knjige
Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.
Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie: Zagrebačka Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati. Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica.
Domovinski pokret ne može institucionalizirati ništa što već nije dobrano normalizirano u desetljećima vladavine HDZ-a. Jedan od recentnijih primjera je promocija knjige “Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu” Mihovila Biočića.
“Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin”. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina.
“GKZ izbjegava uvrštavati u fond knjige koje nisu ili na jeziku originala ili prevedene na hrvatski jezik. Dakle, u fond ne uvrštavamo knjige prevedene s jednog jezika na drugi koji nije službeni jezik Republike Hrvatske.”
Mi nemamo muzej književnosti. Tim segmentom kulture nerado se bave knjižnice, kojima je to primarna djelatnost i u kojima bi bio dostupan i istraživačima. Ali počeo je ulaziti u muzeje kao mrtvi artefakt.
S obzirom na predstojeće izbore, “politika povijesti” koju provode premijer Andrej Plenković i HDZ postaje ključna tema u mobilizaciji birača tijekom predizborne kampanje.
Ilan Pappé jedan je od prvih izraelskih autora koji je protjerivanje Palestinaca 1948. godine nazvao etničkim čišćenjem. Promocija njegove knjige održana je u petak u Zagrebu.
Kritika reprezentacije transrodnosti u romanu “Sinovi, kćeri” Ivane Bodrožić: Umjesto nekritičkog slavljenja ovoga romana, učimo iz njegovih grešaka.
Tko uživa u kulturi, njegova je. Tko sakuplja književnu građu, njegova je. Tko je obnavlja i štiti od zaborava, njegova je.
Slavoj Žižek: Da, Izrael ima puno pravo pokrenuti protunapad na Hamas. Međutim, ne smijemo zaboraviti na tamnu, složenu pozadinu. Na Palestince.
Pritvorenici u grčkim zatvorima nisu ponijeli u Atenu ni medikamente, a kamoli knjige. Ministarstvo kulture i medija nije učinilo ništa za ovu mladež.
„U staro doba življaše“, ili „Nekoć davno“, riječi su kojima počinju rečenice u bajkama sa sretnim završetkom.
Izvještaj s tribine s Kajsom Ekis Ekman: “Danas se patrijarhat brani argumentima koji stižu iz femizma i s ljevice. I to je ključno shvatiti, jer ako to ne shvatimo, bit ćemo zbunjeni.”
U parku de l’Orangerie u Strasbourgu naišli smo na predivnu slobodnu knjižnicu. Želimo vidjeti ovakva mjesta i u hrvatskim parkovima!