvjedočiti u nacističkoj Njemačkoj i NDH”.

Ksenija Klasnić: Ljudi koriste tri skupine objašnjenja rodnih nejednakosti u mentalnom radu: stereotipne rodne uloge, potrebu za učinkovitošću i pouzdanošću te upravljanje sukobima unutar obitelji.

D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.

U nekim zemljama Unije žene i danas umiru zbog zabrane pobačaja na zahtjev, ili zbog nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.

Ana Rajković Pejić, povjesničarka: Imali smo predsjednicu države, predsjednicu ustavnog suda, premijerku, žene na najvažnijim položajima. Ne dijelim mišljenje da su žene time ostvarile konkretno poboljšanje.

Izvjesno je da dolazi generacija novog tipa političarki, vjesnice kojih su bile Mirela Holy i Rada Borić. Zasjekom u pravila maskuline političke igre i njezinih manipulacija, one otvaraju prostor dekontaminaciji i imaginaciji mogućeg.

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeno je tiskano izdanje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedu plana za razdoblje do 2024.

Najavljen je preokret u politici suzbijanja nasilja nad ženama: uz zakonske izmjene predviđa se veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku te uvođenje specijalizacija sudaca i sutkinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.

Klečeće „javne molitve“:  Kakva je to “civilizacija” u kojoj smo se našle? Koji se to duhovni nalog skriva iza ovih „događanja“, a koja bi sve nas preobrazila u „poslušno stado“, bespogovorno i nijemo?

Izvještaj s tribine s Kajsom Ekis Ekman: “Danas se patrijarhat brani argumentima koji stižu iz femizma i s ljevice. I to je ključno shvatiti, jer ako to ne shvatimo, bit ćemo zbunjeni.”

Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo.

“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom”, kaže astronautkinja Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje.

Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.