Ljudsko postojanje pretvorilo se u kružnu uslužnu djelatnost koja cijeni svoje jedine goste – perverzne kapitaliste i profitere koji se pokušavaju prodati kao subverzivan odgovor na probleme koje sami stvaraju.
ljevica
Wolfgang Streeck, sociolog i bivši direktor kelnskog Instituta Max Planck: Život je lakši ako drugima ne diktirate kako da se ponašaju.
Populizam je, piše Ernesto Laclau, strategija izgradnje političke granice koja dijeli društvo na dva tabora, „nas“ i „njih“, i poziva na mobilizaciju „gubitnika“ protiv „moćnih“.
Lekcije za obnovu progresivnog internacionalizma: Što bi moglo sačinjavati “emancipacijski zagrobni život” beogradskog duha nesvrstanosti?
Lenjin je smatrao da ljevica treba da uči od buržoazije. Posljednja zbivanja u Čileu pokazuju da je ona u političkim sposobnostima daleko nadvisila ljevicu. I ne samo u Čileu.
Najozbiljniji doprinos analizi uzroka rata u Ukrajini dali su zapadni marksisti, koji ih traže u neprevladanoj sistemskoj krizi globaliziranog neoliberalnog kapitalizama.
Hajrudin Hromadžić: Priča o ljevici treba se vrtiti i oko pitanja kao što su status rada u odnosu na kapital, društvena preraspodjela realiziranog viška vrijednosti, posljedice akumulacije profita u sve manjem broju ruku, pojačana financijalizacija.
Nijedna od značajnijih mjera nove zagrebačke vlasti nije osobito lijeva i sve su daleko od revolucionarnih, ali proizvele su stvarnu razliku u svakodnevnim životima običnih ljudi.
Katarina Peović: “Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim…; historijski materijalizam kao metoda, kritika i analiza“. Durieux, Zagreb 2021.
Ljudi koji se usred pandemije pokušavaju ponašati kao da se ništa ne događa nisu nužno lošiji od ostalih, jer je sama normalnost koju oni nastoje replicirati oduvijek bila problematična.
Ankica Čakardić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o suvremenoj ljevici u svjetlu praxis filozofije.
Maroje Višić, autor rada „Usporedba nekada i sada; Zašto je ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina u mnogočemu aktualna kritika današnjice?“
Ece Temelkuran is a Turkish journalist, writer, lawyer and winner of the Ayşe Zarakolu Prize for Freedom of Thought.
Ece Temelkuran, novinarka, spisateljica i pravnica: “Kada govorimo o desničarskom populizmu i fašizmu govorimo o mafiji i drugim prljavim odnosima. Sustav se urušava i nisam jedina koja to kaže – to nam govori on sam. Bogataši u Davosu redovito pričaju o tome i čini se kao da traže pomoć od progresivaca da se održe.”