U Hrvatskoj ne postoji poticajno okruženje za rad organizacija civilnog društva i dobri uvjeti za participaciju boraca za ljudska prava i njihovih organizacija u procesu donošenja odluka.
prava žena
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama.
Kome je uopće važna ravnopravnost spolova i/ili rodova, ili o normativnom scenariju jedne promašene politike
“U početku je bilo malo čuđenja, ali učenice su to dobro prihvatile”, kaže Snježana Klarić, ravnateljica varaždinske Strojarske i prometne škole.
Američko sudište, ženske slobode i pravo na pobačaj: nisu li ženski životi dostatan životni argument za ustrajavanje na ovom pravu i nije li transnacionalna solidarnost progresivnih snaga ponovno zazvana?
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Sunčica Brnadić, SSSH: „Problem s ugovorima na određeno je što oni u suštini ograničavaju mogućnost zaštite radničkih prava.”
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina koja često doživljava diskriminaciju. „Ako se doda socijalni status, ruralno područje ili pripadnost nacionalnoj manjini, vidimo s kako velikim izazovima se one suočavaju.”
Programi fondovskog financiranja i projekti neprofitnih organizacija traju u diskontinuitetima, a intervali njihova trajanja i netrajanja ovise o količini birokratske neodgovornosti i ignorancije iskazane od slučaja do slučaja.
Je li itko u halabuci oko priklona ili zadržavanja problematične mjere “roditelj odgojitelj” ikada spomenuo da se njome na mala vrata uvodi roditeljstvo kao po „naravi“ utjelovljena profesija koja se tiče odgoja?
Femicid je za tren postao mjesto javne zgranutosti, a feminizam nakratko zadobio propusnu „dozvolu“ unutar političkog i medijskog mainstreama.
Maroje Višić, autor rada „Usporedba nekada i sada; Zašto je ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina u mnogočemu aktualna kritika današnjice?“
“Kada menstruacija postane menstruacija, a ne ‘dobila sam’ ili ‘stvari’, krenut ćemo u pravom smjeru. Možemo razgovarati, promišljati, kao društvo odgajati djevojčice i dječake da je to prirodno, da je normalno krvariti i da je to najčešće znak da je žena zdrava, ništa manje i ništa više”, kaže Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter koja provodi istraživanje o menstrualnom siromaštvu.
Mirjana Kučer, supotpisnica apela Ženske mreže Hrvatske: Mirovna misija u Afganistanu je propala jer je očito pogrešno vođena. Za to postoji politička odgovornost. Pitanje je samo tko će je zatražiti i je li vraćanjem vlasti talibanima takva pogrešna politika došla na naplatu u potpunosti, ili dijelom.