osobe s invaliditetom
Ana Sršen: “Nitko ne uzima u obzir da je život sa zastarjelom protezom daleko skuplji za zdravstveni sustav i društvo u cijelosti.”
Osobni asistenti osoba invaliditetom rade za istu plaću još od 2006. godine kada je prvi put pokrenut pilot projekt zapošljavanja asistenata.
Stambene zadruge jedan su od najrobusnijih modela za dugotrajno postizanje priuštivih kvadrata s ugrađenim mehanizmima protiv tržišne špekulacije.
Nevena Zubčić iz Inicijative mladih s invaliditetom: “Problem je što se osobe s invaliditetom u većini zaista doživljava kao pasivne primatelje proračunskog novca.”
Aktualna gradska vlast ne potencira „promoviranje obiteljskih vrijednosti“, kao što se radilo u doba Milana Bandića.
Vukovarska tvrtka jedina u Hrvatskoj proizvodi tricikle za osobe s invaliditetom. Nedavno su donirali devet tricikala udrugama iz raznih dijelova Hrvatske.
Marica Mirić iz 8. Centra znanja: Borimo se za Zakon o inkluzivnom dodatku jako dugo, a ozbiljno lobiranje je započelo krajem 2013. kad smo dobili nacrt zakona od tadašnje vlade koji nije bio zadovoljavajuć.
„Ljudima ova pomagala omogućuju pokretljivost, duže zadržavanje samostalnosti i kontrole nad tijelom i životom.“, ističe Martina Horvat, voditeljica karlovačke Posudionice pomagala.
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Vesna Ivasović, klinička psihologinja: “Osobe koje su imale dobre sposobnosti vida i/ili sluha, suočavaju se u starijoj dobi sa slabljenjem tih osjetila, a kod nekih dolazi i do gubitka vida ili sluha.”
“Država koja se toliko kune u materinstvo i djecu, kršenjem prava pomoćnika u nastavi direktno krši zajamčena ustavna prava naše djece.”
Marta Jalšovec iz Centra za inkluzivne radne aktivnosti: „Osobe s intelektualnim teškoćama imaju sposobnost postati cijenjeni i produktivni članovi radnog tima. No, velikom broju njih posao je otežano dostupan.”
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina koja često doživljava diskriminaciju. „Ako se doda socijalni status, ruralno područje ili pripadnost nacionalnoj manjini, vidimo s kako velikim izazovima se one suočavaju.”
Istraživanje o digitalnoj uključenosti ranjivih skupina pokazalo je da su za 65 posto ispitanika troškovi nabavke uređaja i opreme previsoki, a njih tek polovica koristi javne digitalne usluge.
„Ovaj projekt za mene znači mogućnost da se u potpunosti osamostalim od roditelja. Znači mi puno i to što znam da neću završiti u domu za starije jednom kada se moji roditelji ne budu mogli brinuti za mene.”
Programi fondovskog financiranja i projekti neprofitnih organizacija traju u diskontinuitetima, a intervali njihova trajanja i netrajanja ovise o količini birokratske neodgovornosti i ignorancije iskazane od slučaja do slučaja.
Cinizam vlasti nikada ne treba podcjenjivati, pa ne bi bilo razumno niti ignorirati mogućnost da je imovinski cenzus bio ubačen u novi Zakon o socijalnoj skrbi samo da bi ga se u zadnji čas povuklo.
Hrvatska je jedina država na prostoru bivše Jugoslavije koja nema zakon o socijalnom stanovanju.
Da sistem socijalne zaštite treba biti centraliziran negdje je već unaprijed bilo odlučeno. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću nakon toga je moglo biti samo farsa.
Novi potres na pomolu: Hrvatska se priprema za reformu sistema socijalne zaštite. Aladrovićevi momci i djevojke još u listopadu su pustili u javnu raspravu novi zakon.