knjiga
Hrvatski konvoj Bijeli put i istovremeni bošnjački konvoj za Bugojno bili su začeci ideje o zajedničkim hrvatsko-muslimanskim konvojima koji su organizirani unatoč nastavku međusobnih borbi.
Novinarka Ivana Dragičević: Reci za sebe da si genije i guru, promoviraj se i pričaj priču na takozvanim društvenim mrežama i eto ga – genije si i guru.
Marko Strpić: Problematično je što su anarhisti i anarhistkinje, poput autoritarne ljevice, počeli govoriti o antiimperijalističkom otporu i pravu Ukrajine na samoodređenje.
Sudeći po knjigama koje sam imao u svojim rukama, Hrvatska ne bi nikako imala prefiks slučajne zemlje.
Jasna Baštić: “Odlazak u noć”, Jesenski i Turk 2023: Za razliku od brojnih ratnih veterana, Zvonimir Zakošek bio je spreman otvoreno govoriti o svojim ratnim iskustvima.
Još se samo ne zna na kojemu će groblju, potiho, bez glazbe i govora biti sahranjene male nakladničke djelatnosti.
Slađana Kilibarda i Nataša Puškar o radio romanu Konstantin Bogobojazni: Pred slušaocem je točno sat vremena i osam minuta zvučnog putovanja.
Šteta što više nemam priliku raditi izlog u knjižari pa da napravim Križni put akcijskih kataloga od Lidla do Konzuma, a i drugih trgovačkih lanaca prema kojima većina naših građana sastavlja dnevne jelovnike.
“…povratne informacije o uspjehu Strategije poticanja čitanja nemam. Pretpostavljam da je ocijenjena uspješnom.”
Slao sam knjigu od 102 stranice, mekog uveza i čak sam pomislio da je poderem na dva dijela i pošaljem u dvije koverte. Možda škart prestane biti roba.
„Knjiga je izvrstan alat pomoću kojega se možemo suočiti s pojedinim krizama“, kaže Ivica Kocman iz udruge Pro Autus.
Nemojte misliti da ne znam koji je razlog zbog kojeg knjiga Book&ništa neće biti dostupna u narodnim knjižnicama. Znam, a znat će i njezini čitatelji.
Ljudsko postojanje pretvorilo se u kružnu uslužnu djelatnost koja cijeni svoje jedine goste – perverzne kapitaliste i profitere koji se pokušavaju prodati kao subverzivan odgovor na probleme koje sami stvaraju.
Renata Salecl: Živimo u društvu gdje smo pod prisilom da svoj rad volimo, a radimo sve besmislenije poslove.
U izdanju izdavačke kuće Disput, prošle je godine objavljen dnevnik Marije Vinski, zagrebačke liječnice i intelektualke koja je ubijena kao jedna od tisuća žrtava ustaškog terora na zagrebačkoj Dotrščini.
Knjiga na vrlo argumentiran, čitljiv i zanimljiv način opisuje probleme iz filozofije politike te otvara mnoga zanimljiva pitanja.
Nakon 1990./1991. zaista se pretjeralo s euforičnim „pohrvaćivanjem“ svega i svačega, ali i s klerikalizacijom. Naravno da to nije zaobišlo ni našu Korčulu.
Oreb je razvio „triler“ u kojem je ružnim denunciranjem KUD-a „Moreška“ htio „prebrisati“ ili dokinuti njegovo zbiljsko baštinjenje tradicije Korčulanskog pjevačkog društva… i pripisati ga svom miljeniku, Hrvatskom glazbenom društvu.
Kritičke napomene uz knjigu: Franko Oreb, “Korčulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija“, Korčula, siječanj 2011. (str. 5-300 + sadržaj).
Kritičke napomene uz knjigu: Franko Oreb, “Korčulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija“, Korčula, siječanj 2011. (str. 5-300 + sadržaj).