pravo na obrazovanje
Nedavno objavljeno veliko istraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja dokazuje da su u hrvatskom obrazovnom sustavu neki učenici jednakiji od drugih.
Renata Salecl: Živimo u društvu gdje smo pod prisilom da svoj rad volimo, a radimo sve besmislenije poslove.
Članak 70. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti govori da osobe pod međunarodnom zaštitom imaju pravo i na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao hrvatski državljani.
Nejednaka raspodjela i pristup Erasmus stipendijama stvara jaz među studentima, što ugrožava koheziju među europskim regijama.
Thomas Farnell, koordinator istraživanja o obrazovnoj nejednakosti: Visoko obrazovanje ima snažne programe uključivanja ranjivih skupina, ali prethodni stadiji obrazovanja ne.
Iako je Yazdan Fayyaz u Hrvatskoj ostvario pravo na azil i školovanje, teško će se zaposliti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Uvjet za to je hrvatsko državljanstvo koje Yazdan nema.
„Danas sam zaposlenik Romskog resursnog centra, promijenili su mi život iz korijena, pronašao sam sebe“, kaže Jovan Petrović o iskustvu sudjelovanja u Programu prakse i mentorske podrške za mlade Rome i Romkinje u organizacijama civilnog društva. „Dajemo mladim ljudima vještine koje su bitne ne samo za rad u civilnom društvu. Bilo bi fenomenalno primijeniti ovaj model i u drugim sektorima“, kaže Siniša-Senad Musić iz Romske organizacije mladih.
Ljudi koji dobiju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj na papiru su izjednačeni s hrvatskim građanima no kada požele upisati fakultet, suočavaju se s kafkanijanskom birokracijom kroz koju se rijetki uspiju probiti. “Najveći problem je ipak jezik”, ističe student Pravnog fakulteta Semih Adiguzel. Za upise na fakultete traže se certifikati za više razine poznavanja jezika koje sustav ne osigurava.