knjige
Tihomir Ponoš, novinar i povjesničar, u intervjuu za H-Alter povodom novoobjavljene knjige Kaj je bilo: Kad čovjek pogleda oko sebe, nema baš razloga za optimizam.
Siguran sam da ne. Zlatnog doba knjige nikada nije niti bilo. Doduše, pozlaćenih je uvijek bilo, ali kupaca malo, a čitalaca još manje.
Iz tiska uskoro izlazi fascinantna knjiga koja je podsjetnik na veličanstvenu borbu za slobodu, te poziv na virtualni, ali i stvarni put od 3000 kilometara najteže partizanske bitke Drugog svjetskog rata.
Kao i svake godine, na Dan NSK glavna ravnateljica će u prigodnom govoru istaknuti da knjižnica čuva dva primjerka prvotiska Misala iz 1483. godine. A tko bi ih trebao čuvati?
Gdje ste, ljudi? Gdje je čovjek? Pružite ruku vrijednom Nepalcu, Indijcu, Ukrajincu. Sjetite se naših u svijetu, naših Pittsburgha, Milwaukeeja. Tko bi ih nabrojio. Radi se o ljudima.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj je zasad stvar budućnosti, a zasjenjuje je stagnacija i opadanje cijena prevođenja.
Moja želja da objavim ovaj tekst na današnji dan, 12. studenoga 2024., kao spomen na dan kad je 1955. Tin Ujević preminuo u Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu, nije se ispunila.
Povodom otvorenja najvećeg hrvatskog sajma knjiga ministrica kulture i medija iskoristila je priliku za hvalisanje o čitalačkim navikama domaće publike i dobrom stanju u hrvatskom nakladništvu.
Miloš Urošević suurednik antologije “Oslobođenje od roda – feministički tekstovi 1973.-2023.”: Žene su imale hrabrosti da vide – osvestile su svoj položaj u društvu.
Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.
Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie: Zagrebačka Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati. Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica.
Domovinski pokret ne može institucionalizirati ništa što već nije dobrano normalizirano u desetljećima vladavine HDZ-a. Jedan od recentnijih primjera je promocija knjige “Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu” Mihovila Biočića.
“Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin”. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina.
“GKZ izbjegava uvrštavati u fond knjige koje nisu ili na jeziku originala ili prevedene na hrvatski jezik. Dakle, u fond ne uvrštavamo knjige prevedene s jednog jezika na drugi koji nije službeni jezik Republike Hrvatske.”
Mi nemamo muzej književnosti. Tim segmentom kulture nerado se bave knjižnice, kojima je to primarna djelatnost i u kojima bi bio dostupan i istraživačima. Ali počeo je ulaziti u muzeje kao mrtvi artefakt.
S obzirom na predstojeće izbore, “politika povijesti” koju provode premijer Andrej Plenković i HDZ postaje ključna tema u mobilizaciji birača tijekom predizborne kampanje.
Ilan Pappé jedan je od prvih izraelskih autora koji je protjerivanje Palestinaca 1948. godine nazvao etničkim čišćenjem. Promocija njegove knjige održana je u petak u Zagrebu.
Kritika reprezentacije transrodnosti u romanu “Sinovi, kćeri” Ivane Bodrožić: Umjesto nekritičkog slavljenja ovoga romana, učimo iz njegovih grešaka.
Tko uživa u kulturi, njegova je. Tko sakuplja književnu građu, njegova je. Tko je obnavlja i štiti od zaborava, njegova je.
Slavoj Žižek: Da, Izrael ima puno pravo pokrenuti protunapad na Hamas. Međutim, ne smijemo zaboraviti na tamnu, složenu pozadinu. Na Palestince.