prava žena
Rijetko će tko vidjeti namjerno započinjanje svađa prije intervjua za posao, prekomjerne pozive na radno mjesto ili neplaćanje alimentacije kako bi se partnerica vratila toksičnom odnosu, kao formu nasilja, no to ne umanjuje razornost niti raširenost takvih obrazaca ponašanja. Ekonomsko nasilje najčešće se ne pojavljuje kao zaseban oblik, već ide ruku pod ruku sa psihološkim, fizičkim i drugim tipovima rodno uvjetovanog nasilja za čiju je kontinuaciju ono često temeljni preduvjet.
Iva Tadić o problemu manjinskog stresa među filipinskim radnicama: Velik broj radnika iz inozemstva u Hrvatskoj uopće ne zna da imaju pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu.
U govorima kojima je zaokružen deseti zagrebački Noćni marš, uz uobičajene pozive na obranu ženskih prava, imali smo prilike čuti jasno intonirane proradničke, antifašističke i antimilitarističke stavove.
Kad se vjera i sloboda govora koriste kao paravan za politički aktivizam: Ono čemu svjedočimo organizirani je svjetonazorski aktivizam s jasno artikuliranim ciljem društvene promjene.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
U vremenu u kojemu se zbog mnoštva društvenih i političkih problema i nepravdi teško fokusirati na pojedinačne borbe, potrebno je shvatiti da se preko nekih pitanja prelamaju mnoge društvene patologije.
Emocionalni i relacijski odgoj i seksualni odgoj od ove je godine postao samostalni predmet u francuskim srednjim školama, u Rumunjskoj pak traže pristanak roditelja u osmom razredu.
Mersiha Jaskić, magistrica međunarodnih odnosa: ”Nedavno sam studentima iz Amerike držala predavanje i pitala sam ih što rade da bi se zaštitili od silovanja…”
Dok se u Nizozemskoj i do trećine poroda odvija kod kuće, u Hrvatskoj je to pitanje i dalje neregulirano.
Švedska je uvela obaveznu seksualnu edukaciju davne 1955., a Hrvatska o tome 2025. na nacionalnoj razini još ni ne razmišlja. Ovu rupu počinju puniti jedinice lokalne samouprave.
Od 2017. do 2025. godine Hrvatska je značajno pala u rangiranju Atlasa kontracepcije te se danas nalazi u skupini zemalja s lošom dostupnošću.
Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: U periodu od devet mjeseci Grad Zagreb nije odgovorio niti na jedan CESI-jev upit vezan uz proces uvođenja sveobuhvatne seksualne edukacije.
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
I ove subote na glavnom gradskom trgu okupili su se molitelji za autoritet muškaraca ne samo u obitelji, već molitvom za reguliranje odijevanja i ponašanja žena kao i zabranu pobačaja – i u društvu.
Žene kojima je u Hrvatskoj oduzeta poslovna sposobnost, potencijalne su kolateralne žrtve političkih igara oko pobačaja.
Sonja Lokar, feministkinja, sociologinja i političarka: Postigle smo da na dnevni red dođu neka pitanja koja kapital ništa ne koštaju, ali još uvek nismo dovoljno jake da bismo mogle menjati bitne stvari.
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online.
Maja Mamula, psihologinja, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe: Šira javnost je potpuno neosviještena o problemu seksualnog nasilja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“