izbjeglice
Bruxelles je grad poražavajuće razine nejednakosti. Najsiromašnija je Saint-Josse-ten-Noode, jedna od ukupno 19 bruxelleskih općina.
Ministar Božinović podnio izvještaj Saboru: Sigurnost za muškarca – člana HDZ-a je garantirana, za ženu ovisi o dobu dana, stranim radnicima je oduzeta, a protiv ljudi na granicama pretvara se u oružje.
Smeće se u kapitalizmu širi na sve oblike postojanja, to je društveno uređenje koje kao ni jedno prije u povijesti proizvodi beskrajnu gomilu smeća; sve prije ili kasnije može postati smeće, pa i ljudi.
Lucija Mulalić iz CMS-a povodom 11. Tjedna IZBJEGLICAma!: „Građani se mogu uključivati u akcije solidarnosti s Palestinom, a mogu i materijalno podržati palestinsko-hrvatske državljane evakuirane iz Gaze.”
Unatoč nedosljednostima i neizvjesnosti u vezi sa sporazumom potpisanim između Rima i Tirane o prihvatu migranata na albanskom teritoriju, radovi na izgradnji centara u Gjadëru i Shëngjinu već su počeli.
Dr. sc. Marijana Hameršak: „Riječ ‘migrant’ je u posljednjih desetak godina poprimila značenje ‘onoga koji nije izbjeglica’.”
Italija i Albanija sporazumjele su se o uspostavi centra za tražitelje azila u Italiji na teritoriju Albanije, čime bi oni mogli biti izloženi znatnom porastu kršenja ljudskih prava.
Oprezu i budnosti svaka čast, ali naoružani narod koji će se vatrenim oružjem obračunavati s izbjeglicama /migrantima s globalnog Juga ideja je za psihijatrijski tretman.
Europska unija ne zna i neće riješiti tzv. izbjeglički/migrantski problem, jer pogrešni ljudi na pogrešan način to čine na pogrešnomu mjestu, pa kerozinom gasi razbuktali izbjeglički/migrantski požar.
Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.
Liz Fekete, direktorica Instituta za rasne odnose: Tražim od ljudi na Zapadu da osvijeste svoje slijepe točke i suoče se s inherentnim rasizmom, nasiljem i civilizacijskim hijerarhijama vlastitog imperijalizma.
Nakon šest mjeseci koje je proveo u Prihvatilišta za tražitelje azila Porin u zagrebačkim Dugavama, Meisamu Gholamzadehu je hrvatska vlast odbila zahtjev za azil.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je u 2022. godini najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, a ksenofobni glasovi o opasnosti od destabilizacije europskih država odjednom su stavljeni po strani.
U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, čiji sustav azila sadrži tako duboke disfunkcije, potrebno je suštinski ispitati jesu li takozvani dobrovoljni povraci zaista dobrovoljni.
Glasovi mladih s globalnog Juga ispričani su kroz paneuropski projekt Climate of Change kojem je cilj približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.
Kriminalistička policija u civilu upala je u ponedjeljak bez naloga u jednu od prostorija Zelene akcije, besplatnu volontersku radionicu Biciklopopravljaonu.
U Hrvatskoj ne postoji poticajno okruženje za rad organizacija civilnog društva i dobri uvjeti za participaciju boraca za ljudska prava i njihovih organizacija u procesu donošenja odluka.
Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”
Hrvatska je bila dužna sačiniti akcijski plan za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju nasilne smrti šestogodišnje Madine Husseini. Plan je sada objavljen.
“Nasilni izgoni više nisu ograničeni samo na jednu ili dvije zemlje, jedan ili dva incidenta, već su postali dio zabrinjavajuće i tolerirane politike.“