policijsko nasilje

Meksički crni listopad 1968.: Procjene variraju između 300 do 500 mrtvih, najmanje tisuću ranjenih i 1 354 uhapšenih. Nikada se nije do kraja razjasnilo tko je izdao naređenje da se otvori paljba.

Kao što u Bijednoj Našoj ništa ne može proći bez politiziranja i politike – ma kakva i ma čija bila, tomu nije mogao izbjeći ni  krvavi obračun sa smrtnim ishodom u Ateni.

Na jednoj su strani tisuće klimatskih aktivista, a na drugoj brojne policijske snage koje pokušavaju osigurati njemačkoj energetskoj korporaciji RWE da sruši selo i proširi rudnik ugljena.

Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”

Osnovni utisak koji ostavlja čitanje prvog godišnjeg izvještaja tijela koje bi trebalo nadzirati odnos policije prema izbjeglicama jest da je na hrvatskim granicama uglavnom sve OK.

Najviše ulazaka policije u romska naselja događa se zbog glasne glazbe te im se oduzimaju zvučnici, mobiteli, tableti, USB stickovi, pa čak i instrumenti.

Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima.

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“

MUP je nedavno, nakon tromjesečne suspenzije, vratio u službu hrvatske policajce, glavne aktere snimke Lighthouse Reportsa koja je zabilježila kako premlaćuju izbjeglice. Takav ishod komentiraju aktivisti i stručnjaci za prava ljudi u pokretu.